Specijalno državno tužilaštvo nedavno je u predmetu protiv osumnjičenog albanskog državljanina Nikole Gjetje zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila švercom droge advokatu po službenoj dužnosti Ž.J. za samo deset dana zastupanja odredilo naknadu od 843 eura, a koja se odnosi na nagradu i nužne izdatke branioca. Prije toga, advokat je Tužilaštvu dostavio troškovnik za radnje koje je preduzeo u svojstvu branioca po službenoj dužnosti i tražio naknadu od ukupno 1.875 eura. Ovo je samo jedan od primjera koji dokazuje da se iz državne kase na ime odbrane po službenoj dužnosti izdvajaju enormne sume.

Tako su službene odbrane 2015. godine koštale državni budžet milion i dvije hiljade eura, dok je iz državne kase 2016. u ovu svrhu otišlo 893.218 eura. Time su građani Crne Gore za dvogodišnji period, odnosno za 2015. i 2016. godinu, platili advokatima za odbrane po službenoj dužnosti više od 1,9 miliona, a iznos nije precizan s obzirom da nedostaju podaci VDT-a u Podgorici i ODT a u Baru, pišu Vikend novine.

Advokat Sava Kostić u razgovoru za Vikend novine naveo je da je nezahvalno komentarisati da li su advokatske tarife koje se isplaćuju advokatima po službenoj dužnosti visoke, jer je i sam advokat i samim tim ne bi dao subjektivan odgovor. Pojasnio je da su advokatske tarife propisane u zavisnosti od težine krivičnog djela, pa kada se radi o tarifama po službenoj dužnosti, one su obično umanjene 50 odsto od stvarnog iznosa, a kada je riječ o organizovanom kriminalu, ta naknada iznosi oko 75 odsto od iznosa utvrđenog advokatskom tarifom.

“Naknada braniocima po službenoj dužnosti je jasno i precizno definisana. Koliko će to u konačnom iznositi zavisi od broja radnji i trajanja postupka u kome advokat postupa u svojstvu branioca po službenoj dužnosti, a to zavisi od organa pred kojim se vodi taj postupak. Prema tome, pitanja o visini naknada braniocima po službenoj dužnosti treba postaviti tužilaštvu, sudu ili pak Ministarstvu pravde”, istakao je Kostić.

On smatra da se radi o velikom iznosu novca, ali s druge strane mora se uzeti u obzir broj radnji koji je advokat preduzeo. Kostić je mišljenja da bi trebalo stvoriti mehanizam koji će kontrolisati visinu naknada za pomenute odbrane.

Advokatske tarife prilagođene su ne samo najvišim standardima, nego i znanju i sposobnostima svakog advokata koji je angažovan na pojedinim sudskim postupcima, kazao je za Vikend novine predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

“Što se tiče visine naknada, sa stanovišta običnog građanina zaista djeluju kao izuzetno visoke, ali stvari se moraju sagledati sa svih aspekata. Advokati, kao i svi građani, moraju plaćati poreze, advokatske kancelarije, kao i sve propratne aktivnosti za koje su angažova ni. Advokatska komora ima blizu hiljadu advokata, a pošto se po službenoj dužnosti angažuju redom, neki od njih možda imaju svega jedno ili dva angažovanja tokom godine, pa je razumljivo zašto su naknade tako visoke”, pojasnio je Begović.

On je dodao i da se tarife povećavaju u zavisnosti od vrste i težine krivičnog djela kao i broja krivičnih djela koja se određenom licu stavljaju na teret. Na primjer, neki advokati se po službenoj dužnosti angažuju u postupcima koji traju dva mjeseca dok neki mogu trajati pola godine i više.

Imajući to u vidu, vrlo je logično da će advokat koji je duže angažovan i ima više posla tražiti i veću naknadu. Begović je zaključio da se zakonom utvrđene advokatske tarife u našoj zemlji ne razlikuju bitno od onih koje su usvojile zemlje regiona te misli da tu nema mnogo odstupanja.