Kako je pojasnio Božović, ministarstvo pravde je ukinulo ranije rješenje nekadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, i donijelo novo rješenje kojim je odobreno izručenje Čamgoza Turskoj.

“Na sjednici Vijeća Savjeta za bezbjednost utvrđeno je da je Čamgoz prijetnja za unutrašnju i nacionalnu bezbjednost Crne Gore”, kazao je Božović.

Ističe da je sagledao i pismo Turske koje je garantovalo da Čamgoz neće imati nečovječan i nehuman tretman u toj zemlji.

“I Evropski sud za ljudska prava konstatovao da u Turskoj postoje uslovi za nesmetano izdržavanje kazne lica koja imaju čak i 93 odsto invaliditeta. Tako da sam i te okolnosti uzeo u obzir, a dominatno da su sve sudske instance ove države sugerisale Ministarstvu pravde da postupe ovako kako sam ja postupao, ali isto tako dominantno uvažavajući jučerašnji zaključak sa Vijeća”, objasnio je Božović, ističući da je rješenje o izručenju konačno, te da ne podliježe žalbi.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podsjetio je da Čamgoza Turska potražuje zbog niza krivičnih djela.

“MUP je u januaru odbio zahtjev ovog lica za međunarodnu zaštitu. Njegovi branioci su se žalili, ali odluka MUP je potvrđena od strane Upravnog suda. Ističem da na ovaj način jačamo i međunarodni ugled države i bezbjednosni sistem u cjelini”, rekao je Šaranović.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović rekao je da je Čamgoz bio uspostavio veze sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori.

“Crna Gora će biti bezbjedna i neće biti utočište kriminalnim grupama”, rekao je Šćepanović.

Na pitanje zašto večeras na konferenciji za noinare nije i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, Šaranović je odgovorio da je tu lice (Šćepanović) koje je sve vrijeme bilo uključeno u ove aktivnosti i kad Brđanin nije bio u mandatu.

U ekstradiciji turskog državljanina Binali Čamgoza učestvovalo je oko 40 službenika policije. Čamgoz je prevezen avionom u 19.15, a cijela akcija trajala je šest sati.

Turska ga potražuje zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva. Crna Gora je odbila da ga izruči zbog zdravstvenog stanja, ali i etničkog porijekla zbog kojeg bi, kako sumnjaju, mogao biti dodatno ugrožen.

Četrdesetjednogodišnjeg Binalija Čamgoza crnogorska policija prvi put je uhapsila po potjernici Interpola jula 2022. godine.

Prilikom hapšenja, kod sebe je imao falsifikovani pasoš na ime Mehmet Ali Bajhan. Mjesec ranije je koristeći taj falsifikovani pasoš u Budvi osnovao kompaniju “Lion & D”, čija je djelatnost izgradnja nekretnina. Većinski vlasnik i izvršni direktor kompanije je, prema podacima Centralnog registra, takođe turski državljanin Deniz Aksu. U Registru nema drugih kompanija u Crnoj Gori na njihovo ime.

Turska je po hapšenju Čamgoza 2022. godine zatražila njegovo izručenje.

Viši sud je još u aprilu 2023. godine utvrdio da su ispunjeni uslovi za to, što je potvrdio i Apelacioni u junu iste godine. Međutim,

Marko Kovač, ministar pravde u tadašnjoj Vladi Dritana Abazovića, nije donio odluku o njegovom izručenju Turskoj.

Nakon što je godinu i po, od jula 2022. do decembra 2023., proveo u pritvoru u Spužu, nadomak Podgorice, Čamgoz je prebačen u Prihvatilište za strance.

Doskorašnji ministar pravde Andrej Milović odlučio je 22. januara da Crna Gora neće izručiti turskog državljanina Ankrari.

Sedam dana kasnije, 30. januara ponovo ga hapse. Ovog puta zbog sumnje da je počinio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, a koje se tiče registracije firme “Lion & D”, od prije godinu i po. Čomgoz je u međuvremenu zatražio azil.