Video
Nedopustivo je da advokat ne obavijesti Evropski sud za ljudska prava o svim promjenama koje su vezane za predstavku koja je pred ovim sudskim organom i takvo ponašanje može predstavljati kršenje Etičkog kodeksa advokata, kazao je za Pobjedu predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.
Preporučeno
Advokat italijanskog državljanina Masima Romanjolija, koji je u Crnoj Gori uhapšen po potjernici američkih vlasti, podnio je 23. februara 2015. godine predstavku sudu u Strazburu, tužeći državu Crnu Goru da je povrijedila pravo na zabranu mučenja, jer je Romanjoli izručen SAD-u, a u trenutku ekstradicije nije se znalo na koliko će biti osuđen.
S obzirom na to da je bio osumnjičen da je počinio više krivičnih djela, kazna je mogla biti doživotna. S druge strane, Romanjoli je sam u januaru 2015. godine, u Višem sudu u Podgorici, pristao na izručenje američkim vlastima, što se desilo 25. februara te godine.
Osuđen je na 48 mjeseci zatvora i izašao na slobodu još 8. septembra prošle godine, a njegov advokat o ovim dešavanjima nije obavijestio Evropski sud za ljudska prava, niti Kancelariju zastupnika Crne Gore pred ovim sudom u Strazburu.
Kako je saopštila zastupnica naše države pred ovim sudom Valentina Pavličić, predstavka je odbačena, a sud je predmet ocijenio kao neprihvatljiv zbog zloupotrebe prava na predstavku. Argument advokata koji se u ime Romanjolija žalio sudu u Strazburu je bio da u trenutku kada je podnosio predstavku nije mogao znati na koliko će njegov klijent u Americi biti osuđen.
Predsjednik crnogorske advokatske komore za Pobjedu kaže da je nedopustivo da se jedan advokat tako ponaša i da, ukoliko je znao cijelu situaciju, o tome ne obavještava nadležni sud u Strazburu.
“Advokat je morao likovati nad činjenicom da je njegov branjenik pušten iz zatvora i da se ta potencijalna kazna doživotne robije nikada neće izreći”, smatra Begović.
Prvi čovjek Advokatske komore smatra i da nadležni, ako se sve desilo kako je navedeno, treba da podnesu prijavu protiv ovog advokata i da disciplinska komisija utvrdi da li je kodeks zaista povrijeđen.
“Da ne vrijeđamo pretpostavku nevinosti. Na prvi pogled, po mom mišljenju, morao je obavijestiti Evropski sud za ljudska prava i reći da je njegov branjenik pušten iz pritvora i da ne postoje razlozi za predstavku pred sudom u Strazburu”, naglasio je Begović.
Po službenoj dužnosti bi Advokatska komora, kako je objasnio, mogla da pokrene postupak protiv ovog advokata, iznoseći slučaj na nekoj od sjednica Upravnog odbora, na kojoj bi disciplinski tužilac bio upoznat o slučaju i preuzeo dalje aktivnosti utvrđivanja da li je došlo do povrede kodeksa.
“Mogao bih iznijeti ovaj slučaj na sjednici Upravnog odbora, pa onda disciplinski tužilac da pokrene postupak po službenoj dužnosti”, rekao je Begović.
Etički kodeks se, prema njegovim riječima, mora poštovati.
“Mora se voditi računa o postupcima i advokat se ne može obmanama ili nedozvoljenim radnjama služiti kako bi uspio u sporu. U ovoj situaciji to je, izgleda, učinjeno, ali o tome može odlučiti samo disciplinski tužilac”, kategoričan je Begović.
