Video
Za protekle dvije godine četiri osobe ubijene su u Crnoj Gori kada su na njihovim vozilima podmetnute pa aktivirane bombe. Tri osobe izbjegle su pukom srećom takvu smrt, a bilo je i onih koje su preživjele sa posljedicama, piše Pobjeda.
Preporučeno
“Surove likvidacije eksplozivnim napravama su učestale, a za istražitelje svaki bombaški napad kompleksna je stvar, ali ne i nemoguća za dokazivanje. Iako eksplozija, kako se smatra, uništava dokaze, krivce za bombaški napad moguće je identifikovati i privesti pravdi”, smatra kriminolog Velimir Rakočević.
Tragovi
“Nije tačno da vatra u eksploziji uništava sve materijalne tragove. Nesporno da u svakom raznesenom ili izgorjelom materijalu ostane veliki broj tragova koji kriminalističkom obradom mogu dovesti do učinioca ovih krivičnih djela”, ističe Rakočević.
On objašnjava da prilikom rasvjetljavanja bombaških napada nije dovoljno otkriti samo tragove u centru eksplozije, već je potrebno istražiti, istražnim žargonom rečeno šire lice mjesta.
“Kriminalci koriste eksplozivne naprave koje se sve češće tempiraju ili aktiviraju daljinskim, kao i patrone za čije paljenje služi detonator sa štapinom. Ako se koristi plastični eksploziv, on se zalijepi za ciljani predmet ili lokaciju. Zbog toga članovi organizovanih kriminalnih grupa imaju stalno obezbjeđenje vozila i objekata koje koriste, kako bi spriječili opasna iznenađenja. Prilikom postavljanja eksploziva učinioci ne moraju biti u blizini eksplozije, već sve mogu posmatrati sa bezbjedne distance”, navodi Rakočević.
Žrtve
On ističe da obračuni kriminalnih klanova, odnosno likvidacije, kao i drugi surovi zločini, nose opasnost da izazovu stradanje nevinih osoba.
“To jasno govori o visokom stepenu bezobzirnosti delinkvenata koji i po cijenu stradanja nedužnih ljudi hoće da ostvare naum”, ističe Rakočević. Komentarišući obračune kriminalnih grupa, on navodi da su takvi sukobi uvijek postojali uz stalno usavršavanje metoda djelovanja.
“Sve kreće od nezakonitog sticanja bogatstva. Od nelegalnih aktivnosti na globalnom nivou organizovane kriminalne grupe ostvaruju zaradu od najmanje pet odsto svjetskog brutodruštvenog proizvoda. Obračuni su posebno učestali zbog visokoprofitabilnih nezakonitih aktivnosti kao što su krijumčarenje droga, oružja”, dodaje Rakočević.
On navodi da ubrzani tehnološki i elektronski razvoj sistema u bankarstvu i finansijama pogoduje snaženju kriminalnih tržišta.
Sukobi između kriminalnih grupa traju onoliko dugo koliko traje i borba za prevlast u kriminalnom miljeu uz sve češće likvidacije zbog prelaska iz jedne kriminalne grupe u drugu, što je za njihove vođe neoprostivo ističe Rakočević. Policija, kako navodi naš sagovornik, je brojnim operativnotaktičkim i dokaznim radnjama uspjela da utiče na evidentno slabljenje pojedinih kriminalnih klanova čiji su članovi uhapšeni i procesuirani.
“Ovo će bitno uticati na smanjenje najtežih zločina. Više je nego očigledno da im je postalo tijesno na našoj teritoriji zbog čega mijenjaju mjesto boravka, a samim tim i centar kriminalnih aktivnosti. Međutim, uvijek može bolje i više i građani s pravom očekuju da ih policija zaštiti od svih oblika ugrožavanja”, pojašnjava Rakočević.
Djelovanje
Da bi se stalo na put obračunima kriminalnih grupa, Rakočević smatra da je potrebno pripremiti i osposobiti nadležne organe, naročito policiju kako bi odgovorila izazovima.
“Potrebno je strategiju suzbijanja organizovanog kriminaliteta temeljiti na proaktivnom pristupu. Dosadašnji pristup podrazumijevao je preduzimanje radnji nakon izvršenog krivičnog djela. Potrebno je djelovati znatno prije zločina”, dodaje Rakočević.
Polcija, kako ističe, mora biti permanentno na terenu i imati potrebne informacije o svim opasnostima koje mogu uzrokovati krivično djelo.
