Video
Đolević je, prilikom kontrole optužnice, ukazao na nezakonitosti i propuste u istrazi, kao i na nezakonite dokaze i na nedovoljnost dokaza koji bi potvrdili osnovanu sumnju da su njegovi branjenici Blažo Jovanić i Ranko Radinović izvršili krivična djela koja su predmet optužbe.
– Ova naša saznanja (o tajnom nadzoru) su potvrđena navodima u Prijedlogu za produženje pritvora SDT-a CG upućenog Vrhovnom sudu 5. avgusta 2022. godine gdje tužilac, opisujući stečajni postupak preduzeća „Montri navodi…te zabilježene tefonske komunikacije između stečajnog sudije – okrivljenog Blaža Jovanića i okrivljene stečajne upravnice Sanje Lješković. U rješenju Apelacionog suda od 29. juna 2022. godine se navodi da osnovana sumnja proizilazi iz spisa predmeta – iz dokaza prikupljenih u izviđaju, materijala koji je policija prikupila posebnim istražnim tehnikama…” U rješenju o produženju pritvora Višeg suda od 08. juna 2022. godine stoji.na šta ukazuju njegove telefonske komunikacije i spremnost navedenih lica (saradnici zaposleni u sudu) da mu izađu u susret… – kazao je Đolević.
Đolević tvrdi da u optužnici kao dokaz nije naveden nijedan transkript telefonskih razgovora koji je vodio okrivljeni Jovanić, ni bilo kojeg drugog optuženog.
– Pošto je evidentno da su mjere tajnog nadzora primjenjivane prema okrivljenima, a dokazi prikupljeni na ovaj način nisu predstavljeni u optužnici, to je jasno da se mora postupiti u skladu sa članom 162 st. 1.ZKP-a i omogućiti pravo uvida u prikupljeni materijal okrivljenom ili okrivljenima. Potrebno je utvrditi od kada su mjere bile primjenjivanje, po čijem predlogu i na osnovu čije naredbe, koliko su trajale, ili još traju. Sve drugo osim navedenog za sobom povlači krivičnu odgovomost nadležnih za primjenu ovih mjera – ističe advokat.
Đolević tvrdi da su izviđaj i istraga u ovom predmetu vođeni protivno Ustavu Crne Gore, Zakonu o državnom tužilaštvu, Zakona o krivičnom postupku i odredbi međunarodno potvrđenih pravnih akata.
– Naime, tužilac je ovaj predmet formirao i vodio u odnosu na postupanje Blaža Jovanića kao stečajnog sudije i Ranka Radinovića kao stečajnog upravnika u stečajnim postupcima vođenim pred Privrednim sudom, od kojih su skoro svi pravosnažno okončani. Tužilac je dokaze za navodno izvršene krivične radnje crpio iz spisa predmeta stečajnih postupaka, tumačeći sudske odluke nezakonito, protivno Ustavu, Zakoniku o krivičnom postupk i Zakonu o državnom tužilaštvu – istakao je Đolević.
On je kazao da je ovakvim postupanjem prekršen princip nezavisnosti sudske vlasti kao temelja vladavine prava.
Preporučeno
Napominuo je da je tužilac dio izvršne, a okrivljeni dio sudske vlasti, te da je apsurdno i nezakonito da tužilac preispituje sudske odluke.
