Video
Specijalno državno tužilaštvo u istrazi koja je pokrenuta protiv predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića i 21 osobe provjerava ugovore o kreditima kod IMB i Atlas mont banke, garancije po tim zaduženjima jer, prema saznanjima Pobjede, inspektori sumnjaju daje taj novac korišćen za “potrebe kriminalne organizacije” na čijem je čelu bio Knežević, a koja se tereti za utaju poreza i doprinosa, pranje novca i ucjenu.
Preporučeno
Grupa se tereti da je po nalogu Kneževića predavala zahtjeve za kredite kod IMB i Atlas mont banke. Kako nezvanično saznaje Pobjeda, garancije su bili depoziti iz firmi Mega Gulf, Fiesta investments i Holdings limited. Inspektori sumnjaju da je taj novac potom završavao kod Kneževića i nekih osumnjičenih, a vraćan je od depozita tri firme koje su bile garant. Centralna banka je u obje banke uvela privremene mjere početkom decembra prošle godine zbog smanjene likvidnosti, što je bila posljedica visoke koncentracije nevraćenih kredita. Potom je u IBM uveden stečaj početkom januara, a za Atlas banku je raspisana dokapitalizacija od 22 miliona eura.
Tokom istrage policijski inspektori su došli do podataka da je, na primjer, odgovorno lice u Fiesta investmentsu zaključivalo ugovore o namjenskom oročenom depozitu sa Atlas mont bankom, kojim će se vraćati krediti koji su odobravani osumnjičenim fizičkim licima.Tužilaštvo sumnja da su članovi kriminalne grupe koju je predvodio Knežević bili: Elvir Kalamperović, Andrija Knežević, Miodrag Knežević, Petar Knežević, Andrej Kononenko, Arisk Timofejev, Olga Udilova, Ekatarina Petrovna Kononenko, Zvonko Gobeljić, Nebojša Šovran i Tomislav Zižić. Sumnja se da su oni, po uputstvima “dobijenim od organizatora Duška Kneževića i u dogovoru sa njim predavali zahtjeve za kredite IBM-u i Atlas mont banci, zaključivali kreditne ugovore, novac koristili za svoje potrebe ili ih davali drugim pripadnicima kriminalne organizacije, ali kredite nijesu oni vraćali”…
Specijalno tužilaštvo grupu tereti za više krivičnih djela utaju poreza i doprinosa, pranje novca i ucjenu. Na čelu grupe, prema novodima iz istrage, bio je Duško Knežević po čijem nalogu su završavani sporni poslovi. Za Kneževićem su crnogorske vlasti raspisale nacionalnu potjernicu, a u toku je procedura za raspisivanje međunarodne.
Specijalno policijsko odjeljenje u ponedjeljak ujutro je privelo devet osoba, među kojima je i bivši viceguverner Centralne banke Velibor Milošević, koji se u fokusu istrage našao nakon što je Knežević objelodanio njihov razgovor. U tajno snimljenoj komunikaciji moglo se čuti kako Milošević obavještava Kneževića o izvještaju, govori koliko osoba će iz Centralne banke kontrolisati poslovanje njegovih banaka, pominje se novac… Milošević se tereti da je uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro.
Kako Pobjeda saznaje, narednih dana pred specijalnom tužiteljkom Lidijom Vukčević biće saslušano šest kontrolora koji su 2015. godine sačinjavali izvještaje o poslovanju te dvije banke. Šest službenika Centralne banke izjasniće se da li su uzimali novac da bi dali pozitivno mišljenje o Kneževićevom poslovanju. Nakon što daju izjavu, biće poznat njihov status u ovom predmetu.Ovo je jedan krak u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo i u kojoj je uhapšen Milošević i još osam saradnika Duška Kneževića.
Izjavu u svojstvu osumnjičenih u ponedjeljak su dali Petar Knežević (32), Tomica Knežević (32), Miodrag Knežević (60), Vlatko Rašović (46), Almir Kaluđerović, Tomislav Žižić, Elvir Kalamperović i Đorđe Đurđić. Sa slobode se brane Tomica Knežević i Rašović, dok je ostalima određeno zadržavanje od 72 sata.
Branilac Đurđića, advokat Lazar Aković kazao je za Pobjedu da je sudija za istrage Višeg suda ukinuo rješenje o zadržavanju njegovog klijenta i prihvatio žalbu koju su izjavili. Odluka kojom je određeno zadržavanje, kako je objasnio advokat Aković, vraćena je Tužilaštvu na odlučivanje. Međutim, Tužilaštvo je sinoć ponovo donijelo rješenje o zadržavanju osumnjičenih.
Petar Knežević je vodio Kneževićevu kompaniju ACFX, koja je sa Kipra trgovala na Forexu, a kojoj je tamošnja komisija za hartije od vrijednosti CySEC oduzela dozvolu za rad 2017. godine jer klijentima nije vratila nekoliko miliona dolara. Tužilaštvo provjerava ukupno 70 pravnih i fizičkih lica povezanih sa Atlas grupom, zbog sumnje da su učestvovali u nezakonitim poslovima u kojima je pronevjereno više miliona eura, po nalogu i instrukcijama Kneževića.
Atlas banka, u kojoj je sada privremena uprava, u kontinuitetu je pod intenzivnim mjerama Centralne banke od 2015. kada je guverner bio Milojica Dakić, koji je na tu funkciju izabran u januaru 2013. Njega je u decembru 2016. zamijenio aktuelni guverner dr Radoje Žugić.
Banka je od 2015. bila obavezna da dnevno i mjesečno Centralnoj banci dostavlja set informacija.
“Mjerama je limitiran iznos novonastalih izloženosti, zabranjeno odobravanje loših i novih izloženosti prema povezanim licima, osim onih koje se mogu smatrati bezrizičnim, zahtijevano smanjenjeopštih troškova, povećanje akcijskog kapitala, izrada i implementacija plana za poboljšanje stanja u banci…”,kazali su Pobjedi iz CBCG.
Tokom mandata aktuelnog guvernera dr Radoja Žugića, odnosno od decembra 2016. ove mjere su, kako objašnjavaju u CBCG, za rezultat imale povećanje akcijskog kapitala u iznosu od 11,3 miliona eura.
“Rezultirale su unosom imovine u aktivu banke, u iznosu većem od 50 miliona eura, po osnovu naplate loših potraživanja, značajnim povećanjem ispravke vrijednosti i regulatornih rezervi, kao i povećanom usklađenošću klasifikacije rizičnih stavki aktive sa danima kašnjenja u otplati obaveza. Sve navedenoje rezultiralo značajnim smanjenjem rizičnog profila banke tokom 2018. godine”, naveli su iz CBCG.
Podsjećaju da je isplata 15,2 miliona eura, odnosno iznosa jednakog skoro polovini akcijskog kapitala Atlas banke, po osnovu garancije izdate kompaniji Kaspija, a na osnovu izvršne presude Apelacionog suda, u značajnoj mjeri uticala na poslovanje banke i u krajnjem, zajedno sa preostalim slabostima, dovela do uvođenja privremene uprave.
