Video
Ministar pravde Bojan Božović najavio je juče da će do kraja mjeseca biti formirana radna grupa koja će pripremiti nacrt zakona o Specijalnom sudu.
Advokat Zdravko Begović je ubijeđen da je formiranje Specijalnog suda neophodno radi kvalitetne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“Kamo sreće, da se o Specijalnom sudu razmisljalo mnogo ranije, s obzirom na to da bi se formiranjm tog suda unatrag nekoliko godina na mnogo kvalitetniji i laganiji način raspravljalo o optužnicama Specijalnog tužilastva i zasigurno ne bi dolazili u situaciju da imamo mali broj prvostepenih odluka u tim postupcima, a da o pravosnažnim odlukama i ne govorimo”, kaže on.
Smatra da treba formirati radnu grupu od stručnih i iskusnih pravnika, koja će na jedan kvalitetan način pripremiti i omogućiti formiranje Specijalnog suda.
“Naravno, nužno je obezbijediti i svu prateću infrastrukturu za funkcionisanje takvog jednog suda i ono što je najvažnije, odabrati najstručnije sudije, koje će donositi odluke u tim postupcima. Mišljenja sam, da sudije budućeg Specijalnog suda moraju imati obezbijeđene i materijalne i tehničke i sve druge uslove kako bi mogli nesmetano funkcionisati i u adekvatnom ambijentu obavljati tako važnu sudijsku funkciju”, kazao je Begović.
Univeritetski profesor i advokat Miloš Vukčević smatra da formiranje Specijalnog suda, ukoliko bude sprovedeno u skladu sa ustavnim okvirom i evropskim standardima, može predstavljati važan korak naprijed u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
“Međutim, najlakši dio je formirati instituciju na papiru — pravi izazov je obezbijediti njeno funkcionalno, kadrovsko i infrastrukturno djelovanje u praksi”, smatra Vukčević.
On napominje da se Crna Gora već suočila sa problemom nedostatka sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda, što jasno pokazuje da je pitanje ljudskih resursa ključno.
“Sudije koje bi činile Specijalni sud moraju imati visoki stepen stručnosti, integriteta i iskustva u vođenju složenih krivičnih predmeta. Bez dovoljnog broja takvih kadrova, nova institucija bi mogla ostati samo formalno rješenje”, kaže on.
Osim kadrovskih, tu su i logistički izazovi — potrebno je obezbijediti adekvatnu zgradu, kancelarijski prostor i posebno opremljene sudnice koje odgovaraju bezbjednosnim standardima za vođenje osjetljivih postupaka.
“Čak i ako se zakon usvoji u najkraćem roku, proći će izvjesno vrijeme dok Specijalni sud zaživi u praksi”, smatra univeritetski profesor i advokat .
Zato bi, paralelno sa izradom zakona, po njegovom mišljenju, bilo razumno kadrovski ojačati postojeće Specijalno odjeljenje Višeg suda i raditi na projektu izgradnje Palate pravde, kako bi tranzicija bila uspješna i ne bi došlo do zastoja u tekućim krivicnim postupcima.
“Samo na taj način može se obezbijediti da formiranje Specijalnog suda bude suštinski napredak, a ne deklarativni potez”, kazao je Vukčević.
To što bi Specijalni sud kao novi mehanizam u borbi protiv organizovanog kriminala bio nadležan za prvostepeno postupanje u predmetima organizovanog kriminala za teritoriju države Crne Gore, po mišljenju advokata Nebojše Asanovića predstavlja oblik koncentracije nadležnosti u pravosuđu Crne Gore.
“Pošto se mora obezbijediti drugostepenost u radu svih sudova, pa i Specijalnog suda, ovaj sud mora imati neposredno drugostepeni sud koji bi postupao po žalbama protiv odluka Specijalnog suda kao prvostepenog suda i to bi vjerovatno trebao biti Apelacioni sud”, kaže Asanović.
Ideja za formiranje Specijalnog suda u vezi sa vođenjem postupaka iz oblasti organizovanog kriminala je, kako smatra, apsolutno pozitivna i samo je pitanje koliko će biti uspješan taj sud. To kako kaže Asanović, direktno zavisi i od načina kako će biti propisan rad tog suda, od izbora sudija koji moraju biti najbolji među najboljima.
“I isti se mogu regrutovati ne samo od sudija, već i od bliskih profesija, u prvom redu tužilaca i advokata, koji moraju biti poznati i priznati u svojoj struci”, kaže Asanović. .
Prema njegovim riječima moraju se obezbijediti i dobri materijalni i prostorni uslovi za rad sudija Specijalnog suda ,počev od dobrih plata, posebnih prostorija za rad suda sa maksimalnom sigurnošću i obezbjeđenjem.
“To se makar u radu Specijalnog suda mora promijeniti i mora imati, ne samo obezbjeđenje unutar zgrade suda, već mora imati i potpuno spoljašnje obezbjeđenje”, kazao je on.
Specijalni sud će sigurno omogućiti brže postupanje u svim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i kao specijalizovani sud sigurno će imati bolji kvalitet i u vođenju postupaka i u donošenju odluka,a što će doprinijeti i u ukupnom radu sudskog sistema jer će se tako i zbog toga drugi sudovi rasteretiti sa takvim predmetima i moći će se više posvetiti drugim predmetima koje će onda brže i lakše raditi i završavati.
“Treba razmisliti i o tome da zbog realne opasnosti zbog teškog posla i velikog rizika kojima će se izložiti, da sve sudije Specijalnog suda sa porodicama stanuju na jednom mjestu, u neposrednom susjedstvu, jer ih je tako lakše čuvati”, istakao je Asanović.
Naglasio je i da je vrlo bitno da se ne žuri u formiranju i radu Specijalnog suda dok se ne obezbijede svi bitni uslovi za rad takvog suda.
“Pošto već imamo iskustva u radu i funkcionisanju Specijalnog državnog tužilaštva za koje smo svi saglasni da je trenutno najbolji dio ne samo tužilaštva, nego i našeg ukupnog pravosuđa, treba onda preuzeti sve pozitivno u vezi njegove organizacije rada u mjeri koliko je to moguće prenijeti na Specijalni sud i nema razloga da kad se već takvo specijalno tužilaštvo pokazalo kao dobro i uspješno, da tako isto ne bude i sa Specijalnim sudom”, kazao je on.
Poručio je da je isto mnogo bitno Specijalni sud mora imati političku podršku za svoj rad.
“Po mom mišljenju Specijalni sud ne bi trebao biti lociran u Podgorici,već bi trebaloda bude lociran u Danilovgradu iz svih praktičnih razloga, kao što su blizina UIKS-a, svih drugih organa, brži i nesmetan saobraćaj, bolja mogućnost zaštite i obezbjeđenja,itd.”, kaže Asanović.
Advokat Dalibor Kavarić odluku nadležnog Ministarstva o formiranju suda smatra ne samo opravdanom već i neophodnom.
“Takvu odluku, vjerujem da neće dovoditi u pitanje ni svi drugi subjekti krivičnih postupaka iz oblasti organizovanoga kriminala. Takav sud bi mogao i morao rasteretiti postojeće specijalizovano odjeljenje Višeg suda i sam Viši sud kako bi postojeći sudski kapaciteti mogli da se cjelishodno i rasterećeno bave drugim predmetima iz svoje nadležnosti”, kaže on.
Ključno, kako smatra Kavarić, u procesu realizacije takve odluke o obrazovanju suda, bi bilo obrazovanje radne grupe kao i plan rada u vidu precizne i cjelishodne agende koja mora pratiti, ne samo donošenje propisa u vezi sa tim, već i prelazni period sa postojećeg legislativniog i institucionalnog krivično-procedsnog mehanizma na novi, od kojega će se prirodno imati velika, možda i prenaglašena i nerelana očekivanja.
“Ključno u ovom projektu je oformiti radnu grupu, sačinjenu od profesionalaca od iskustva,postojećih sudija i tužilaca koji imaju značajan stepen povjerenja kako stručne tako i opšte javnosti, a ne samo od pravnih autoriteta sa univerziteta i izbjeći isključivo akademski, sterilni i eksperimentalni karakter ovog radnog tijela, kakve rizike obično mogu da poprime u praksi novi procesno pravni instituti. Ova radna grupa bi pripremila nacrt zakona, vrijeme stupanja na snagu, vrijeme i plan njegove primjene”, predlaže Kavarić.
Pri tome, posebno važna pitanja su ona koja se tiču prelaznih i završnih odredbi pratećih propisa, kao i izmjena i dopuna važećih-postojećih procesnih i materijalnih propisa.
“Posebno je važno, za efektivnu primjenu budućeg suda i propisa u vezi sa njim, kako bi u praksi bio efikasan; pedvidjeti pitanja prostornih, tehničkih, kadrovskih i materijalnih preduslova za efikasno servisiranje budućeg suda”, kaže Kavarić.
Preporučeno
Posebno ističe da rad tog budućeg suda ne smije biti u diskontinuitetu i bez jasnog plana u odnosu na postojeće postupke i postojeće predmete koji su u toku.
