Crnogorska policijaje u godini koja je na izmaku zaplijenila 3,4 tone droge u 860 pojedinačnih akcija od čega najviše marihuane, skanka, heroina i hašiša. U istom periodu podnijetoje 178 krivičnih prijava protiv 213 osoba zbog krijumčarenja narkotika.
Preporučeno
Ovako velika zapljena govori o maksimalnom angažmanu nadležnih državnih organa u okviru nastojanja da se suzbije ovaj oblik kriminaliteta, ocjenjuju stručnjaci.
Velike cifre
Podaci govore da je lani zaplijenjeno oko tri tone narkotika, što je u odnosu na 2015. bio drastičan porast jer je tada zaplijenjeno nepunih 240 kilograma narkotika.
“To su visoke brojke za našu zemlju, ali je ipak mnogo važnije to što je policija spriječila da droga ne dođe do mladih ljudi i ugrozi njihov život”, pojašnjava za Pobjedu kriminolog Velimir Rakočević.
On ističe da važnu ulogu u suzbijanju zloupotreba droga ima policija koja svakodnevno preduzima mjere kako bi uhapsila odgovorne za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga kao i omogućavanje uživanja opojnih droga.
Rakočević navodi da je najvažnije spriječiti zloupotrebu droge među djecom i mladima, tako što će biti smanjena dostupnost narkotika.
“Ne smijemo dozvoliti da se naruše najvažnije vrijednosti društva i ugrozi bezbjednost bilo kog pojedinca. U rješavanje problema zloupotreba droga moraju biti uključene sve institucije koje djeluju represivno, ali i preventivno”, dodao je Rakočević.
Kaznena politika
Krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, jedno je od najzastupljenijih u ukupnom procesuiranom kriminalitetu.
Advokat Dušan M. Jovović objašnjava za Pobjedu da je Krivičnim zakonikom propisano da će se kaznom zatvora od dvije do 10 godina kazniti onaj ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili ko radi prodaje kupuje, drži ili prenosi drogu. Krivično djelo je i posredovanje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašćeno stavljanje u promet supstance koje su proglašene za opojne droge ili biljke koje sadrže takve supstance.
“Kvalifikovani oblik ovog krivičnog djelaje slučaj kada osoba s namjerom unese u Crnu Goru supstance koje su proglašene za opojne droge ili biljke koje sadrže takve supstance. Za to je predviđena kazna od dvije do 12 godina. U slučaju da je učinilac ovog djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina”, kazao je Jovović.
On navodi da fakultativni osnov za oslobođenje od kazne postoji u slučaju kada učinilac ovog djela otkrije od koga nabavlja drogu.
“Međutim, iako su zaprijećene sankcije strogo propisane, u zavisnosti od objektivnih okolnosti, dokaza, ranije osuđivanosti počinioca, izriču se blaže kazne. Ovo krivično djelo spada u jedno od težih u našem zakonodavstvu, međutim ono što prati svaki taj sudski postupak jesu ,,teškoće“ u njegovom dokazivanju. Ipak, radnja izvršenja široko je definisana. Osnovni oblik sadrži veći broj alternativno postavljenih radnji izvršenja, koje se mogu sastojati u proizvodnji, preradi, prodaji ili nuđenju opojnih droga za novac, kao i kupovanju, držanju ili prenošenju radi prodaje opojnih droga”, naveo je Jovović.
Organizovani kriminal
On ističe da je teško zamisliti bilo kakvu djelatnost koja ima veze sa opojnom drogom, osim, naravno, držanja u manjim količinama za sopstvenu upotrebu, koja nije obuhvaćena ovako širokom definicijom radnje izvršenja krivičnog dela.
“U zakonu nije definisano šta se smatra većom količinom opojne droge, a ni praksa nije još iskristalisala u potpunosti jasan stav. Odluka se donosi od slučaja do slučaja s obzirom na objektivne okolnosti. Brojni su slučajevi da se počinioci kriminalno udružuju, odnosno organizuju grupu ili drugo udruženje čiji je cilj vršenje ovog krivičnog djela, pa im se nerijetko na teret stavlja i krivično djelo iz člana 401 Krivičnog zakonika kriminalno udruživanje ili stvaranje kriminalne organizacije”, kazao je sagovornik Pobjede.
Video