Video
Ističe da se sve svodi na to da se mašini da intelekt da rješava pojedinačne zadatke ili da ih uvezuje u neku generalnu cjelinu i rješava kao čovjek u svakodnevnom životu.
„Vještačka inteligencija je način kako mašina, odnosno računar u ovom slučaju, može donositi intelektualne odluke, kao što to može čovjek. Sa vještačkom inteligencijom se želi da mašinama damo dovoljno znanja da mogu rješavati neke zadatke kao čovjek. Plan je da se u narednih nekoliko godina dostigne nivo generalne vještačke inteligencije gdje ne želimo naučiti mašinu da radi samo pojedinačne zadatke već mašini želimo dati neko generalno znanje kako te pojedinačne zadatke može uvezivati u neku veću cjelinu i stvarati generalno znanje o pojmovima koje želite riješiti“, kazao je Bulatović.
„Određeni broj poslova će nestati ili biti pred gašenjem“
Naš sagovornik navodi da svaka revolucija donosi nešto novo, a da se ova dešava izuzetno brzo pa je potrebno i da se svi mijenjamo brzo, a naročito obrazovanje kako bi se prilagodili trendovima koji se dešavaju svakodnevno.
„Vještačka inteligencija donosi promjene u većem obimu. Određeni broj poslova će nestati ili biti pred nestajanjem. Vjerovatno će biti prevaziđen određeni način rada na koji smo do sada navikli. Moraćemo da se prilagodimo novim trendovima i načinima rada. Imamo jednostavan primjer rječnika, koji je nekad služio da pronađemo neku nepoznatu riječ, a danas za svega nekoliko sekundi možemo da prevedemo veliki tekst preko google translate-a ili na Chat GPT. Nije poenta u tome što posao prevodioca sada navodno nema smisla, jer ima smisla. On može da iskoristi taj tekst kao početnu definiciju i da ga uljepša, napravi prirodnijim i da tekst dobije na značaju, odnosno da se vidi uticaj čovjeka. Poenta je da čovjek svojim obrazovanjem upotpuni sve to. Vještačku inteligenciju više vidim kao našeg asistenta koji će nam ubrzati trenutne poslove, a vjerovatno će se otvoriti i neke nove pozicije zbog svega toga“, objašnjava Bulatović.
Prema njegovim riječima, zbog vještačke inteligencije biće ugroženi svi oni poslovi koji se mogu automatizovati.
„Svake godine imamo prognoze da će i programeri nestati, jer Chat GPT može da isprogramira programe koje jedan programer programira. I u tome, kao i u ostalim poslovima, Chat GPT može da isprogramira program, ali je i programer potreban. Kao i svaki drugi posao zahtjeva pažnju i obrazovanje. Programer je taj koji će donosti posljednju odluku i koji će komunicirati sa šefovima ili ljudima koji su mu zadali taj posao. Chat GPT će mu samo biti alatka koja će omogućiti da to radi. U fabrikama se još mnogo ranije automatizovalo mnogo pozicija i nestala su brojna radna mjesta. Nestaće i sada mnogi fizički zahtjevni poslovi, a vjerujem i određeni ‘umni’ poslovi“, smatra Bulatović.
„Obrazovni sistem može biti prespor za sve ove promjene“
Objašnjava da su se mnogi poslovi brzo mijenjali posljednjih godina.
„Jedino me strah da obrazovni sistem ne bude prespor da isprati sve ove promjene koje se dešavaju. Veoma je važno da se obrazovni sistem prilagodi promjenama. Neminovnost je da obrazujemo djecu kako da koriste te tehnologije u prave svrhe. Ko danas počne ili završi osnovnu školu, za deset godina će biti na poslu u kojem će se zahtjevati da koristi Chat GPT. Zbog toga je važno da već sada pripremimo djecu na sve to“, kazao je Bulatović.
Chat GPT može, kaže on, da bude opasan, ali samo ako se koristi u pogrešne svrhe.
„Treba da učimo djecu kako pravilno da koriste nove tehnologije. Djeca i telefon mogu da koriste na pogrešan način, kako ga većinom danas i koriste. Ne možemo se oslanjati na Chat GPT kao jedinu istinu. Ne možemo tako da obrazujemo ljude. Chat GPT će vremenom podizati procenat tačnosti. Kakve mi podatke pošaljemo tom sistemu tako će biti on naučen da se ponaša. Moramo ga posmatrati kao asistenta koji nas može navesti na neki put, ali mi smo ti koji svojim intelektom treba da procijenimo da li je taj put pravi, a to možemo steći samo kroz obrazovanje“, istakao je Bulatović.
Nevjerovatan napredak vještačke inteligencije
Ističe da se više od pola vijeka radi na vještačkoj inteligenciji, ali da je u posljednih desetak godina doživjela nevjerovatan napredak. On je podsjetio i na riječi jednog od tri ključna čovjeka koja su zaslužna za tako brzi razvoj vještačke inteligencije, da ga je strah tako brzog razvoja AI.
„Sa razlogom postoje određeni strahovi, ali sam mišljenja da ne smijemo dozvoliti da zatvoreni sistemi ovladaju vještačkom inteligencijom. Pod zatvorenim sistemima mislim na kompanije kao što su Google, Facebook, Amazon, Microsoft… koji svoje algoritme razvijaju na podacima za koje mi ne znamo odakle i kako dolaze i kako se formiraju. Na taj način oni formiraju svoje istine i propagiraju čovječanstvu. Od toga se treba potpuno ograditi i to je nešto što može da dovede do velikih opasnosti“, kazao je Bulatović.
Postoje inicijative, kako kaže, da se sve te tehnologije razvijaju u otvorenom programerskom svijetu, odnosno da mi, kada se jedan algoritam napravi, imamo pristup svim podacima, algoritmima i arhitekturama vještačke inteligencije koje su korišćene da bi se jedan takav sistem napravio.
„Poenta je da kao čovječanstvo budemo usmjereni na otvorene tehnologije, a ne na zatvorene sisteme i da im dajemo na važnosti i da ih svi koristimo. To je jedini pravi smjer za razvoj vještačke inteligencije, a ukoliko bude zatvoren sistem onda smo u velikoj opasnosti“, smatra Bulatović.
Kada se priča o opasnosti, Bulatović smatra da postoji mnogo onih koji su produkt teorija zavjere.
I u Crnoj Gori počela primjena vještačke inteligencije
Ističe da se o vještačkoj inteligenciji sve više priča i u Crnoj Gore, te da se u nekoliko kompanija već radi na primjeni vještačke inteligencije.
„Naša kompanija, Uhura Solutions, već radi na vještačkoj inteligenciji. Želimo da doprinesemo pravnim i finansijskim institucijama, gdje za kratko vrijeme mogu obraditi stotine i hiljade dokumenata, a da čovjek ne mora to ručno da radi. Na taj način skraćujemo upotrebu čovjeka u fizičke ili manuelne poslove, a takođe skraćujemo i proces obrade više od 90 odsto. Uz sve to, povećamo tačnost obrade koja je ručnim putem bila veoma teška i naporna, a i davala je loše rezultate. Ovakvi sistemi zamjenjuju u bankama ili pravnim institucijama veliku količinu ručne obrade dokumenata, a čovjek može na kraju samo da svede zaključak“, kazao je Bulatović koji lično radi na ovakvim sistemima.
Prema njegovim riječima, medicina od svega može i te kako da profitira, što je posebno važno, navodeći primjer da je za neka istraživanja trebalo i duže od godinu, a da je vještačka inteligencija to mogla da odradi za svega nekoliko dana.
„Za jedan protein bilo je potrebno godinu ili dvije da se ispita funkcionalnost, a vještačka inteligencija je preko naučenih algoritama mogla za nekoliko dana da procjeni funkcionalnost proteina na osnovu datih podataka. Samo je to pokazatelj u kakvom smjeru može da ode medicina i koliko mogu da se ubrzaju procesi da se nađu određeni ljekovi“, istakao je Bulatović.
Naš sagovornik vjeruje da će se i u Crnoj Gori desiti nagli porast rješenja koja će se početi koristiti uz pomoć vještačke inteligencije, navodeći da ih je sada vrlo malo.
Preporučeno
„Cilj je i nama da doprinesemo da se podigne svijest o ovoj tehnologiji, da više znamo o njoj, kao i da znamo šta su prednosti a šta mane kada dođemo do pitanja da treba primijeniti neko rješenje. Moramo i imati obrazovane ljude – donosioce odluka koji na pravi način mogu donijeti odluku“, zaključio je Bulatović.
