Brajović i David Kaisedo osuđeni su na po dvije i po godine zatvorske kazne dok je Aleksandar Kostana dobio tri godine robije.

Po nalogu drugostepenog suda zakazan je početak ponovnog suđenja za 13. februar.

Proces će voditi sudija Višeg suda Goran Šćepanović koji je izrekao prvostepenu presudu.

Apelacioni sud je, obrazlažući ukidno rješenje, ukazao da se u prvostepenoj presudi navode uopštene formulacije kada je u pitanju radnja izvršenja krivičnog djela – stvaranje kriminalne organizacije bez konkretizovanja radnji koje čine to krivično djelo.

– Potrebno je da se konkretizuje radnja koja čini krivično djelo, sa činjenicama i okolnostima koje čine obilježja krivičnog djela izvršioca, i činjenicama koje su važne za identifikaciju krivičnog djela i njegovo razlikovanje od svakog drugog krivičnog djela (vrijeme, mjesto, način, sredstvo i sl), a što sve predstavlja činjeničnu osnovicu presude – precizirale su sudije Apelacionog suda.

Povezani članci

Politika

Protiv Stevana Simijanovića nakon skoro dvije godine nema suđenja ni potjernice!

Politika

RATNI ZLOČINI: Slučaj Peković bi mogao pokazati spremnost vlasti i pravosuđa u CG da se adekvatno suoči sa ratnom prošlošću

Hronika

VDT: Pilčeviću suditi u odsustvu za ubistvo Šakovića

Prema navodima presude, Brajović i Kolumbijci su postali članovi kriminalne organizacije koju je N. N. lice formiralo na teritoriji Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Turske i Kolumbije, u cilju izvršenja krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 4 godine i teža kazna.

Kolumbijci su, kako je jedan od njih priznao u istrazi, preko nekih momaka i jednog gospodina koji pripadaju ,,nekoj velikoj organizaciji“ u Kolumbiji vrbovani da postanu članovi kriminalne organizacije.

Oni su trebali da dođu u Crnu Goru i izvrše ubistvo i tri dana nakon toga napuste Crnu Goru.

Njima je za ubistvo zbog ,,nekog rivalstva“ obećana novčana nadoknada od 25.000 eura.

Oni su preko Istanbula, Beča, Splita, a potom ilegalnim putem preko BiH ušli u Crnu Goru gdje ih 1. avgusta 2020. godine sačekao Brajović.

Sud je priznanje Kolumbijaca prilikom ispitivanja u nikšićkoj policiji a kasnije i pred specijalnim tužiocem Sašom Čađenović ocijenio kao vjerodostojan iako su ovi optuženi u sudu tvrdili da se radi o lažnom i iznuđenom priznanju.

Međutim, u sudskom postupku je priznanje Kolumbijaca potvrđeno drugim materijalnim dokazama.

Jedan od njih je i analiza listinga na osnovu kojeg je utvrđeno da se Brajović iz noćnog provoda u Budvi u Podgoricu vratio preko Vilusa, a ne preko Cetinja, znatno kraćim putem.

Inspektor Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Boris Anđušić je, svjedočeći pred sudom, pojasnio da optuženi Kolumbijci prilikom saslušanja nijesu mogli biti prisiljeni šta da kažu, jer to što su priznali, tek mjesec ili dva kasnije potvrdile su partnerske službe. Istakao je i da nije bilo logike da se na njih vrši bilo kakav pritisak jer su na samom početku saslušanja pokazali kooperativnost.

On je naveo da je sama činjenica da su dva stranca granicu prešla ilegalno i da su kod njih pronađeni kriptovani telefoni ukazivala na veze sa kriminalnim grupama, zbog čega je pozvan u nikšićki Centar bezbjednosti, gdje je u svojstvu građanina saslušao jednog od privedenih Kolumbijaca.

– Aleksandar mi je na samom startu kazao da je u Kolumbiji osuđivan za ubistvo i da je u Crnu Goru došao da ubije neku osobu koja je odgovorna za nestanak tone kokaina. On je pojasnio i da mu je u Kolumbiji osoba sa imenom Pasija ponudila 25.000 eura da počini ubistvo u Crnoj Gori. Pasija ga je povezao sa optuženim Davidom, sa kojim je krenuo u našu zemlju, pojašnjavajući putanju kojom je došao u Crnu Goru. Opisao je i kako je stupio u kontakt sa optuženim Brajovićem – kazao je inspektor Anđušić.

On je ukazao sudu da nije bilo moguće da Aleksandru naloži šta da kaže ,,jer ono što je on rekao vezano za putanju kojom je došao do Crne Gore i da je osuđivan potvrdile su kasnije službe granične policije i Interpol“.

– Kako sam ja u tom trenutku mogao znati da je on osuđivan za ubistvo? Nije bilo logike da na njih bilo ko vrši pritisak jer su bili kooperativni. Dali su pasvord svojih kriptovanih telefona i bili decidni prilikom davanja izjava – kazao je tada Anđušić, tvrdeći da mu nije poznato da je bilo ko od kolega vršio pritisak na optuženog Aleksandra.

Ovaj svjedok je naveo i da mu je Aleksandar prilikom saslušanja kazao da je crnogorska policija korektna i da bi ga u Kolumbiji, kada bi ga uhvatili u namjeri da izvrši teško krivično djelo protiv života i tijela, ubili u nekoj faveli.