Video
IZ VDT-a za Standard su naveli da mjere tajnog nadzora u krivičnom postupku ne određuje samostalno državno tužilaštvo, već na obrazloženi predlog državnog tužioca, pisanom naredbom određuje sudija za istragu koji cijeni ispunjenost zakonskih uslova.
“Riječ je o mjerama koje se primjenjuju kada se dokazi ne mogu pribaviti na drugi način i vremenski su ograničeni, kazali su za Standard iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Iz VDT-a navode da u 21 predmetu mjere nijesu dale rezultate, dok je u 17 slučajeva sudija za istragu naredio uništenje prikupljenog materijala.
“Zakon propisuje da se materijal prikupljen mjera tajnog nadzora, koji nije iskorišćen u krivičnom postupku, mora uništiti, a osobe prema kojima je mjera preduzeta imaju pravo uvida u materijal – osim ako sudija procijeni da bi to ugrozilo život, zdravlje ili tekuće istrage (član 162 ZKP)”, objašnjavaju iz VDT-a.
NAJVIŠE MJERA TAJNOG NADZORA U PREDMETIMA VIŠEG DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA IZ PODGORICE
Najviše formiranih predmeta sa mjerama tajnog nadzora u prošloj godini imalo je Više državno tužilaštvo u Podgorici i to 74 predmeta, dok je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) imalo 14 predmeta u kojim su korištene mjere tajnog nadora.
VDT Podgorica predložilo je i najveći broj mjera, pri čemu su najčešće korišćene radnje bile tajni nadzor komunikacija, presretanje računarskih podataka, tajno praćenje i druge posebne istražne radnje.
Prema podacima VDT-a od 156 odobrenih mjera njih čak 93 su primijenjene na osnovnom nivou, tj. pred osnovnim sudovima, što je gotovo šest od deset slučajeva.
Iz VDT-a navode da u okviru mjera tajnog nadzora korišćene razne mjere, uključujući snimanje telefonskih i drugih komunikacija, presretanje i snimanje računarskih podataka, ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i audio-video snimanja, tajno praćenje osoba i predmeta, simulirane kupovine i davanje mita, osnivanje fiktivnog privrednog društva, kao i angažovanje prikrivenih isljednika i saradnika.
“U odnosu na 2024. godinu, broj predmeta i mjera je značajno porastao – tada je formirano 105 predmeta i predloženo 267 mjera, dok je 2025. došlo do rasta na 138 predmeta i 376 predloženih mjera”, navode iz VDT-a.
Međutim, uprkos velikom broju mjera tajnog nadzora efekti tužilačkog rada ostali su slabiji, jer je samo u slučaju dvije osobe primjena mjera tajnog nadzora dovela do optužnice, pokazuju podaci VDT-a.
PODATAKA IZ VRHOVNOG SUDA NEMA – SPROVOĐENJE MJERA U SKLADU SA ZAKONSKOM PRASKOM
Portal Standard je povodom kostištenja mjera tajnog nadzora poslao pitanja i Vrhovnom sudu.
Ovu instancu pitali smo: Koliko je presuda Vrhovni sud Crne Gore donio u vezi sa zakonitošću primjene mjera tajnog nadzora i kakvi su dominantni stavovi u toj praksi, te da li je Vrhovni sud Crne Gore u svojoj praksi zauzeo jedinstven pravni stav o tome kada dokazi pribavljeni mjerama tajnog nadzora moraju biti izuzeti iz spisa zbog nezakonitosti, kao i koliko je odluka nižestepenih sudova ukinuto ili preinačeno zbog nepravilnosti u primjeni mjera tajnog nadzora i koji su najčešći razlozi za takve odluke?
Iz Vrhovnog suda nijesu dostavili podatke o broju presuda u predmetima u kojima je korišćena mjera tajnog nadzora i odgovorili “da se sudska praksa, u pogledu zakonitosti primjene mjera tajnog nadzora zasniva na važećem zakonskom okviru i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, pri čemu se svaka odluka donosi u zavisnosti od okolnosti konkretnog predmeta”.
Kako su naveli iz Vrhovnog suda posebna pažnja posvećuje se zakonitosti određivanja i sprovođenja mjera tajnog nadzora, kao i načinu pribavljanja dokaza.
Preporučeno
“U cilju obezbjeđivanja pravne sigurnosti, Vrhovni sud Crne Gore u svojoj praksi teži ujednačavanju pravnih stavova, međutim, ocjena zakonitosti dokaza pribavljenih mjerama tajnog nadzora, vrši se u svakom pojedinačnom slučaju, u skladu sa važećim propisima”, zaključili su u odgovoru iz Vrhovnog suda.
