Video
Porijeklo imovine kontroverznog Kotoranina Slobodana Kašćelana i jednog broja članova njegove kriminalne grupe, koja je prema mišljenju Specijalnog tužilaštva stečena kriminalnim radnjama, biće predmet rasprave sudija Apelacionog suda 10. septembra, kada će se odlučivati o njihovim žalbama. Naime, Viši sud u Podgorici još krajem prošle godine donio je rješenje kojim se privremeno oduzima milionski vrijedna imovina Kašćelana i još četvorici optuženih, koji su označeni kao članovi „kavačkog klana“, piše Dan.
Branioci Slobodana Kašćelana i Gorana Ljubatovića u žalbi Apelacionom sudu predložili su ukidanje tog rješenja kojim je, kako tvrde, na nezakonit način privremeno oduzeta imovina njihovim klijentima.
Advokati Boris Vujović i Novica Kašćelan u žalbi ukazuju da je prvostepeno rješenje donijeto uz počinjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
Ranije zakazano ročište predsjednik Apelacionog suda Mušika Dujović odložio je za septembar, zbog nepojavljivanja Ljubatovića, kome nije uručen poziv za ročište.
Osporavano rješenje za privremeno oduzimanje milionski vrijedne imovine Kašćelanu i Ljubatoviću odnosi se i na Igora Božovića, Igora Andrića i Tripa Moškova, koji su označeni kao članovi „kavačkog klana“. Brojni stanovi i zemljište u Kotoru, Budvi i Podgorici blokirani su jer tužilaštvo sumnja da su stečeni kriminalnim djelima.
Branilac Slobodana Kašćelana, advokat Vujović, u žalbi pojašnjava da Viši sud u rješenju ne navodi nijedan od obaveznih uslova za privremeno oduzimanje imovine njegovom klijentu.
“U postupku pred Višim sudom nijesu ponuđeni dokazi koji ukazuju na rizik da će se vrijednost predmetne imovine okrivljenog Slobodana Kašćelana smanjiti ili da će on ili preko drugih lica imovinu upotrijebiti za izvršenje krivičnog djela. Takođe, ne postoje dokazi da je vlasnik sam ili preko drugih lica koristio imovinu na način da spriječi ili znatno oteža njeno oduzimanje”, pojasnio je Vujović.
Branilac Ljubatovića, advokat Novica Kašćelan ističe da sudsko vijeće u obrazloženju odluke tretira zbirno sva lica na koje je određena mjera privremenog oduzimanja imovine, a ne pojedinačno, kao i postojanje zakonskih uslova za njeno određenje.
“Umjesto da vijeće u odnosu na svakog od optuženih i njegove imovinske prilike, odnosno okolnosti pod kojima je stečena imovina, cijeni postojanje uslova za određivanje ove privremene mjere, vijeće to radi cijeneći uslove koji su se stekli na strani samo nekih od optuženih u odnosu na sve koji su obuhvaćeni ovim rješenjem. Na taj način opravdanje za donošenje rješenja nalazi se u kolektivnoj krivici optuženih u odnosu na koje je donijeta ova mjera”, pojašnjava Kašćelan.
On navodi da u rješenju Višeg suda stoji da SDT ističe postojanje opasnosti da će bez mjere obezbjeđenja okrivljeni moći svoju imovinu otuđiti, posebno kada se ima u vidu da se neki od njih nalaze u bjekstvu. Kašćelan ne spori da se neki od okrivljenih nalaze u bjekstvu, ali ne i Goran Ljubatović, pa je nejasno na koji način je sud ovu okolnost uvezao s njegovim klijentom i predstavio kao razlog za donošenje mjere privremenog oduzimanja imovine.
Preporučeno
Prema njegovim riječima, ono što je mnogo značajnije jeste ispunjenje drugog uslova dokazivanje opasnosti da će kasnije oduzimanje te imovinske koristi biti otežano ili onemogućeno. On je ukazao i na štetne posljedice koje mogu nastupiti uslijed donošenja ove mjere kako za imaoca opterećene nepokretnosti, tako i za donosioca koji bi odgovarao u slučaju neosnovanog određivanja ove mjere.
