Smrt Darka Vickovića u nikšićkoj Straševini 19. novembra, a potom i Miloša Đuričkovića u Bajicama na Cetinju 21. novembra, u kratkom vremenskom razmaku vratile su u fokus rat organizovanih kriminalnih grupa koji je od 2014. godine odnio desetine života i odavno prevazišao granice Crne Gore.
Vicković (46) ubijen je u pucnjavi na otvorenom prostoru u nikšićkom naselju Straševina. Prema informacijama Uprave policije, riječ je o operativno interesantnom licu, a prema policijskim evidencijama i medijskim izvještajima dovođen je u vezu sa škaljarskim klanom, piše CdM.
Samo dva dana kasnije, u Bajicama na Cetinju, pronađeno je tijelo Miloša Đuričkovića (56). Policija je utvrdila da je ubijen vatrenim oružjem, te da se i on u policijskim evidencijama vodio kao pripadnik škaljarske organizovane kriminalne grupe.
Policija je saopštila više informacia o ubistvu Đuričkovića. Pored primarnog mjesta zločina u Bajicama, pronađeno i sekundarno mjesto na kojem je otkriveno zapaljeno vozilo.
U automobilu su se nalazile dvije puške oštećene u požaru, za koje policija sumnja da su korišćene prilikom izvršenja ubistva.
„Kako se sumnja, predmetno vozilo i oružje korišćeni su prilikom izvršenja ubistva“, saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je navela i da vozilo nije registrovano u Crnoj Gori i da se ne nalazi u zvaničnim bazama crnogorskih nadležnih organa. Zbog toga je u istrazi prisutan i međunarodni element, a najavljena je saradnja sa inostranim policijskim službama.
Ovakav način uklanjanja tragova, uz upotrebu više komada oružja i zapaljeno vozilo, ukazuje na visok stepen pripreme i organizacije izvršenja zločina.
Kod ubistva Vickovića, za sada nema detaljnih informacija o izvršiocu, načinu pripreme napada i eventualnim pomagačima.
Činjenica da se ubijeni u policijskim evidencijama povezuju sa škaljarskom kriminalnom grupom ne može se zanemariti. Ipak, to ne dokazuje da je riječ o koordinisanom napadu suprotstavljenog kavačkog klana.
Rat škaljarskog i kavačkog klana počeo je 2014. godine, nakon nestanka pošiljke kokaina u Valensiji, što je dovelo do raskola nekada jedinstvene kotorske kriminalne strukture.
Od tada su obračuni prerasli u jedan od najdužih i najkrvavijih kriminalnih sukoba u regionu. Ubijani su navodni članovi klanova, njihovi saradnici, prijatelji i članovi porodica. Likvidacije su se dešavale u Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Grčkoj, Španiji i drugim evropskim državama.
Radio Slobodna Evropa je u analizi objavljenoj u oktobru 2025. godine naveo da je u prethodna tri mjeseca ubijeno osam osoba u novom talasu obračuna suprotstavljenih klanova, dok je ukupan broj žrtava njihovog rata premašio 70.
Jedna od najvećih zabluda bila bi vjerovati da je rat klanova završen ubistvom njihovih najpoznatijih vođa.
Jovan Vukotić, nekadašnji vođa škaljarskog klana, ubijen je 2022. godine u Istanbulu. Radoje Zvicer, koji se u bezbjednosnim procjenama označava kao vođa kavačkog klana, i dalje se nalazi u bjekstvu.
Međutim, kriminalne organizacije ne zavise isključivo od jednog čovjeka. Njihove međunarodne veze, finansijski resursi, kanali za krijumčarenje narkotika i mreže saradnika mogu opstati i nakon uklanjanja najistaknutijih figura.
Upravo zato je moguće da se obračuni nastavljaju kroz manje, decentralizovane grupe i pojedince koji imaju sopstvene interese, dugove i motive za osvetu.
Analiza Radija Slobodna Evropa iz 2025. godine ukazivala je i na to da sukob klanova sve više dobija ličnu dimenziju, pored prvobitnog rivalstva u poslovima sa narkoticima.
Činjenica da su u razmaku od samo dva dana ubijena dva muškarca koja se povezuju sa istom kriminalnom grupom zahtijeva pažnju bezbjednosnih službi.
Preporučeno
Dva ubistva u Nikšiću i na Cetinju možda nisu dokaz da je počeo novi veliki rat klanova. Ali jesu ozbiljno upozorenje da stari nije završen.












