-To je ogroman rezultat postignut za svega 11 mjeseci, počev od 10. decembra kada je, nakon izmjena zakonodavstva, finansijsko-obavještajna jedinica Crne Gore ponovo aplicirala za članstvo u EGMONT-u – naveo je on.
Kako kaže Đurović članice Egmont grupe nijesu države, nego finansijsko obavještajne jedinice.
Članstvo u Egmont grupi je izuzetno složeno, kazao je on.
- Članstvo u toj se sastoji iz osam koraka koji dominantno imaju cilj da država mora da pokaže da zadovoljava standarde. Službenici finansijskoobavještajne jedinice moraju da budu nezavisni – naveo je on.
Inostrane finansijsko obavještajne službe su radile evaluaciju da li će Crna Gora postati članica, naveo je Đurović, ističući da je članstvo i privilegija, ali i obaveza.
-Mi nijesmo mogli da utičemo na bilo kakvu njihovu odluku. Mi smo uspjeli da ispunimo sve standarde i da dobijemo podršku 165 članica i da se ponovo vratimo u to članstvo – naveo je on.
Nova reorganizacija UP, u koju je intergisana Uprava za sprečavanje pranja novca, dovela je do isključenja Crne Gore iz Egmont grupe – platforme za pružanje sigurne razmjene obavještajnih podataka o pranju novca širom svijeta.
Preporučeno
– Da bi podnijela zahtjev za članstvo u Egmontu, Crna Gora mora da izmijeni svoje zakone o unutrašnjim poslovima i o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. U toku procesa prijave, koji može trajati do dvije godine, Crna Gora nema pristup ključnim međunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njene finansijske i nefinansijske sektore – upozoreno je ranije iz EK.













