Video
Kako se navodi, Specijalno tužilaštvo (SDT) je tokom 2022. godine u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovelo osam krivičnih istraga u vezi sa švercom droge.
Međutim, upozoreno je na potrebe zakonskih izmjena.
“Nedovoljan kapacitet skladištenja zaplijenjene droge tek treba da se riješi. Crna Gora tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku kako bi se omogućilo da se kao dokaz za sudski postupak zadrži samo uzorak droge, a ne cijela količina kao što je slučaj”, navodi se u izvještaju EK.
Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore (IPO), doktorand bezbjednosti Ivan Pekić, kazao nam je da Crna Gora mora što hitnije da uspostavi novu nacionalnu strategiju o drogama.
“S obzirom da je primarni problem koji opterećuje crnogorski pravosudni sistem, neadekvatno i neodgovarajuće skladištenje narkotika. Prema riječima evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija koji je komentarisao izvještaj Evropske komisije, Crna Gora mora što hitnije da uspostavi novu nacionalnu strategiju o drogama, kako bi mogla da ima jasnu viziju, rješavanja ovog krucijalnog pitanja. Nedostatak kapaciteta za skladištenjem i čuvanjem oduzetih narkotika bi se efikasno riješio donošenjem novog pravnog okvira”, kazao je Pekić.
U tom pravnom dokumentu bi, kako objašnjava Pekić, jasno bila naznačena procedura u kojoj bi bilo navedeno, da se ostavlja manja količina narkotika za vještačenje, a ostala količina istih bi bila uništena, bez čekanja okončanja sudskog postupka.
Kako sada stvari stoje, podsjetimo, u crnogorskim sudovima čuvalo se 1,2 tone kokaina zaplijenjenog u Zeti u avgustu 2021. godine i oko 500 kilograma te droge nađene u magacinu “Volija” 2022. godine.
U međuvremenu, tvrdi se u novom izvještaju EK, tone zaplijenjene droge nalaze se u tužilaštvima i sudovima u zemlji, u neodgovarajućim zdravstvenim i bezbjednosnim uslovima, čekajući suđenja.
“Crna Gora mora prioritetno izmijeniti pravni okvir o skladištenju i uzorkovanju droga i uskladiti ga sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima EU u skladištenju, transportu i uništavanju narkotika”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Prema izvještaju, Crna Gora nema uspostavljenu strategiju o drogama otkako je prethodna strategija okončana 2020. godine.
“Nacionalni sistem ranog upozoravanja još uvijek nije spreman za povezivanje sa sistemom ranog upozoravanja EU, jer ima ograničene operativne kapacitete. Vlada je usvojila pravilnik o načinu uništavanja droge i vođenju evidencije o oduzetoj i uništenoj drogi”, navela je EK.
Crna Gora, smatraju, treba da usvoji sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za droge.
Većina droga koje su oduzimane u policijskim akcijama su, kaže Pekić, kokain, marihuana i skank.
“Ono što nije dobro, je praksa koju su do sada imali crnogorski pravosudni organi, da nakon podizanja optužnice u predmetima protiv okrivljenih za šverc narkotika se isti prenose iz zgrade tužilaštva u zgradu Višeg suda, gdje se čuvaju do okončanja sudskog postupka. Ono što smo mogli da vidimo nakon prokopavanja tunela ka Višem sudu, jeste da se radi o prostorijama koje nijesu imale adekvatne odgovarajuće zdravstvene i bezbjednosne uslove za čuvanje i skladištenje droga”, poručuje Pekić.
Pekić naglašava smo do sada imali praksu da se droga mogla uništavati i prije okončanja postupka, zbog svojih svojstava, jer se ta droga nije mogla skladištiti u dužem vremenskom periodu. Objašnajva da na osnovu pravosnažnosti presuda psihoaktivne supstance se uništavaju u prosjeku jednom tokom dvije godine. Procedura, kako dodaje, podrazumjeva obrazovanje stručne komisije za uništavanje droge tek nakon dobijanja dozvole od odjeljenja za droge (UP), Ministarstva zdravlja i Agencije za zaštitu životne sredine.
Preporučeno
“Uprava policije Crne Gore treba da pospješi svoje kapacitete za efikasno suzbijanje šverca narkotika, formiranjem dodatnih odjeljenja i sektora, zatim kroz kroz razmjenu svojih policijskih službenika sa službenicima evropskih zemalja”, zaključuje Pekić.
