Video
U Crnoj Gori način određivanja pritvora i njegovo trajanje u Crnoj Gori odavno predstavlja sistemski problem i to nije subjektivno mišljenje advokata odbrane već zaključak više analiza koje su poslednjih godina radili eksperti Savjeta Evrope i Evropske unije u okviru projekta Horizontal Facility, ocijenila je za Portal ETV advokatica Bojana Franović.
Ona nije direktno komentarisala odluku Višeg suda o produženju pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, ali napominje da je loša sudska praksa određivanja pritvora.
“U Crnoj Gori se pritvori određuju neselektivno i to uvijek kao pravilo, a ne kao izuzetak kako je to zakonom predviđeno. Traju nepotrebno dugo bez realnih i valjanih razloga zasnovanih na zakonu. Posebna zabrinutost bi trebalo da bude i zbog činjenice da je u poslednjem izvještaju Komiteta za prevenciju torture iz 2022. godine konstatovano alarmantno stanje u pritvorskim jedinicama zbog prekomjernog broja pritvorenih lica”, ističe advokatica koja se, između ostalog, specijalzovala za zaštitu ljudskih prava pred Ustavnim sudom i Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Napominje da je posebno zabrinjavajuće što zaključku i preporukama Komiteta za prevenciju torture niko u pravosuđu ne postupa, niti se uzimaju u obzir i implementiraju preporuke Komiteta ministara Savjeta Evrope kako bi se smanjio broj predmeta u kojima se pritvor određuje i kako bi se generalno smanjila duzina trajanja pritvora.
Dakle, ističe Franović, pritvori se određuju kad za tim nema potrebe, a traju nepotrebno dugo.
“Nova posjeta Komiteta za prevenciju torture zakazana je za 2025. godinu i biće zanimljivo vidjeti da je statistika, koja im je 2022. godine bila zabrinjavajuća, u 2025. godini pokatazati se još gorom, a da su lica koja su zatekli u pritvorskim jedinicama 2022. ista lica koja će zateći i 2025, te da postupci zbog kojih su isti u pritvoru, nisu mrdnuli s mrtve tačke”, upozorava Franović.
Konstatuje da se, i pored takvog stanja, u Crnoj Gori i dalje priča o novim izmjenama zakona, umjesto da o tome zašto se postojeći ne primjenjuje.
“Pritvor nije pravilo, već izuzetak. Pritvor nije kazna, već mjera kojom se omogućava nesmetano vođenje postupka. I, najvažnije – ako se neko lice pusti iz pritvora, to ne znači da je oslobođeno, kao što ni činjenica da je neko u pritvoru, ne znači da je kriv. Sve su ovo neke zamjene teza kojima se javnost svakodnevno bombarduje i zbog čega postoji ogroman pritisak na sudove koji u tim postupcima postupaju. Svjedoci smo da je prije neki dan specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici dalo saopštenje kojim je pokušalo da alarmira sve pravno i društveno odgovorne subjekte za stanje u tom sudu, i jedina reakcija od svih kojima je apel upućen je bila od strane Ministarstva pravde koje je kao rješenje ponudilo opet promjenu zakona. Nema te promjene zakona koja može da nadomjesti nedostatak kadra, jednostavno nema”, ocjenjuje Franović.
Iz svega što se dešava Franović zaključuje i da u drugim sudovima, Apelacionom i Vrhovnom sudu Crne Gore, nema volje da se pomogne Višem sudu u Podgorici i da se iz tog suda upute sudije kako bi preuzele dio predmeta.
“To je nešto što je ranije već rađeno i davalo je rezultate. Sad vam vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore šalje kontrole rada tom specijalnom odjeljenju umjesto da šalje sudije da rade u tom referatu. A ja se sa druge strane, kao neko ko postupa u tim predmetima, pitam ko će da kontroliše rad Vrhovnog suda Crne Gore i to vijeća koje produžava pritvore u specijalnim predmetima. Ima tu dosta ozbiljnih propusta protiv kojih nemate uopšte pravno sredstvo na raspolaganju, kamoli djelotvorno”, ističe advokatica.
“Primjera radi, imamo situaciju da SDT traži produženje pritvora u predmetima koji imaju hiljade strana Skaj komunikacija, u kojima taj sud prihvata produženje pritvora istog tog dana i donosi rješenje o produženju pritvora. Što ovo znači? Da sudije tog suda nisu ni otvorile taj predmet i da nisu ni pokušale da provjere navode SDT-a i da je taj pritvor potpuno proizvoljno produžen”, kaže Franović i naglašava kako nije moguće, u istom danu u okviru radnog vremena od osam časova, otvoriti i pročitati jedan od 16.000 foldera navodnih komunikacija koliko je materijal obiman.
“Mi, na žalost, nemamo ni funkcionalni Ustavni sud koji bi u tim situacijama trebalo da reaguje. Vama iz te institucije stižu poruke da činjenica da je ustavna žalba u pritvorskom predmetu usvojena, ne znači da redovni sud treba da donese drugaciju odluku, što je zabrinjavajuće samo po sebi. Ali isto tako, kad Ustavni sud usvoji ustavne žalbe u vezi sa dodacima na zaradu a sve u cilju zaštite državnog budžeta, e te odluke treba da utiču da redovni sudovi promijene svoje odluke?! Da ne bude da je u tom dijelu moj sud subjektivan, samo pogledajte poslednje odluke Suda u Strazburu o radu Ustavnog suda i sve će vam biti jasno koliko se radi o sistemskim problemima”, ističe Franović.
“Par poslednjih odluka Suda u Strazburu protiv Crne Gore upravo utvrđuju povrede osnovnih ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koje su nastale baš pred Ustavnim sudom Crne Gore. Dok god mi imamo u pritvorskom predmetu presudu Suda u Strazburu protiv Crne Gore koju naši sudovi neće da izvrše, u smislu da neće da ukinu sporni pritvor – mi se ne možemo nadati da će se problem sa neosnovanim i proizvoljnom pritvorima riješiti. Pogledajte presude Suda u Strazburu čije izvršenje je problematizovano pred Komitetom ministara Savjeta Evrope i shvatićete koliko pravo na slobodu nemoguće djelotvorno zaštiti pred nacionalnim sudom, čak ni kad to od nacionalnog suda trazi Sud u Strazburu.
Preporučeno
Dok god se ne razdvoji da pritvor nije kazna i da sud mora da stvarno ispita opravdanost pritvora i njegovu svrhu i dok sudovi stvarno ne počnu da primjenjuju alternativne mjere kao zamjenu za pritvor, Crna Gora će imati sistemski problem sa kršenjem prava na slobodu, a izvještaji relevantnih institucija će biti negativni i itekako će uticati na nas napredak ka pristupanju Evropskoj uniji.
