Crnoj Gori se pokušava ukinuti kontinuitet milenijumskog trajanja, ocijenio je analitičar Danilo Kalezić, komentarišući inicijative vlasti o promjeni Dana Vojske, zastave i izjednačavanju srpskog i crnogorskog jezika.
Prema njegovim riječima, Demokrate su partija u nestajanju, a njihov rejting može samo da spasi koalicija sa Pokretom Evropa sad.
“Ako pređu cenzus, to će biti epohalni uspjeh i jedina dobra vijest narednih parlamentarnih izbora”, ocijenio je Kalezić u emisiji “Od petka do petka“ na ETV.
Podsjetimo, Demokratska Crna Gora i njen lider, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, predlažu da se Dan Vojske Crne Gore više ne obilježava 7. oktobra – na Dan bitke na Tuđemilima, već 28. jula, u znak sjećanja na bitku na Vučjem dolu iz 1876. godine.
“Kada je tadašnja vlast uzela ovaj datum za Dan Vojske, poruka je bila: “Crna Gora traje hiljadu godina”. Crna Gora kakvu oni žele ne treba da traje, već da bude uklopljena u neki drugi okvir. Vjerujem da ne postoji u Vladi dovoljno razumijevanja da se odupru ovakvoj inicijativi. Pokušavaju da spasu rejting koji je u nestajanju etno-populizmom onog biračkog tijela koje je velikosrpski ekstremizovano, da bi mu se dodvorili”, kazao je Kalezić.
NEGACIJA CRNOGORSKOJ IDENTITETA
Plaše ga, kaže, teme koje za cilj imaju proizvodnju totalne negacije crnogorskog identiteta.
“Imamo težak zadatak da nađemo unutrašnju snagu da se odupremo tim temama. Slušali smo 2023. godine da identitetske teme neće biti na dnevnom redu, a sada su isključivo one tema, uz nakaradni populistički ekonomski plan za bankrot Crne Gore. To pokazuje karakter i ozbiljnost aktuelne Vlade”, dodaje Kalezić.
Smatra da će ta inicijativa proći i apeluje na opoziciju da koncipira strategiju u odnosu na sve što će se dešavati narednih mjeseci.
ZAOBILAŽENJE USTAVA
Govoreći o inicijativi SNP-a da trobojka bude istorijska narodna zastava, kao i o izjednačavanju crnogorskog i srpskog jezika, Kalezić kaže da postoji jasna procedura za ostvarivanje tih ciljeva.
“Niko od njih to ne želi i zato pokušavaju pravno-političkom gimnastikom da zaobiđu Ustav, ne bi li podržali frontalni napad na crnogorski identitet i nacionalnu posebnost. Većina građana je anestezirana etno-socio-populističkim planom koji nazivaju Euro model. S druge strane je napad na crnogorsku nezavisnost, posebnost, samobitnost i državnost i ne vidim neku vrstu otpora tome. Priča o zastavi je uporna laž koja se ponavlja od devedesetih i koja treba da nam kaže da Crnogorci nemaju pravo da biraju svoje simbole, odnosno da će neko drugi da im objasni što su njihovi simboli”, naveo je Kalezić.
Kako je naglasio, operacionalizacija te ideje počela je otkako je šef parlamenta Andrija Mandić promijenio logo Skupštine i za njen simbol izabrao simbol negacije Crne Gore.
“Tri i po decenije Zetske banovine su najmračniji period u istoriji Crne Gore. Ti mrakovi su bili najpogubniji po nacionalnu konstituciju Crnogoraca”, istakao je Kalezić.
To, kako je dodao, treba posmatrati kao dio šireg plana kojim se pokušava oduzeti bit Crne Gore.
“Šatorska naselja koja su ranije postavljena ispred Skupštine uveli smo 2020. godine u institucije i sada kroz institucije velikosrpski nacionalizam komanduje Crnom Gorom”, poručuje Kalezić.
Kako je dodao rizik od toga postoji sve dok su na vlasti predstavnici takve politike.
“Ono što su pokazali jeste posvećenost rušenju Crne Gore”, kazao je Kalezić.
OPOZICIJA BEZ JASNIH CRVENIH LINIJA
Upitan postoje li crvene linije na crnogorskoj društveno-političkoj sceni, Kalezić je odgovorio da, ako postoje, nijesu dovoljno jasne i precizne.
“Opozicija je mnogo puta zbog evropskih integracija prelazila preko onoga preko čega se u regularnim političkim okolnostima ne bi smjelo preći. Uvođenjem tzv. narodne zastave na nelegalan, neustavan i istorijski netačan način pokušava se asimilovati Crna Gora i nadam se da to neće biti još jedna crvena linija”, naveo je on.
Većina apstinenata su, smatra Kalezić, nekadašnji glasači suverenističkih partija.
“Pitanje zašto oni ne izlaze leži u činjenici na koji način ih opozicija (ne) animira. Crna Gora je konstantno na udaru i to su teme koje mora da kandiduje opozicija. To ne mogu raditi intelektualna elita, civilni sektor, aktivisti i mediji”, istakao je Kalezić.
Na pitanje zašto izgleda da opozicija ne reaguje adekvatno kada je riječ o zastavi i kao da samo čeka da jednog dana uđe u vlast, Kalezić je kazao da je tome doprinijela kampanja satanizacije DPS-a i svega dobrog što je ta politika uradila od devedesetih do 2020. godine.
“Mislim da su konačno razumjeli da sa ovim konstituentima vladajuće većine teško možete pregovarati o bilo čemu. Malo je, ako ih uopšte ima, pojedinaca koji na ovaj ili onaj način nijesu povezani sa srpskim i ruskim službama preko SPC-a i srpskih obavještajnih službi”, vjeruje Kalezić.
Kada je riječ o ponašanju šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, Johana Satlera, Kalezić smatra da ono u završnici integracionog procesa izlazi iz okvira diplomatskog djelovanja.
“Ponaša se kao politički akter i to je tema o kojoj nedovoljno govorimo. Ako želite da pomognete Crnoj Gori tako što ćete da getoizujete najveću partiju ili sve one koje imaju proevropsko nasljeđe, ne znam kako to pomaže državi. Istovremeno nam objašnjava kako je glavna prepreka tome da se Andrija Mandić ponovo ekstremizuje njegovo nebivanje na vlasti. Ako ćemo politiku svesti na to da strah od ekstremizacije branimo nečijim opstankom na vlasti, onda je pitanje zašto će nam institucije”, ocijenio je Kalezić.
On smatra da je svaka vrsta političkog inženjeringa opasna za Crnu Goru.
“Ne smijete ulaziti u demokratski proces tako što ćete, kao predstavnik EU, birati strane, na sličan način na koji se lažno ili polulažno pokušavaju generisati vještačke krize u Crnoj Gori”, dodao je on.
Kalezić ne vidi optimizam u promjeni vlasti u Srbiji kada je riječ o odnosu prema Crnoj Gori.
“Velikosrpska struktura u Crnoj Gori je na neki kraći period samo održiva. Vjerovatno će biti manje uplitanja iz Beograda”, kazao je Kalezić.
PROGON NEISTOMIŠLJENIKA
Kalezić je 13. novembra uputio otvoreno pismo direktoru ANB-a Ivici Janoviću, tvrdeći da je od marta 2026. izložen nezakonitom praćenju, pritiscima i pokušajima diskreditacije zbog svog istraživačkog i javnog angažmana.
Govoreći o slučaju koji je iznio u javnosti, Kalezić je kazao da se tim povodom obraćao predsjednicima države, Vlade i Skupštine, kao i članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednici Vrhovnog suda.
ČEKA ODGOVOR AGENCIJE ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST
Odgovor je, podsjeća, dobio samo od predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić.
“Znam da su za premijera Milojka Spajića to seoske teme, ali nije seoska tema to što bilo ko u Crnoj Gori trpi bilo kakvu vrstu intelektualnog pritiska. Ako su postojale sumnje i indicije za bilo šta od narativa koji je Agencija kreirala, onda su mogli da me procesuiraju. Nijesu uradili ništa od toga, nego nastavljaju da kreiraju kampanju u kojoj sam označen kao neko ko koči evropske integracije. To samo u društvu koje je izgubilo kompas može da bude istina”, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, pravnom gimnastikom pokušava se problematizovati njegovo zaposlenje.
“Govorio sam o dijelu svog života na koji nijesam posebno ponosan, jer sam, boreći se sa jednom vrstom bolesti, činio stvari koje su se kosile sa moralom i zakonom. Za sve to sam platio skupu cijenu – kroz kaznu koju sam odslužio i sve ono što nosi borba sa takvim psihičkim stanjem. Ponosan sam na to kako sam se sa tim izborio. U prijavu nijesam imao uvid, ni dan-danas je nemam”, kazao je Kalezić.
Podsjetio je da je nakon prijave Rektorat formirao komisiju koja se bavi okolnostima pod kojima je započeo radni angažman na Istorijskom institutu.
“Od 30. marta 2020. godine prošlo je više od šest godina i prošao sam kroz pet konkursa koji su podrazumijevali razne procedure. Sve do Gorčakovljevog istupanja i avanture sa ruskim turistima niko to nije problematizovao. Razumijem da se u ovoj vrsti odstrjela i borbe koristi sve, pa i to. Vrlo spokojno čekam mišljenje komisije i odgovore na pitanja koja sam uputio Ivici Janoviću, a tiču se skupa. Tražio sam informaciju na koji način je ANB bio uključen u skup”, zaključio je Kalezić.
Preporučeno















