Dežurnoj službi policije građani prijavljuju i komšije vanzemaljce

U Dežurnoj službi Uprave policije, koja se često naziva “žila kucavica policije”, radi se svakodnevno 24 sata, a dobro poznat broj 122 građani pozivaju za sve moguće i nemoguće „nedoumice”: neko mi je parkirao auto ispred ulaza u zgradu, vidio sam tuču, komšija mi je vanzemaljac – samo su neke od prijava koje službenici u stanici policije za poslove dežurstva svakodnevno dobijaju, pišu Vikend novine.

Telefon zvoni non-stop, sa druge strane slušalice uznemireni glasovi, prijave o nesrećama, stradalima, pucnjavi sastavni su dio svakog radnog dana zaposlenih u dežurnoj službi. Upravo od ove službe zavise sve dalje aktivnosti policije, od njih patrole na terenu dobijaju uputstva kuda najbrže stići na određenu adresu, informacije o događaju, profil osoba koje treba privesti… Dežurna služba je organizovana tako da funkcioniše neprekidno, nema praznika, neradnih dana, odmora…

“Ovdje se slivaju sve informacije, počinju i slivaju se sve bezbjedonosne pojave i događaji, prve informacije, upućivanje policijskih patrola koje su na terenu, povratne informacije od njih, praćenje događaja od početka do kraja. Građanin pozove 122, prijavi neki slučaj, mi uputimo patrolu, inspektora, čekamo informaciju od njega sa terena, i tako ukrug. Građani naravno najčešće telefonski prijave nešto, mada imaju i mogućnost da dođu lično, imamo posebnu prostoriju za to. Takođe građani podnose prijave pisanim putem, ili anonimno, gdje smo dužni da ispoštujemo proceduru”, kazao je Vikend novinama komandir Stanice policije za poslove dežurstva Svetislav Čović, ističući da je brzina jedna od ključnih stvari u ovom poslu.

“Nije isto reagovati nakon minut ili nakon pet minuta. Gradske saobraćajnice su jako dobre, naravno u zavisnosti od frekvencije saobraćaja, najbliža patrola uz dobru saradnju sa dežurnom službom može da stigne na lice mjesta za pet minuta. Dakle, ključna je brzina u početnoj informaciji, kako bismo brzo reagovali. Ono što je takođe jako bitno jeste sistem GPS u vozilima, pomoću kojeg u svakom momentu možemo da vidimo gdje su patrole, na osnovu čega možemo da pošaljemo najbližu na adresu”, pojasnio je Čović u razgovoru za naš list.

Osim brzine, kako je naveo komandir, jako je bitna i smirenost i zbog toga u „žili kucavici” policije rade iskusni službenici, koji imaju godine rada za sobom.

“To su policajci i policajke koji imaju godine rada na terenu, imaju iskustvo duži niz godina, znaju grad, bulevere, nazive zgrada po nadimcima, i odmah mogu da reaguju. Naravno, imamo i pripravnike, koji prođu kroz službu da vide kakav je ovaj posao, ali tek nakon višegodišnjeg rada na terenu mogu doći u ovu službu”, kazao je Čović.

U dežurnoj službi radno vrijeme je organizovano po smjenama, a u jednoj radi od deset do 12 službenika. Nekad je, na osnovu procjene, angažovano i više službenika.

“Šef smjene je odogovoran za rad smjene, a osim njega tu su dva ili tri službenika koji rade na zaprimanju prijava i slanju patrola. Svi u smjeni mogu da pokrivaju svaki dio posla, ali se uvijek podijele”, kazao je Čović. Dežurna služba postoji u svim centrima i odjeljenjima bezbjednosti u Crnoj Gori. Postoji ideja da se formiraju tri centra, po regijama, koji bi pratili rad samo za svoju teritoriju.

U dežurnim službama se obezbjeđuje kontinuitet rukovođenja službama, jer dežurne službe prate događaje i informišu ostale službe po linijama rada. Dežurna služba i Operativno komunikativni centar informišu i javnost.

“Ovdje se prepliću sve linije rada, od javnog reda i mira, kriminalističke policije, granične policije, svaki segment ide kroz dežurnu službe. Još jedan dio našeg posla jeste asistiranje patrolama na terenu, u dijelu davanja podataka iz evidencija o licima, da li je kažnjavan, da li se potražuje i slično. Od imena oca, majke… Dakle, sve podatke koje imamo o određenom licu. Osim toga im pomažemo i na terenu sa adresama itd. Sve to rade obučeni ljudi, koji preko pristupa određenim aplikativnim rješenjima integrisanog informacionog sistema imaju pristup podacima koji se nalaze u evidencijama”, naveo je Čović.

Bitnu ulogu Dežurna služba ima i pri izvršenju težih krivičnih djela, saobraćajnih nezgoda, bilo kojoj situaciji u organizovanju, blokadi grada, davanju informacija građanima koji imaju nezgodu, traganja za izvršiocima, razmjene podataka sa svim organizacionim cjelinama.

“Odmah nakon izvršenja nekog krivičnog djela, ukoliko se ta osoba nalazi u bjekstvu, mi dajemo potragu, obavještavamo najbliže centre bezbjednosti u okolini, dajemo više informacija… Dežurna služba je bitna i zbog toga što se tu nalaze svi važni brojevi telefona, od dežurnih sudija i tužilaca, inspektora komunalne policije, veterinarske službe, sanitarne inspekcije itd. Zbog toga su za ovu službu zainteresovane sve linije rada”, pojasnio je Čović.

Dežurna služba obavlja razmjenu podataka sa ostalim organizacionim strukturama policije putem telegrama.

Ono što je takođe jako bitan segment dežurne službe jeste briga o privedenim i zadržanim osobama.

“Gotovo tri i po hiljade lica je bilo privedeno na nivou CB Podgorica za prošlu godinu. To je veliki broj lica koji je priveden, čuvan, odveden kod tužioca, sudije. Sve se to sprovodi u skladu sa poštovanjima ljudskih prava, stalno imamo kontrole gdje se provjerava da li sve radimo u skladu sa preporukama za smanjenje torture. Brinemo o licima, njihovoj higijeni, ishrani, da imaju tri obroka dnevno. Takođe im omogućimo medicinsku pomoć ukoliko je potrebna. Prava da obavijesti člana porodice, branioca, pravo da bude upoznat o tome što je uhapšen na svom jeziku. Osim toga, brinemo o tome da se ne samopovrijede, ne povrijede nekoga od nas i sl. Upravo zbog takvih poslova na kraju svake smjene i prije svake smjene, ako je potrebno i satno, organizujemo ljude gdje su potrebni. Posebno kad su privođenja i hapšenja u pitanju. Na osnovu profila lica koje treba privesti, procjenjujemo i opredjeljujemo adekvatan broj policijskih službenika za sprovođenje hapšenja i trudimo se da sve organizujemo tako da lice ne povrijedi sebe, ali ni nas. Jer se i to dešava”, naveo je Čović.

Prema njegovim riječima, svaka dojava koja stigne u Dežurnu službu se provjerava, jer postoji ogroman broj lažnih dojava.

“Postoje određeni brojevi telefona koje znamo napamet, ali dojave moraju da se provjere. Postoje lica koja prijavljuju razne stvari ali smo uvijek išli i provjeravali. Imamo nekad i pozive samo da bi patrolu preusmjerili sa jedne na drugu lokaciju. Dešavalo se da nam lažno prijave saobraćajnu nezgodu, tuču ili narušavanje javnog reda i mira, samo da bi poslali patrole na drugu adresu. Takvi pozivi se registruju i snimaju”, kazao je Čović.

Za prvih šest mjeseci ove godine Dežurna služba evidentirala je 8.249 događaja i 1.604 aktivnosti, dakle 9.853 radnje su unijete u sistem. Prošle godine ukupno je evidentirano 19.442 događaja.

“Za prvih šest mjeseci ove godine imali smo 3.161 telefonsku prijavu, ličnih prijava 987, a od medicinskih ustanova smo dobili 1.059 poziva. Često nas zovu iz Hitne, Urgentnog centra da nas obavijeste da se javilo lice sa povredama, da su dobili poziv da je neko u tuči povrijeđen i slične situacije. Imamo i anonimne prijave, kojih je za šest mjeseci bilo 1.797”, kazao je Čović.

Od januara do jula slučajeva za kriminalističku policiju bilo je 943, dok je javni red i mir narušilo 2.495 osoba.

“Kada je u pitanju saobraćajni sektor, Dežurna služba primila je 2.707 prijava, a za granične poslove 56. Za prvih šest mjeseci ove godine slobode je lišeno 1.446 osoba, koje su boravile u prostorijama CB Podgorica i 244 zadržana lica. Zbog narušavanja javnog reda i mira uhapšeno je 72 lica, dok su zbog bezbjednosti saobraćaja uhapšene 744 osobe. Kada je u pitanju nasilje u porodici, uhapšeno je 169 osoba zajprvih šest mjeseci”, kazao je Čović, dodajući da je u 2018. godini ukupno uhapšeno 2.923 osoba. Tokom prvih šest mjeseci, prema riječima Čovića, za nasilje u porodici registrovano je 269 krivičnih djela, a za kršenje javnog reda i mira 277.