Video
On je kazao da policijska profesija ima jednu od najodgovornijih funkcija u bezbjednosnom sistemu i upravo zbog toga životi policijskih službenika su u stalnoj opasnosti.
“Sama primjena policijskih ovlašćenja se od strane manjeg broja građana ne prihvata na adekvatan način, pa za posljedicu imamo napade na policijske službenike pri obavljanju službenih zadataka. To je najčešće manifestovano kroz omalovažavanje i vrijeđanje, pozivom na otpor, sprečavanje u vršenju službenih radnji, kao i uništenje i oštećenje tuđe stvari. Naša obaveza je da se na krajnje profesionalan i odgovoran način odnosimo prema svim građanima i svim subjektima ovog društva, ali isto tako očekujemo njihov odgovoran odnos prema profesiji koju obavljamo”, kazao je Šuškavčević.
POVRIJEĐENO 30 SLUŽBENIKA POLICIJE
On je istakao da je evidentno enormno uvećanje broja napada na policijske službenike u odnosu na isti period prethodne godine za više od 59 odsto.
“Ovo drastično povećanje razlog je velike aktivnosti Uprave policije na pružanju asistencija Komunalnoj inspekciji kako bi izvršili svoju službenu radnju, ali i zbog nepostupanja malog broja građana u skladu sa naredbama Ministarstva zdravlja koje su obilježile ovaj period”, navodi Šuškavčević.
O kakvim napadima se radi najbolje govori podatak da je ovom prilikom povrijeđeno 30 službenika policija i pričinjena materijalna šteta na 26 službenih vozila Uprave policije.
“Napadi na policijske službenike u obavljanju poslova izvršeni su od strane 441 lica od kojih 27 ženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom podnešene krivične prijave ili zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka. Prilikom preduzimanja mjera i odbijanja napada, teže povrede registrovane su u dva slučaja, a lakše je povrijeđeno 28 službenika policije, dok je na štetu napadača registrovano 26 lakših i jedna teža povreda”, kaže Šuškavčević.
TOKOM KONTROLE SAOBRAĆAJA REGISTROVANO 76 NAPADA
Najviše napada na policijske službenike izvršeno je prilikom: kontrola i regulisanje saobraćaja kada je registrovano 76 napada, postupanja po prijavama o narušavanju javnog reda i mira 68, legitimisanja 48, obezbjeđenja javnih skupova i javnih priredbi 38, prilikom pružanja asistencije 34. Šuškavčević podsjeća da su najdrastičniji slučajevi napada na policijske službenike u prethodnom periodu napadi koji su za posljedicu imali smrtni ishod (ubistvo inspektora kriminalističke policije Slavoljuba Šćekića, ubistvo policajca Irfana Kujovića, kao i nedavno svirepo ubistvo policajca Miodraga Lekovića).
“Podaci koje posjedujemo govore da je u više od 80 odsto slučaja napada na policijske službenike, počinilac kažnjen ispod zakonskog minimuma, dok su rijetko izrečene kazne zatvora. Izražavamo nezadovoljstvo činjenicom da napadači, nakon saslušanja u tužilaštvu, često budu pušteni da se brane sa slobode čime im se svjesno daje mogućnost da vrše uticaj na ishod daljeg sudskog postupka. Današnje društvo mora biti svjesno da je svaki napad na policajca napad na najveću vrijednost čovjeka, njegov život i neposredno ukazuje koliko je policijski posao težak, odgovoran i opasan. Sindikat će uvijek stati u zaštitu svakog policijskog službenika kome je ugrožen lični i profesionalni integritet po bilo kojem osnovu”, ističe Šuškavčević.
PRAVNA ZAŠTITA POLICAJACA
U cilju pravne i zaštite integriteta policijske službenike Sindikat je formirao Centar za zaštitu policijskih službenika.
“Planiramo da ovaj centar bude 24 časa na usluzi našim kolegama kako bi u svakom trenutku mogli dobiti potreban savjet i zaštitu. Takođe, ovaj centar će sprovoditi edukacije o pravima policijskih službenika u sudskim postupcima, voditi evidencije o broju optuženih i osuđenih učinilaca krivičnih djela na štetu policijskih službenika, iniciraće da postupci u kojima su oštećeni policijski službenici budu hitni pri čemu će se pristupiti analitičkom praćenju i metodološkoj analizi u odnosu na krivično-pravnu zaštitu policijskih službenika”, ističe prvi čovjek sindikata policije.
On dodaje da će Centar uspostaviti jaču saradnju sa elektronskim i štampanim medijama radi pravovremene informisanosti javnosti, inicirati veću zaštitu ličnih podataka policijskih službenika, i što bolje praćenje disciplinskih i krivičnih predmeta protiv policajaca.
BOLJI USLOVI ŽIVOTA I RADA POLICAJACA
Šuškavčević navodi da kada je riječ o zaštiti njihovih članova, materijalnoj i drugoj pomoći, Sindikat ulaže puno napora kako bi na najbolji način izašao u susret svim problemima sa kojima se policijski službenici susrijeću.
“Nesporno je da smo u prethodnom periodu uradili dosta po svim pitanjima kojima se sindikati bave, ali smo odlučni da naš rad još više unaprijedimo i da pojačamo naše aktivnosti po pitanjima koja ne zavise samo od nas. Smatramo da materijalni položaj zaposlenih u policiji nije na zadovoljavajućem nivou i on se u narednom periodu mora popravljati. Sindikat je početkom godine pokušao da uštedom pojedinih budžetskih rashoda UP nađe dio sredstava za povećanje zarada. Stoga smo Ministarstvu finansija uputili inicijativu sa konkretnim predlogom koji nije naišao na odobrenje zbog nastale situacije izazvane korona virusom. Bez obzira na budući razvoj finansijske situacije ovo pitanje ćemo ponovo pokrenuti jer smatramo da policija mora biti više plaćena s obzirom na djelokrug poslova koji obavljamo, a imajući u vidu da je Vlada u 2020. godini usvojila predloge za povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti”
Za pozajmice i pomoć 800.000 eura
Kada je materijalni položaj u pitanju, Sindikat i te kako brine za svoje članove, a rezultati koje Sindikat postiže su dokaz da su i u finansijskom i u organizacionom smislu, jedan od najjačih sindikata u državi.
“Tokom 2020. godine od ukupne godišnje članarine i povraćaja sredstava koji je preko 900.000 eura, za pozajmice i pomoć po raznim osnovama opredijeljeno je preko 800.000 eura, tako da je blizu 90 odsto sredstava od godišnjeg priliva podijeljeno u te svrhe, dok je ostatak novca utrošen na ostale sindikalne aktivnosti. Ovo je dokaz da se vodi briga o načinu raspodjele i trošenju sredstva članarine poštujući važeće pravilnike”, naglašava Šuškačević.
Osim dobrih stvari koje je uradio sindikat ima i onih sa kojim nijesu zadovoljni, a to je da neka veoma važna pitanja koja se tiču policijskih službenika još nijesu riješili.
“U pitanju je prijevremeni odlazak u penziju, izrada kolektivnog ugovora i definisanje beneficiranog radnog staža. Ova pitanja ne zavise samo od naše volje već od resornog ministarstva i drugih ministarstava koji se bave ovim pitanjima. Propisivanjem posebnih uslova za penzionisanje stvorila bi se mogućnost za pomlađivanje kadra s obzirom na trenutnu starosnu dob policijskih službenika, a uvažavajući težinu posla, opasnost, konstantno izlaganje stresu i opterećenja koja policijsku profesiju izdvajaju od drugih organa u državnoj upravi”, naglašava Šuškačević.
Stambeni projekti u Baru i Herceg Novom
Vođeni dobrom politikom rješavanja stambenih potreba u prethodnom periodu, Sindikat je značajnom broju zaposlenih riješio stambeno pitanje izgradnjom stambenih objekata (Budva, Podgorica, Nikšić i Žabljak) i omogućio kupovinu stana po znatno povoljnim uslovima od tržišnih. Takođe, jednom dijelu članova su obezbijedili nepovratna kreditna sredstva za rješavanje stambenih pitanja.
“Tokom 2019. godini realizovana su dva projekta stambene izgradnje i to u Budvi gdje su raspodijeljena 102 stana, dok je u Podgorici izvršena raspodjela 288 stanova. U 2020. godini realizovana su takođe dva projekta stambene izgradnje i to u Nikšiću gdje je izvršena raspodjela 105 stanova i na Žabljaku gdje je podijeljeno 12 stambenih jedinica. U toku smo izrade projektne dokumentacije za stambene projekte u Baru i Herceg Novom pa se nadamo da bi gradnja mogla početi za 2-3 mjeseca, dok u Mojkovcu imamo urađen Glavni projekat i čekamo prenos građevinskog zemljišta.
Takođe, Sindikat je tokom 2019/20. godine realizovao raspodjelu kreditnih sredstava u ukupnom iznosu 1.139.000 eura kojom prilikom je 179 članova dobilo ove kredite. Moramo napomenuti da su sredstva za ovu kreditnu raspodjelu obezbijeđena putem kreditnog aranžmana kod Zapad banke. Ovo je naš drugi projekat kreditne raspodjele i sigurni smo da je opravdao očekivanja naših članova pa ćemo sa njime nastaviti”, naveo je Šuškačević, dodajući da se sve raspodjele rade se putem javnog oglasa i po važećem Pravilniku o rješavanju stambenih potreba.
Preporučeno
