Video
Njihovu peticiju prenosimo u cjelosti
Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac Crne Gore, politički je zatvorenik. Njegov magnum crimen je to što je 2016. godine, otkrio plan i aktere međunarodne zavjere – koju su eksplicitno potvrdili, između ostalih, i Aleksandar Vučić predsjednik Srbije, Majk Pens, potpredsjednik SAD, Boris Džonson, premijer Velike Britanije – planiranu na dan parlamentarnih izbora. Katnić je rukovodio hapšenjem i procesuiranjem većine aktera planiranog državnog udara: oficira ruske vojne službe GRU, jednog penzionisanog srpskog policijskog generala, dvojicu poslanika Skupštine Crne Gore, Andriju Mandića i Milana Kneževića, i još desetak zavjerenika, srpskih i crnogorskih državljana.
Na narednim parlamentarnim izborima 2020. godine, u Crnoj Gori je pobijedila politička koalicija čiji su temeljni dio sačinjavale proruske stranke zavjerenika Mandića i Kneževića. Nova vlast je ubrzo krenula u hapšenje i procesuiranje političkih protivnika, koji su na referendumu za nezavisnost 2006. godine, pripadali indipendističkom bloku. Tako je u potonjih pet godina, koristeći oprobane metode diktatorskih i hibridnih režima, pritvoreno, optuženo, uhapšeno, sudski procesuirano, uz permanentnu medijsku demonizaciju, nekoliko desetina bivših funkcionera, prozapadnih suverenista, nezavisnih intelektualaca, kritičkih novinara, funkcionera i članova Crnogorskog centra, PEN kluba, građanskih aktivista…
Posebni tretman režima u scenariju političkih progona, hapšenja, pritvaranja, montiranih sudskih procesa, upravo ima Milivoje Katnić. On je optužen da je kao glavni specijalni državni tužilac – jedan od najmoćnijih ljudi u državi – postao član međunarodne narko bande, takozvanog Kavačkog klana, čijih je nekoliko desetina najistaknutijih članova procesuirano i uhapšeno upravo po nalogu Milivoja Katnića, kao glavnog specijalnog tužioca!?
Napominjemo da je Milivoje Katnić, prije prijevremenog penzionisanja i hapšenja, imao besprijekornu činovničku biografiju, bez ijednog detalja koji je u suprotnosti sa propisima i profesionalnom etikom. Stoga, svi dostupni podaci o njegovom hapšenju ukazuju da je u pitanju nezakoniti, osvetnički čin onih ideoloških centara i političkih struktura koje su planirale da 16. oktobra 2016. godine, započne građanski rat, kako bi se spriječila namjera Vlade Crne Gore, da mala jadranska republika postane punopravna članica NATO.
Milivoje Katnić je u istražnom zatvoru dvadeset i šest mjeseci: suđenja se beskrajno prolongiraju, iz raznih razloga: dodaju se brojni svjedoci i mijenjaju optužbe. Nakon dodatne optužbe za ratni zločin, tužilaštvo se sjetilo da pozove u pomoć – suđenje je dobilo ukus rijaliti programa – iračkog Amerikanca, Džozefa Asada. Tužilaštvo sada optužuje bivše specijalne tužioce da su od Asada htjeli izvući priznanje na nezakoniti način, kakvo odgovara tužbi!? Korišćenje ovih argumenata, nije poznato na javnim sudskim procesima od sloma totalitarnih ideologija dvadesetog vijeka.
Ovakav scenario ima samo jedan cilj: da teško bolesni sedamdesetogodišnji Milivoje Katnić umre u zatvoru. Katnićevom smrću tužioci i njihovi nalogodavci ostvarili bi dvostruku korist: ne bi morali pisati osuđujuću presudu, koja će u budućnosti biti još jedna teška hipoteka ovom marionetskom režimu, a i utolili bi osvetničku strast za štetu koju im je nanio bivši glavni specijalni tužilac.
Ne postoji, dakle, nijedan opravdan, racionalan razlog, zbog kojega bi se nastavila agonija Milivoja Katnića u pritvoru: kao što je njegova mogućnost bjekstva ili uticaj na svjedoke.
Stoga, mi doljepotpisani, zahtijevamo od nadležnih organa crnogorskog pravosuđa, da Milivoja Katnića puste iz istražnog zatvora, da se do pravosnažne presude brani sa slobode, na način kako to odrede nadležni organi.
Jer, smrt u zatvoru ovog čovjeka, koji je u jednom ključnom trenutku savremene crnogorske istorije, spriječio krvavi unutrašnji rat s nesagledivim nacionalnim i međunarodnim posljedicama, nanio bi veliku moralnu, društvenu i političkom štetu Crnoj Gori, i ukupnom stanju ljudskih prava u regionu Balkana i Mediterana.
Potpisnici Peticije:
Preporučeno
1. Milorad Popović, književnik, predsjednik Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića
2. Vukić Pulević, akademik
3. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
4. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;
5. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
6. Ilija Vujošević, prof. dr;
7. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
8. Boro Vučinić, ambasador;
9. Sreten Vujović, ppredsjednik PEN-a Crna Gora,;
10. Tarik Guenersel, književnik, član internacionalnog borda PEN-a, Turska;
11. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
12. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
13. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
14. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
15. Daniel Galay, kompozitor, predsjednik društva za kulturu Jidiš jezika, Izrael;
16. Boban Batrićević, profesor, ppredsjednik PEN-a Crna Gora;
17. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
18. Enver Kazaz, prof. dr, Sarajevo;
19. Danilo Marunović, reditelj i producent;
20. Željko Perović, ambasador;
21. Oleksandra Matviichuk, predsjednica Center for civil liberties, Ukrajina;
22. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
23. Dragana Tripković, književnica, predsjednica FCJK;
24. Anđe Kapičić, dr. istoričarka;
25. Andreu Mas, publicista i novinar, Katalonija;
26. Blagota Eraković, pozorišni reditelj, akademik;
27. Marija Krivokapić, prof. dr;
28. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
29. Alek Barović, dr, politikolog;
30. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
31. Novak Adžić, istoričar;
32. Mijo Adžić, akademski slikar;
33. Lazar Aković, advokat;
34. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
35. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
36. Tomica Bajšić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
37. Vladimir Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
38. Nevenka Bogojević-Gluščević, prof. dr;
39. Danilo Burzan, novinar;
40. Borislav Cimeša, književnik;
41. Ranko Ćetković, politikolog, Zagreb;
42. Svetlana Čabarkapa, filolog;
43. Jovan Čavor, dr, Okland, Novi Zeland;
44. Srđan Čović, diplomirani ing. elektrotehnike;
45. Radovan Damjanović, profesor;
46. Igor Drecun, ekonomista;
47. Čedo Đukanović, predsjednik Udruženja Crnogoraca Slovenije, Ljubljana;
48. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
49. Roman Đuranović, slikar, građanski aktivista;
50. Vladimir Đuranović, redovni profesor, slikar;
51. Danijela Đurđević, predsjednica udruženja Regina Elena, Perugia;
52. Slavko Đurđić, novinar;
53. Nik Gašaj, akademik;
54. Sanja Gluščević, dr;
55. Maja Drakić Grgur, prof. dr;
56. Vojin Golubović, doc. dr;
57. Veselin N. Ivanović, akademik;
58. Velibor Ivanović, građanski aktivista;
59. Slobodan Jovanović, publicista;
60. Željko Jovović, književnik;
61. Branislav Kaluđerović, dr, hirurg;
62. Milorad Katnić, prof. dr;
63. Ivana Katnić, prof.dr;
64. Nataša Katnić, pravnica;
65. Radan Katnić, ekonomista;
66. Radomir Katnić, ekonomista;
67. Aleksandar Konatar, magistar ekonomije;
68. Damjana Konatar, ekonomistkinja;
69. Božidar Konatar, magistrant na FVU;
70. Veseljko Koprivica, novinar;
71. Žarko Krivokapić, novinar;
72. Kaćuša Krsmanović, novinarka;
73. Tanja Knežević, politikolog;
74. Nebojša Kuburović, novinar;
75. Vladimir Laković, ekonomista;
76. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
77. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
78. Jelena Marković, profesorica književnosti;
79. Marjan Marković, advokat;
80. Milan Marković, dr, prodekan FCJK;
81. Milenko Mito Marković, građanski aktivista;
82. Nebojša Marković, advokat;
83. Dragica Milić, pravnica;
84. Miloš Mijović, ekonomista;
85. Milutin Mijović, bibliotekar, FCJK;
86. Miljenko Mitrović, novinar, Zagreb;
87. Ljubomir Mudreša, akademik;
88. Marina Mugoša, Mr, pravnica;
89. Petar Mugoša, ekonomista;
90. Jadranko Nikčević, dipl. inž. maš.;
91. Pavle Novaković, građanski aktivista;
92. Marija Orlandić, doc. dr;
93. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
94. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
95. Adnan Pejčinović, profesor književnosti, Tuzla;
96. Ljubomir Pejović, prof. dr;
97. Branimir Pofuk, novinar, Zagreb;
98. Ivan Poček, građanski aktivista;
99. Jelena Poček, ekonomista;
100. Marko Poček, producent;
101. Božidar Proročić, književnik;
102. Ivan Piper, dr;
103. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
104. Ljubomir Raković, advokat;
105. Milena Radulović, sekretar FCJK;
106. Marija Radunović-Pejović, doc. dr;
107. Šerbo Rastoder, akademik;
108. Primož Repar, književnik, Ljubljana;
109. Ivana Rondović, politikolog;
110. Jadranka Selhanović, dr, istoričarka;
111. Faiz Softić, književnik, Luksemburg;
112. Tanja Srkulić, književnica;
113. Željko Stamatović, diplomata, New York;
114. Ferid Šarkinović, filozof;
115. Elena Terzić, dr, Zagreb;
116. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
117. Ivana Vujović, turizmolog;
118. Dragana Vuković, pravnica;
119. Svetlana Vuković, pravnica;
120. Zoran Vuković, pravnik;
121. Zoran Vulević, književnik, pisac;
122. Majda Šahman Zaimović, doc. dr;
123. Božidar Bobo Zeković, dipl. mašinski ing;
