Video
Od uvođenja bitkoina prije 15 godina, kriptovalute su postepeno postale popularne među kriminalcima na Zapadnom Balkanu, zahvaljujući njihovoj likvidnosti, neprobojnim digitalnim novčanicima i lakoći skrivanja stvarnog identiteta iza pseudonima.
U izvještaju, čije djelove je objavio portal Javnog servisa, navodi se da se ključne kriminalne organizacije u regionu oslanjaju djelimično na virtuelna sredstva za pranje prihoda od trgovine narkoticima, što stvara ozbiljne izazove za organe reda, dodatno otežane nedostatkom stručnosti u praćenju transakcija na blokčejnu.
“U Crnoj Gori, Kavački klan je takođe osumnjičen za korišćenje kriptovaluta u vezi s trgovinom kokainom. Prema Europolu, bivši policajac Ljubo Milović, za kojim je raspisana potjernica zbog povezanosti s kokainskom trgovinom, navodno je posjedovao gotovo 50 miliona eura u kriptovalutama na platformi Binance”, navodi se u izvještaju.
U Srbiji je, kako se navodi, organizacija Veljka Belivuka, koja se tereti za trgovinu kokainom, navodno između 2020. i 2021. godine konvertovala više od 5 miliona eura u bitkoin.
“Srpski mediji izvještavaju da je ova grupa koristila stadion FK Partizan za rudarenje kriptovaluta, gdje su u jednom restoranu postavljeni rudarski uređaji”, navodi se u izvještaju GI-TOC.
U novembru 2023. godine, tužilaštvo u Sloveniji optužilo je 14 navodnih članova lokalne grane klana za pranje novca zarađenog prodajom narkotika putem bitkoina, prenijeli su N1 Slovenija i drugi lokalni izvori. Ova optužnica nadovezala se na krivične prijave iz maja 2021. godine protiv 48 osumnjičenih članova klana.
“Daljom istragom broj optužbi protiv Blaža Kadivca, brata osumnjičenog vođe ćelije Klemna Kadivca, povećan je sa 48 na 73. Blaž Kadivec je opisan kao „finansijski direktor“ klana. Prema izvještaju N1 Slovenija, policija je dešifrovala poruke na platformi Sky ECC, koje su navodno otkrile da je grupa upravljala sopstvenim bitkoin novčanikom, kojim je rukovodio Kadivec. Procjenjuje se da je klan zaradio više od 6 miliona eura od prodaje narkotika, plus dodatnih 2,2 miliona eura od trgovine bitkoinom”, navodi se u izvješraju GI-TOC.
Albanija je, kako navode, takođe pogođena ovim trendom.
“U augustu 2024. godine, albanske vlasti, u saradnji sa Europolom i policijama Belgije, Holandije i Francuske, uhapsile su 15 članova kriminalne grupe zbog trgovine narkoticima i pranja novca kroz složene transakcije kriptovalutama”, piše u Izvještaju.
Kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana sve češće sarađuju sa međunarodnim mrežama iz Južne Amerike, Azije i Evrope, koristeći kriptovalute za pranje novca od trgovine kokainom.
Podsjećaju da je prema izvještaju Chainalysis-a, između 2019. i 2022. godine, transakcije povezane sa rutama trgovine narkoticima uključivale su više od 13 miliona američkih dolara u bitkoinu.
Izazovi za organe reda
Zaplijena kriptoimovine predstavlja veliki izazov zbog decentralizovane prirode kriptovaluta i složenih sigurnosnih mjera digitalnih novčanika.
“Kriminalci često koriste „multi-signature“ novčanike koji zahtijevaju više ključeva za autorizaciju transakcija, što dodatno otežava pristup bez saradnje osumnjičenih. Takođe, kriminalci koriste „miksere“ ili „tumblere“ kako bi prikrili porijeklo kriptovaluta, što dodatno komplikuje istrage. Neki projekti, poput Monera, privlače kriminalce zbog visokog nivoa privatnosti koje nude”, pojašnjava se u Izvještaju.
Organi reda na Zapadnom Balkanu moraju, kako se navodi, investirati u napredne alate za analizu blokčejna i obuku službenika za istraživanje digitalnih zločina.
Preporučeno
“Jača regulativa, poput striktnih procedura za identifikaciju korisnika na platformama za razmjenu kriptovaluta, može značajno otežati kriminalcima pranje novca putem digitalnih sredstava. Saradnja s međunarodnim partnerima i ulaganje u modernu tehnologiju ključni su koraci ka suzbijanju sve sofisticiranijih kriminalnih aktivnosti povezanih s kriptovalutama”, navodi se u Izvještaju.
