Video
Posljednji podaci dodatno upozoravaju da je stanje alarmantno i da će, bez dosljedne primjene zakona i znatno intenzivnije policijske kontrole, svaka zakonska reforma ostati samo mrtvo slovo na papiru.
Portal Standard je još prije više od mjesec dana Upravi policije uputio pitanja o tome koje konkretne mjere preduzimaju kako bi unaprijedili bezbjednost na crnogorskim putevima, da li je pojačan nadzor na najkritičnijim dionicama, kao i da li postoje posebni planovi za turističku sezonu kada se broj vozila na putevima višestruko uvećava. Odgovori do danas nijesu stigli.
CRNA STATISTIKA NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA
U međuvremenu, statistika nastavlja da govori sama za sebe.
Samo tokom prethodnih pet dana, odnosno vikenda i državnog praznika, na crnogorskim putevima evidentirano je čak 113 saobraćajnih nezgoda. Jedna osoba je izgubila život, 29 je zadobilo teške, a 36 lake tjelesne povrede. Policija je u istom periodu uhapsila 182 vozača, podnijela 434 prekršajne prijave i izdala 3.636 prekršajnih naloga, dok je iz saobraćaja isključeno 50 vozila. Najveći broj uhapšenih bio je zbog vožnje pod dejstvom alkohola, droga ili drugih teških prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
Ovakvi podaci samo su nastavak zabrinjavajućeg trenda. Tokom 2025. godine u Crnoj Gori registrovana je 6.831 saobraćajna nezgoda u kojima je poginulo 67 osoba, dok je više od 3.100 ljudi povrijeđeno, od čega 685 teško. U zemlji koja ima nešto više od 620.000 stanovnika, takvi brojevi predstavljaju ozbiljan društveni problem.
ZABRINJAVAJUĆE POREĐENJE SA EU
Posebno zabrinjava poređenje sa ostatkom Evrope. Evropska unija kao standard koristi broj poginulih na milion stanovnika, upravo kako bi se izbjegla poređenja apsolutnih brojeva između velikih i malih država. Prosjek Evropske unije iznosi oko 44 poginula na milion stanovnika, dok Crna Gora bilježi više od 100 poginulih na milion stanovnika, čime se svrstava među zemlje sa najlošijim rezultatima u Evropi. Poređenja radi, Švedska ima oko 20 poginulih na milion stanovnika, Danska 24, dok su Rumunija i Bugarska, koje su godinama važile za najrizičnije zemlje EU, na oko 74, odnosno 78 poginulih na milion stanovnika.
Drugim riječima, iako Crna Gora zbog male populacije nema veliki apsolutni broj stradalih, vjerovatnoća da će neko izgubiti život u saobraćaju znatno je veća nego u većini evropskih država.
NOVI ZAKON O BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA
Upravo zbog toga Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, čiji je osnovni cilj smanjenje broja nesreća i stradalih. Predložene izmjene donose strože sankcije za najteže prekršaje, preciznije definišu pojedina pravila koja su do sada izazivala nedoumice u praksi, usklađuju raspon novčanih kazni sa težinom prekršaja i uvode dodatna ograničenja za mlade vozače. Posebno su značajne odredbe koje predviđaju zabranu noćne vožnje za vozače početnike u određenim uslovima, ograničenje upravljanja vozilima velike snage, kao i pooštravanje kazni za vožnju pod dejstvom alkohola i droga. Obrazloženje Vlade je da se na taj način želi smanjiti broj najtežih saobraćajnih nezgoda i povećati preventivni efekat zakona.
Međutim, iskustvo pokazuje da ni najstrože kazne same po sebi nijesu dovoljne ukoliko ne postoji visok rizik da će prekršaj biti otkriven i sankcionisan.
Stručnjaci za bezbjednost saobraćaja godinama upozoravaju da je upravo izvjesnost kažnjavanja mnogo efikasnija od same visine kazni. To podrazumijeva stalno prisustvo saobraćajne policije na putevima, veći broj mobilnih i stacionarnih radara, češće kontrole brzine, alkohola i psihoaktivnih supstanci, kao i dosljedno procesuiranje svih težih prekršaja.
Crnogorski putevi i dalje su opterećeni neprilagođenom brzinom, opasnim preticanjima, vožnjom pod dejstvom alkohola i nedovoljnom upotrebom sigurnosnih pojaseva, dok se tokom ljetnje turističke sezone broj vozila višestruko povećava, što dodatno povećava rizik od nesreća.
Preporučeno
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će novi zakon zaista donijeti očekivane rezultate ili će se, kao i mnogo puta do sada, efekti svesti na strože propise na papiru. Bez kontinuirane i vidljive policijske kontrole, bez pojačanog nadzora na najopasnijim dionicama i jasne poruke da će svaki ozbiljan prekršaj biti sankcionisan, teško je očekivati da će se Crna Gora u skorije vrijeme približiti evropskom prosjeku bezbjednosti saobraćaja.
