Video
Crnogorski pravosudni organi, na čelu sa Ministarstvom pravde, u trogodišnjem periodu (2016, 2017. i 2018) imali su intenzivnu pravosudnu saradnju sa državama Zapadnog Balkana, i u značajnom procentu više su zahtijevali međunarodnu pravnu pomoć od susjeda nego što su takve zahtjeve primali od njih. To je navedeno u publikacija “Regionalna pravosudna saradnja u krivičnim stvarima: pregled komparativnih praksi zemalja Zapadnog Balkana”, pišu Dnevne novine.
Preporučeno
Kako je precizirano, na nivou posljednje tri godine za 33,4 odsto bio je veći procenat u korist izlaznih predmeta, odnosno zamolnica koje je Crna Gora uputila državama regiona.
“U svim posmatranim godinama Crna Gora je slala više zamolnica nego što ih je primala, sa izuzetkom 2018. godine u saradnji sa Albanijom u kojoj je za 50 odsto zamolnica Albanija uputila više. Uravnoteženu saradnju prema broju ulaznih i izlaznih predmeta, Crna Gora ima sa Makedonijom. Navedeni pokazatelji nam ukazuju na usmjerenost pravosudnih organa Crne Gore na međunarodnu pravosudnu saradnju i karakter krivičnih postupaka čiji su elementi međunarodnosti više zastupljeni. Ova potreba pretpostavlja dalje jačanje saradnje sa državama Zapadnog Balkana”, navodi se u publikaciji.
Predmetna analiza učinjena je u odnosu na pet država Zapadnog Balkana, sa kojima se Crna Gora graniči Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju i Srbiju. Vremenski period obuhvaćen Analizom čini period 2016, 2017. godine i 2018. godine zaključno sa 7. novembrom, dakle skoro cijele tri godine.
“Sa aspekta zastupljenosti pravosudne saradnje sa pojedinim državama regiona, možda i ne tako iznenađujuća činjenica, ističe se saradnja sa Srbijom koja čini skoro 50 odsto ukupne saradnje sa državama regiona. Ovo se odnosi kako na ulazne tako i na izlazne predmete u radu Ministarstva pravde. Kroz ovaj aspekt sagledavanja saradnje Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu, slijedi Albanija, Kosovo i na posljednjem mjestu, skoro sa zanemarljivom saradnjom, nalazi se Makedonija”, stoji u analizi pravosudne saradnje.
U krajnjem se zaključuje da je efikasnost pravosudne saradnje na kvalitetnom nivou.
Kako se navodi u pomenutoj publikaciji, primjetna je razlika u efikasnosti crnogorskih pravosudnih organa u postupanju po zamolnicama iz regiona i postupanja pravosudnih organa država regiona po zamolnicama dostavljenim od Crne Gore.
“Crnogorski pravosudni organi za period 2016, 2017. i 2018. godinu postupili su u 78,3 odsto zamolnica, dok su za isti vremenski period, na zamolnice poslate od crnogorskih organa, države regiona postupile u 57,77 odsto slučajeva. Dakle, crnogorski pravosudni organi pokazuju visok stepen efikasnosti”, zaključuje se u publikaciji.
Sa aspekta Ministarstva pravde na zamolnice dostavljene pravosudnim organima država regiona, a na nivou posmatranog perioda, u prosjeku je u potpunosti ili djelimično udovoljeno u 82,4 odsto. Na nivou pojedinačnih godina se taj procenta kretao uzlaznom putanjom, pa je 2016. godine iznosio 79,2 odsto, 2017. godine 81,9odsto i 2018. godine – 86.2 odsto.
“I crnogorski pravosudni organi su iskazali spremnost za saradnju i povjerenje u odnosu na zamolnice koje su države regiona dostavile na postupanje, pa je procenat udovoljenih zamolnica prosječno iznosio 86,7 odsto, odnosno, po godinama, 87.2 odsto, 89,5 odsto i 83,3 odsto za 2016, 2017. i 2018. godinu”, zaključuje se u publikaciji.
