Video
Odbjegli biznismen Duško Knežević, za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola, poslovao je 2018. godine sa iranskom državljankom Anahitom Nasirbeik, koja se još od decembra 2014. godine nalazi na takozvanoj crnoj listi američkog Stejt dipartmenta, saznaje Pobjeda od više međunarodnih izvora.
Preporučeno
Prema dokumentaciji koja je predmet detaljne istrage Specijalnog državnog tužilaštva, Duško Knežević, koji je većinski vlasnik Atlas banke i kiparske kompanije Atlas Capital Holding Limited, uzeo je 8.500.000 eura zajma od dvije kompanije registrovane na Kipru Middleham Limited i Xetinom Enterprises Limited. Dokumentacija koja je u posjedu Pobjede ne otkriva u koje je svrhe biznismen Knežević utrošio pozajmljenih 8,5 miliona eura, kao što nije poznato porijeklo novca kojim su raspolagale kiparske kompanije.
Prema informacijama Pobjede, kompanije Middleham i Xetinom Kneževiću su 2018. godine odobrile ukupno tri kredita. U crnogorskom registru zaloga ti se krediti vode pod kompanijom Atlas Cap, koja je domaći pandan kiparskog Atlas Capitala, firme koju je Knežević osnovao prije 32 godine 22. maja 1987. godine. Atlas Capital Holding je najveći pojedinačni vlasnik Atlas banke sa udjelom od 48,74 odsto kapitala.
Prema kreditnom ugovoru od 28. maja 2018, Middleham je u zalogu uzeo 7836 akcija Atlas banke (berzanski simbol ATBA), tržišne vrijednosti 1786,8 eura, prema izvještaju Montenegroberze od 16. maja te godine. Iste godine, 19. novembra, kompanija Xetinom je u zalogu za kredit uzela 896 akcija Atlas banke istog berzanskog simbola i iste tržišne vrijednosti, u skladu sa izvještajem Montenegroberze. Istog dana Middleham potpisuje drugi kreditni ugovor kojim u zalogu uzima 784 akcije Atlas banke istog berzanskog simbola i tržišne vrijednosti. Posrednik u sva tri posla bio je advokat Igor Martinović. Xetinom je osnovan 11. maja 2009. godine i akcionar je kompanije Middleham, osnovane 16. decembra 2014. Direktor Xetinoma je Georgiou Gennadiou, koji se pominje u aferi”Panamski papiri”.
Na čelu kćerke firme Middleham je Kostakis Konstantinou. U menadžmentu je i Iranka Anahita Nasirbeik, koja bezuspješno pokušava od Kneževića da dobije informaciju o sudbini pozajmljenog novca.
Tako se iz jednog njenog dopisa saznaje da je, kao sredstvo obezbjeđenja, Knežević velikodušno dvjema kiparskim kompanijama dao zalogu na 9516 akcija Atlas banke u iznosu od oko 17.000.000 eura (preciznije: 17.003.188,88) koje su upisane kao kolateral u listi zaloga.
Knežević, kao i u nekoliko ranijih slučajeva, nikada nije vratio novac, pa kompanije Middleham Limited i Xetinom Enterprises Limited pokušavaju da, pravnim putem, povrate svoj novac koji je negdje “zagubljen” u poslovanju Kneževićeve poslovne imperije.
Jedna od ključnih osoba, zaduženih za pravnu proceduru povraćaja novca kiparskih kompanija, je već pominjana direktorica pravnog sektora Anahita Nasirbeik.
I tu se stvari dodatno komplikuju, prvenstveno za Duška Kneževića. Jer, prema izvještajima stranih agencija (Rojters, AP…) Sjedinjene Američke Države su još decembra 2014. na proširenom spisku targetirale sadašnju direktorku kiparske kompanije kao ličnost koja je “pomogla Iran u naporima da izbjegne sankcije SAD”.
Direktorka kompanije Middleham Limited sa kojom je poslovao Knežević, tridesetšestogodišnja Anahita Nasirbeik, nalazi se na crnoj listi Stejt dipartmenta od decembra 2014. godine zbog sumnje da je, sa funkcije direktorice Azijske banke, pomagala Vladi Irana u ilegalnoj kupovini američkih dolara.U informaciji koju je prije pet godina odaslalo Ministarstvo finansija SAD ( U.S. Treasury Department) navode se i bitni lični podaci Anahite Nasirbeik-godina rođenja, nacionalnost, broj iranskog pasoša… Kao i još desetina iranskih državljana.
Bukvalno, bilo je to javno upozorenje svim međunarodnim biznismenima da izbjegavaju poslovanje sa osobama i kompanijama u kojima ti ljudi rade, jer bi svaka vrsta biznisa mogla da se tumači kao direktno kršenje sankcija SAD.
Taj detalj je nezgodan za Kneževića i mogao bi da osujeti njegovu namjeru da, uprkos crnogorskom zahtjevu za izručenje, trajno ostane u svom “utočištu” Londonu.
Jer, ukoliko se ispostavi da je Knežević poslovao sa osobama povezanim sa Vladom Irana, britanski sud neće blagonaklono gledati na priču odbjeglog biznismena o političkom progonu kršenje sankcija Sjedinjenih Američkih Država nije baš dobra referenca u biografiji.
Tim prije, što u istoriji Kneževićevog biznisa postoje poslovne veze sa državnim predstavnicima Irana, još od 2012. godine i saradnje sa Kulturnim centrom Irana u Beogradu. Jedan od organizatora posjete iranske delegacije Crnoj Gori bio je Duško Knežević. Da li je u međuvremenu razrađena neka poslovna šema, preko Kneževićeve banke na Kipru, ili poslovnice Atlas banke u Moskvi, to će tek biti predmet detaljne istrage. Ne samo crnogorskih istražitelja.
Zanimljivo je da je 2014. godine Knežević založio 9323 akcije Atlas banke za kredit koji mu je odobrila londonska Pireus banka. U sklapanju tog kreditnog ugovora nije precizirano da li se radi o akcijama berzanske oznake ATBA ili ATBN.
U ugovoru potpisanom 13. avgusta 2014. godine navodi se samo adresa sjedišta i matični broj kompanije. Ugovor je obnovljen 20. oktobra 2017. godine i u njemu se ističe da zalogodavac nema pravo da založi, prenese ili na bilo koji drugi način raspolaže tim akcijama bez odobrenja Pireus banke. Prijavu na ovu zalogu podnio je cetinjski advokat Vido Đakonović.
Velika je razlika između akcija berzanskog simbola ATBA i ATBN. Obje nominalno vrijede 500 eura, ali ATBA imaju tržišnu vrijednost 1786,8 eura i emitovano ih je 64.056. ATBN tržišno vrijedi 389 eura, a emitovano ih je deset hiljada. Akcijama simbola ATBA se trguje od 2006. godine, a ATBN od 2007.
