Video
Istakla je da i to nije samo problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvornom materijalu pristup nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka.
PORTAL ETV: Kako komentarišite da od 2022. godine kada su dostavljene Skaj komunikacije do sada imamo samo jednu osuđujuću presudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je problem koji je nastato zbog više faktora. Prvi je što je dozvoljeno da se navodne komunikacije objavljuju u medijima prije nego što je sud uopšte stigao da zauzme bilo kakav stručni, odnosno pravni, stav o tome. Mislim da to nije bilo slučajno. Drugi faktor je količina materijala. Samo u jednom predmetu u kojem ja postupam baš prije neki dan na suđenju kada smo izvodili navodne komunikacije tužilac nam je rekao da ne shvatamo o čemu se radi, jer nam treba tri mjeseca dan i noć samo da pročitamo navodne komunikacije. E, sad uzmite broj predmeta u radu u Specijalnom odjeljenju i shvatićete da šest sudija koji svaki dan puno radno vrijeme u sudnici provedu sudeći te predmete nemaju ta tri mjeseca, dan i noć, da pročitaju sve. Sljedeće što utiče je što SDT odbrani po pravilu ne dozvoljava uvid u spise predmeta tokom trajanja istrage, pa taj materijal za koji nam, kako SDT tvrdi, treba tri mjeseca samo da ga pročitamo, prvi put dobijemo nakon što optužnica bude predata sudu na potvrđivanje.
PORTAL ETV: Da li jedan od razloga za odgađanja ročišta upravo to što obimne Skaj prepiske dobijate nakon što optužnica bude ptredata Sudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tu neminovno dolazi do odlaganja ročišta iz potpuno opravdanih razloga. Nakon toga imamo situaciju što se iz istog materijala pravi više predmeta protiv istih ljudi, pa onda nakon potvrđivanja optužnice dolazi do beskonačnog spajanja, ili razdvajanja, tih postupaka po nekoliko puta što takođe utiče na dužinu postupka. U međuvremenu, imamo i taj problem da tokom trajanja postupka pred Višim sudom, kao prvostepenim, dolazi do izdvajanja određenih dokaza kao pravno nevaljanih, na koje odluke se onda SDT žali drugostepenom sudu, odnosno Apelacionom sudu Crne Gore, koji neće da donese odluku u meritumu i preinači ta rješenja, ako se već sa njima ne slaže, nego se stvara ping pong efekat tako što se te odluke ukidaju i vraćaju na ponovno odlučivanje. Sve to dodatno odugovlači postupak i jednostavno osnovne pretpostavke da se zaista suštinski jedan predmet ispita na glavnom pretresu dugo vremena ne mogu biti uopšte ispunjene. To stvara jedan haos i konfuziju i doprinosi atmosferi usljed koje vam je i došlo do apela sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, na koji ni dan danas ne vidim da je iko okrenuo glavu. Zakonik o krivičnom postupku nije izmijenjen, broj sudija jeste povećan ali prostorni kapaciteti nijesu, pa vam onda ni taj broj sudija ne znači jer nemaju gdje da sude. Moram napomenuti i da ni saradnički kadar, koji je jako važan, nije povećan. Na ove probleme dodajte i da izvršna vlast nesporno vrši enormni pritisak na sudove i sudije, što dodatno komplikuje tok i dinamiku sudskih procesa. Sve ovo doprinosi tome da mi na današnji dan jednostavno nemamo uslova da zaista u nekoj pristojnoj atmosferi, bez pritisaka, ispitamo i provjerimo o kakvom se materijalu radi, čujemo argumente jednih i drugih, i sve to zaista raspravimo u kontradiktornom postupku.
PORTAL ETV: Koje su ključne stavke zbog čega po Vašem mišljenju Skaj komunikacije ne mogu biti dokaz?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je zapravo vrlo jednostavno, ključna stavka je ta što ne možete da provjerite integritet podatka. Prije svega nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve. I to nije samo po sebi problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvorni materijal i pristup istom nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka. I ovo bi se moglo nekako prenebregnuti da je ovaj materijal izuzet kako se izuzimaju po pravilu elektronski dokazi u smislu Evropske konvencije o visokotehnološkom materijalu i da je svaka radnja istražnih organa audio vizuelno dokumentovana. Obaveza postupajućih istražnih organa je da prilikom preduzimanja bilo koje radnje u vezi sa elektronskim dokazima da audio vizuelno snima tu radnju, da objašnjava proces koji je u toku, da se tačno navede koji alati se koriste i koje metode i tome slično. Elektronski podaci se smatraju kvarljivom robom i zbog toga postoji niz koraka koje morate ispoštovati kako bi zaštitili integritet podataka. Pod uslovom da znate sve naprijed pobrojano, možemo da pređemo na sledeću temu i da pričamo da li je taj materijal upotrebljiv u nacionalnim postupcima, u smislu – da li je on pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonom. Tek nakon svega toga dolazi na red priča o tome da li su navodne komunikacije provjerljive, to jest da li je sadržaj istih moguće provjeriti ili potvrditi drugim dokazima. Ni jedna od pobrojanih stavki se trenutno u našim sudovima ne uzima u obzir i to je nešto što treba svakoga da zabrine. Ništa nismo dobili ako za par godina svi ovi postupci počnu iznova, a počeće, samo smo odložili rješavanje problema i napravili ga još većim.
PORTAL ETV : Na jednom od ročišta za kontrolu optužnice ukazali ste da SDT na neki način „manipuliše“ Skaj porukama. Na osnovu čega ste došli do takvog saznanja?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Jednostavno, čitanjem optužnice i upoređivanjem navoda iz optužnice sa dostavljenim materijalom i materijalom objavljenim u medijima šest mjeseci prije podizanja optužnice. Mene često pitaju mislim li stvarno da je neko izmišljao i pisao poruke, a ja im kažem da manipulacija materijalom ne znači samo dopisivanje nekog sadržaja, već i njegovo izostavljanje, odnosno brisanje. E, u ovom mom slučaju su izostavljene poruke – i to poruke koje bitno mijenjaju sadržinu komunikacije i kontekst. To me vraća na Vaše prethodno pitanje, kako da tvrdimo da niko nije uticao na integritet podataka i autentičnost ako se ovakve stvari dešavaju i ako nemamo sve što sam prethodno navela?
PORTAL ETV: Da li je tačno da se na osnovu jedne poruke pokreće više postupaka? Što u stvari to govori o Tužilaštvu i Sudu (koji potvrđuje te optužnice)?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tačno je. I to najbolje govori da niko nema vremena i da niko zaista ne čita te komunikacije, sve dok se ne dođe do faze glavnog pretresa i izvođenja tog dokaza. Pa čak i tada, sud ne sprovodi taj dokaz kako bi po ZKP-u morao nego, evo sad baš u jednom mom predmetu imamo taj problem, sud samo konstatuje da je pregledan fajl, iako zapravo sudija ne čita ni jednu jedinu poruku, niti iko ima vremena da iste pregleda. Tu idemo i korak dalje, pa kažemo da smo pregledali i audio fajlove, vjerovali ili ne, sve kako bi se što prije pretrčala komunikacija i donijela presuda u onom čuvenom roku od tri godine.
PORTAL ETV : Mnogo predmeta je pokrenuto na osnovu tih poruka – da li smatrate da Viši sud ima dovoljno sudija da privede te procese kraju i donese presude?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nema, i to ni sa ovim novim izabranim sudijama. Jednostavno nema.
PORTAL ETV: Kako komentarišete da SDT ekspresno postupa u nekim slučajevima gdje ima Skaj razgovore, a u nekim slučajevima iziđaji traju?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Kad vidimo da ti izviđaji služe da bi se neko sa kapije vratio ponovo u pritvor kad prođe tri godine, a da nije donijeta presuda, ja ne mogu a da ne mislim da je u pitanju zloupotreba procesnih ovlašćenja. Ako vi stvarno rješavate problem organizovanog kriminala i stvarno imate materijal za koji vjerujete da je ispravan i pravno valjan, ne znam čemu takvu postupanje. Pa upravo takvo taktiziranje sa podnošenjem optužnica nas dovodi do ovog haosa koji nastaje u sudu.
PORTAL ETV: Možete li prokomentarisati stav Vašeg kolege Veselina Radulovića koji je iznio na Javnom servisu da se vodi vještačka polemika da li je Skaj dokazi ili ne?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nije tačno. I to nije moje mišljenje, to je stav i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. U predmetu Suda u Strazburu Jalčinkaja protiv Turske taj sud vam nalaže da preduzmete sve one korake koje sam u uvodnom dijelu objasnila kako bi nacionalni sud mogao da donese zaključak o valjanosti, jer u konačnom samo nacionalni sud i treba da zaključi da li je dokaz valjan ili ne. Isto nam je rekao i Sud u Luksemburgu u predmetu iz suda u Berlinu: morate sve provjeriti i morate dozvoliti odbrani sve da vidi. Tek tada možemo da počnemo raspravu o valjanosti. Nakon ove odluke Suda pravde, sud u Berlinu je oslobodio optuženog i naveo čak da postoji ozbiljna sumnja u zakonitost postupanja istražnih organa prilikom prikupljanja materijala sa jedne druge kriptovane aplikacije. Dakle, nije vještačka polemika, nego veoma stvarna i živa, kako u Evropi, tako i kod nas. Činjenica da postoje postupci i da se donose odluke ne znači da dileme nema, naprotiv, dilema je svakim danom sve veća. Eto smo sad imali medijske naslove da je Apelacioni sud presudio konačno da je Skaj materijal pravno valjan dokaz, ali su to tako uradili da su otvorili još više problema sudećim sudijama. Dali su obrazloženje koje ni tužilaštvu nije prihvatljivo, vjerovali ili ne. Sada, umjesto da stvari budu jasnije, nakon odluke drugostepenog suda, mi imamo još više problema da rješavamo u prvom stepenu i još više dilema.
Preporučeno
Mislim da nam je svima prijeko potrebna dodatna edukacija i o samoj biti elektronskih dokaza, o pravnoj prirodi, o načinima pribavljanja, o evropskim standardima upotrebe istih, i još mnogo čemu. Napredak tehnologije na današnji dan pravosuđe, u ovom smislu, ne može da isprati i to je mnogo veći problem od pitanja jesu li materijali sa Skaj komunikacijama pravno valjan dokaz ili ne. Potpuno smo nespremni za ono što nam sjutra donosi.
