Posebno zabrinjava činjenica da upravljanje vozilom sa više od jedan promil alkohola u krvi zakonski spada u kategoriju teške alkoholisanosti, a u praksi često znači i potpunu nesposobnost za bezbjedno učešće u saobraćaju. Udese zbog vožnje u pijanom stanju, ne tako davno, izazvali su i funkcioneri aktuelne vlasti poslanik Milan Lekić, predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić, Aleksandar Sekulić koji je nakon toga podnio ostavku na mjesto državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.

Čak i kod “umjerenog pijanstva”, organizam vozača doživljava niz poremećaja, a to su: smanjena koordinacija otežava kontrolu nad volanom; zamagljen vid i usporene reakcije znače da vozač kasnije uočava prepreke, znakove ili pješake; poremećen osjećaj za brzinu i udaljenost vodi ka pogrešnom procjenjivanju situacija na putu; pospanost i pad koncentracije povećavaju šansu da vozilo skrene s kolovoza ili pređe u suprotnu traku; te euforija ili agresivnost dovode do rizičnih poteza – naglog preticanja ili prebrze vožnje.

Posljedice

Statistika pokazuje da vozači pod dejstvom alkohola višestruko češće izazivaju udes. Njihove reakcije su zakašnjele, a upotreba bezbjednosnog pojasa značajno rjeđa, što smanjuje šansu za preživljavanje. Posljedice su nerijetko tragične – i za vozača i za putnike, ali i za potpuno nevine učesnike u saobraćaju.

U Crnoj Gori, kao i u većini evropskih država, preko jedan promil alkohola tretira se kao teško krivično djelo. Kazne obuhvataju: visoke novčane kazne, oduzimanje vozačke dozvole, zatvorsku kaznu, zabranu upravljanja vozilom.

Povezani članci

Hronika

Za vikend uhapšeno 79 vozača: Vozili pod dejstvom alkohola i droge

Hronika

Pljevaljska policija za 24 sata uhapsila 10 osoba zbog vožnje pod dejstvom droge ili alkohola

Hronika

ALARMANTNO: Svaki drugi testirani vozač pozitivan na kokain, marihuanu… Rakočević: Situacija dramatična, droga lako dostupna

Kako alkohol utiče na vožnju

Nivo alkohola u krvi (‰) efekti na organizam i ponašanje, rizik u saobraćaju

0,2 – 0,3 ‰ Blago opuštanje, smanjena pažnja, slabija procjena situacija. Veći rizik od grešaka – vozač misli da “ima kontrolu”.

0,3 – 0,5 ‰ Pogoršan vid (posebno noću), usporene reakcije. Duplo veća šansa za nezgodu nego kod treznog vozača.

0,5 – 0,8 ‰ Slabija koordinacija, loša procjena udaljenosti. Vrlo visok rizik – zabranjen nivo u gotovo svim zemljama.

0,8 – 1,0 ‰ Pospanost, poremećena ravnoteža, rizično ponašanje. Veoma visok rizik od nesreće.

1,0 – 1,5 ‰ Teška alkoholisanost, zamagljen vid, agresija ili euforija. Ekstreman rizik – vozač praktično nesposoban za vožnju.

1,5 – 2,0 ‰ Nestabilnost, teško fokusiranje, mučnina. Smrtno opasna vožnja.

2,0 – 3,0 ‰ Dezorijentacija, gubitak kontrole. Gotovo siguran udes.

3,0 – 4,0 ‰ Moguća nesvjestica. Vožnja praktično nemoguća.

Preko 4,0 ‰ Kritično stanje, često smrtonosno. Opasnost po život i bez vožnje.

Već pri 0,5 promila vozač postaje značajno rizičan učesnik u saobraćaju. Sa preko jednim promilom, riječ je o stanju potpune nesposobnosti za bezbjednu vožnju. Alkohol za volanom nije “mala greška”, već ozbiljan rizik i po život vozača i po živote nedužnih ljudi.