Video
Sudovima u Crnoj Gori nedostaje trenutno 67 sudija, to su kazali medijima iz Sudskog savjeta, a, kako su dodali, deficitarnosti kadra doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika.
Činjenica je da u Crnoj Gori pojedini sudovi nemaju čak nemaju sudija, kaže Begović, poput suda na Žabljaku, a u Višem sudu u Podgorici, podsjeća on, nedostaje deset sudija, a u deficitu su i Apelacioni sud, dodaje on, sud u Baru, Kolašinu i Herceg Novom.
- Postavlja se potpuno logično, normalno, zdravo pitanje kako izaći iz te jedne apsurdne situacije, koja nije nastala za jedan dan, već je u kontinuitetu nagrizala crnogorsko sudstvo, ali, iskren da budem, niko nije razmišljao o tome, uvijek su bili preči neki ili politički, ili neki drugi interesi, jer ne može sudstvo da se razvija bez podrške drzave. Jedan od glavnih razloga zašto nedostaje veliki broj sudija, to je jer su plate sudijama relativno male. Ako je, recimo, sudiji Osnovnog suda u Podgorici plata, recimo, 1.200 ili 1.300 eura za posao koji je strašno odgovoran i težak, izuzetno rizičan i odgovoran, potpuno je jasno da će se svako od tih mladih ljudi pitati ,,pa zašto bih ja obavljao tako težak i odgovoran posao, pod žestokim pritiskom svakodnevnim, za toliki novčani iznos, kad mogu u nekoj korporaciji, nekom osiguravajućem društvu, ili nekoj dobrostojećoj kompaniji imati dvostruko više – naveo je Begović.
Osim toga ističe da su uslovi u kojima rade te sudije surovi.
- Ima kancelarije sudija koje su kao neke obične portirnice gdje nema tehničkih uslova da se boravi, a ne još i da se sudi. Imamo žestok pritisak od strane političkih aktera na ponašanje i rad tih sudija, u velikom broju slučajeva, potpuno neosnovan i neopravdan. Onda, imamo te duge inicijalne odluke za mlade ljude koji kreću da budu i postaju sudije, koje traju po godinu dana, i uslovi pod kojima se te odluke obavljaju, to su sve razlozi koji su doveli do toga, i o kojoj ozbiljno izvršna vlast mora povesti računa, kako bi se izmijenili na jedan, praktično, komforniji način i dali šansu tim mladim ljudima da se opredjele za tako važan i odgovoran posao – rekao je Begović.
Na jednoj anketi Pravnog fakulteta, prisjeća se Begović, ogroman broj studenata se izjasnio da bi voljeli da njihov budući poziv bude advokatura, dodaje on, iako su ranije studenti listom htjeli, kako kažu, da budu sudije ili tužioci.
- Postoji taj, zaista, ozbiljan problem, na koji treba ozbiljno da se osvrne svako ko utiče na razvoj sudstva, jer, u protivnom, imaćemo jednu agoniju, iz koje ćemo vrlo teško izaći, da ne kažem nikako – poručio je Begović.
Preporučeno
U posljednje četiri godine Crna Gora je imala četiri ministra pravde, podsjeća Begović, i svaki je imao svoju koncepciju, smatra on, u pogledu izgradnje Palate pravde, kako navodi, od lokacije pa do načina i namjene te zgrade.
- Apsolutno sam ubijeđen da u najskorije vrijeme mora nešto da se konkretno uradi, po tom pitanju. Mora se ta Palata pravde, ili zgrada sudstva, na nekom adekvatnom prostoru sagraditi, kako bi se omogućilo sudijama u tim ozbiljnim predmetima, da na jedan civilizovan i adekvatan način obavljaju svoju tešku dužnost. Pod hitno se nešto mora uraditi! U ovakvoj situaciji mi nemamo elementarnih uslova, ne postoje sudnice, nijesu opremljene, i ništa nećemo napraviti ako se nešto hitno ne poduzme. Dolaskom nove predsjednice Vrhovnog suda napravljen je jedan pokušaj, jedna namjera da se improvizacijom popravi to stanje, tako da ćemo sada mi u specijalnom odjeljenju Višeg suda imati još dvije sudnice, i to će se koristiti sudnica Apelacionog suda, i sudnica Vrhovnog suda, koje su nešto veće od onih običnih sudnica, i moći će da se odvijaju određeni glavni pretresi – zaključio je Begović.
