Jedan od šefova crnogorskog škaljarskog kriminalnog klana Igor Dedović večerao je sa svojim bliskim saradnikom Stevanom Stamatovićem u glavnom gradu Grčke 19. januara 2020. godine. Na večeri su bili sa suprugama i djecom koji su prethodnog mjeseca doputovali u Atinu da ih posjete.

U vrijeme ove večere, ispred restorana se nalazila grupa ubica iz njima suprostavljenih klanova koji su se premišljali da li da uđu unutra. Odluka nije bila laka jer se niz problema desio prilikom organizacije njihovog dolaska u Grčku i pripreme likvidacije šefa škaljaraca. Bila je velika mogućnost da nakon izvršene akcije budu otkriveni. Ipak, mete su bile veoma važne i morali su da upadnu u restoran.

Detalji ovog događaja sada su poznati zahvaljujući porukama sa aplikacije Skaj koju su kriminalne grupe širom Evrope koristile da bi se tajno dopisivale. Francuska policija je, međutim, zaplijenila servere kompanije Skaj 2021, dešifrovala poruke i u njima našla dokaze za različita krivična djela, među kojima i ubistva Stamatovića i Dedovića, ali i likvidacije još jednog šefa škaljaraca Alana Kožara i njegovog saradnika, plaćenog ubice Damira Hadžića, na Krfu nekoliko mjeseci kasnije.

Francuska je srpskom tužilaštvu poslala ove poruke, a ono je u avgustu podiglo optužnicu za ova ubistva.

Da bi se ova četiri značajna škaljaraca likvidirala, snage su udružili šefovi čak tri klana – čuveni narko-bos Darko Šarić, šef kavačkog klana Radoje Zvicer i vođa beogradske huligansko-kriminalne grupe Principi Veljko Belivuk, tvrdi tužilaštvo. Oni su za ove dvije operacije u Atini i na Krfu angažovali niz svojih saradnika i, kako se vidi u Skaj porukama, koštale su ih najmanje 3,4 miliona eura.

Ova ubistva, a posebno Alana Kožara koji je bio ključni organizator likvidacija za škaljarski klan, zadala su jak udarac ovoj kriminalnoj grupi.

„Ode veliki krvnik. Čudo veliko baš odoh moram častiti piće”, prokomentarisao je na Skaju Kožarevo ubistvo jedan od šefova kavčana, a kriminalna grupa je to proslavila i velikim vatrometom u Beogradu.

U optužnici se otkriva i da je jedan od ubica koje su poslate u Grčku bio Dragan Tomić zvani Leptir, pripadnik ruske paravojne formacije Vagner.  

Među dokazima tužilaštva, kako se vidi u optužnici, našla se KRIK-ova priča o ubistvu Kožara na Krfu, objavljena u februaru prošle godine. U tom tekstu KRIK je objavio Europolov dokument– listu Skaj nadimaka pripadnika više različitih klanova, kao i imena kriminalaca koji se kriju iza tih nadimaka.

Link za ovaj dokument se nalazio u telefonu zaplijenjenom od uhapšenog pripadnika klana Slobodana Vujičića, koji je optužen da se bavio logistikom i da je „koristeći falsifikovana dokumenta iznajmljivao stanove u Atini” u kojima je boravio odred ubica.

„Iz sadržaja navedene stranice se utvrđuje da se radi o tekstu sa portala KRIK u kojem se navode PIN-ovi i nadimci korisnika sa aplikacije Skaj”, piše u optužnici srpskog tužilaštva i ovo se sada koristi među dokazima da je Vujičić bio povezan sa ubistvima u Grčkoj.

Večera u Atini

Da bi se likvidirali čelni ljudi škaljarskog klana, u dva navrata tokom 2020. godine napravljen je širi kriminalni savez, otkriva optužnica.

Udružile su se grupe koje je predvodio čuveni narko-bos Darko Šarić, kavački klan pod vođstvom Radoja Zvicera, kao i beogradska huligansko-kriminalna grupa sa Veljkom Belivukom na čelu.

Šarić je imao probleme sa škaljarcima još od kraja 2009. godine kada se skrivao od međunarodne policije koja ga je tražila zbog šverca nekoliko tona kokaina. Škaljarci su mu zapalili diskoteku u Kotoru, ali i ubili bitnog saradnika – Dragana Dudića Frica sredinom 2010. godine.

Zvicer je nekada bio dio istog klana sa škaljarcima, ali se ovaj klan pocijepao na dva dijela i od tada su ušli u krvavi obračun u kome je ubijeno više od 70 ljudi.

Belivuk je bio u konfliktu sa saradnicima škaljarskog klana na nivou Beograda, gdje su se borili oko prevlasti nad fudbalskim tribinama, ali i u podzemlju. Prema policijskim saznanjima, Belivukova grupa je radila pod kontrolom Zvicera. 

Kao neko ko je bio najveći u poslovima sa drogom, na Šarića se najviše oslanjalo da finansira operacije ubistava šefova suparničkih grupa, zaključuje se iz poruka. Ove operacije nisu bile jeftine s obzirom na broj ljudi koji su uključeni u njih, kao i troškove iznajmljivanja stanova, prevoza i kupovine opreme.

Ubistvo Dedovića i Stamatovića koštalo je, zaključuje se iz poruka, najmanje dva miliona eura.

„Mi najviše dajemo… Njih ima više mnogo koji imaju pare, a na nas su navalili pola”, napisao je Šarić saradniku, koji mu je odgovorio: „Jeste, milion mi”.

Da bi saznali gdje se nalaze Dedović i Stamatović organizatori su se oslanjali na pomoć Ratka Živkovića zvanog Zemo, njihove krtice u škaljarskom klanu. On se u novembru 2019. dopisivao sa škaljarcima pokušavajući da od njih izvuče informacije na osnovu kojih mogu da otkriju u kojoj su zemlji. Preko fotografija koje je Živković dobio od njih, saznali su da su u Atini.

Dio tima je poslat u Grčku da tačno locira škaljarce. Poslate su i ubice koje su čekale zeleno svijetlo za akciju.

U timu ubica, tvrdi tužilaštvo, nalazio se i tada pedestšestogodišnji Dragan Tomić zvani Leptir – prema sopstvenom priznanju pripadnik čuvene ruske paravojne formacije Vagner.

„Ja sam vojnik na ratnim pozicijama i teritorijama. Pripadnik formacije Vagner. Pa da organizujemo mi nešto naše na Balkanu. Vagner je paravojna ruska formacija najamnika”, pisao je u februaru 2020. preko Skaja.

Moćna Vagner grupa učestvovala je zajedno sa ruskom vojskom u ratu u Ukrajini. U jednom trenutku su otkazali poslušnost ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Vođa Vagnera Jevgenije Prigožin nakon toga je stradao u avgustu 2023. u misterioznom padu aviona. Pripadnici ove grupe vjeruju da je Putin ubio Prigožina, ali je Moskva to demantovala.

U timu su se nalazila još trojica ubica, piše u optužnici, među kojima i dvadesettrogodišnji Ljubomir Lainović, sin čuvenog kriminalca Branislava Lainovića Dugog, ubijenog prije više od dvadeset godina.

Sem Tomića, ostatak tima se nije ponio pažljivo i profesionalno. Napravili su veliki problem zbog kojeg je šefove boljela glava, vidi se iz Skaj poruka.

Predvodnik tima Milinko Brašnjović, Marko Petković i Lainović uhapšeni su 5. januara 2020. pošto su u restoranu u luksuznom atinskom predgrađu Glifada učestvovali u tuči. Prebili su vlasnika restorana, a policija je kod njih pronašla pištolj i lažna dokumenta.

„Pala stoka za neku tuču i pohapsili ih”, napisao je Zvicer u grupnom četu na Skaju. „Sramota. Nismo mi ni za šta”, odgovorio je jedan od saradnika.

Iz Skaj poruka se vidi da su se šefovi bojali da informacija o hapšenju, kao i prava imena uhapšenih, mogu biti objavljena u medijima. Ako se to desi – njihove mete, koje su nazivali „krvnici”, znaće šta se dešava i sakriće se.

„To su maloumnjaci jedni njih treba za ruke da se vodi svaki. Sad molimo Boga da krvnici ne saznaju”, napisao je Zvicer. „Sprdnje ove da nema veće, odrasmo se da ih nađemo i dođu kreteni i sve nam useru. Majmuni jedni.”

Zbog ovoga su šefovi morali brzo da reaguju i da ih izvuku iz pritvora. To ih je koštalo. Uložili su 100.000 eura da angažuju jake advokate i omoguće da likvidatori budu pušteni na slobodu posle nekoliko dana, ispričao je kasnije jedan od članova grupe.

Dvije nedjelje kasnije, drugi dio tima pronašao je šefove škaljarskog klana. Belivuk je, sudeći po porukama sa Skaja, tokom vožnje koja je služila za osmatranje i potragu za Stamatovićem i Dedovićem, slučajno vidio Stamatovića sa suprugom ispred restorana u Glifadi.

O tome su na zajedničkoj grupi na Skaju obavijestili šefove, ali i grupu ubica koja je čekala spremna. Odmah su krenuli ka restoranu, a Belivuk i dvojica saradnika bili su ispred restorana u kolima, stražarili su i suparnike držali na oku. 

„Evo ga lisac (Dedović) i Stevo, okupljajte se svi. Alo ljudi đe ste, budite se”, pisao je u grupnom četu jedan od ključnih ljudi kavačkog klana. „Koliko je mesara? Neka svaki metak ispale. Nemoj da sačuvaju jedan jedini.”

Grupa plaćenika brzo je stigla do restorana. Napetost je bila visoka. „Nećkali su se da li da uđu” i izvrše ubistvo“, kasnije je ispričao jedan od svjedoka iz kriminalne grupe.

Milinko Brašnjović, glavni ubica u ovom timu, presjekao je i krenuo u akciju, ali je uradio neobjašnjivu stvar – skinuo je masku prije nego što je ušao u restoran. Unutra ga je sačekalo iznenađenje. Prišao je stolu gde mu je javljeno da mete sjede– ali one nisu bile tamo.

„On se osvrnuo po restoranu i ugledao ih je (…) rekao je da se uopšte nisu obazirali na njega, da ga nisu primijetili, prišao je Dedoviću”, ispričao je tužilaštvu svjedok iz Belivukove grupe kome su nakon događaja u Atini prepričali šta se dogodilo.

Brašnjović je, prema ovom svjedoku, Dedoviću pucao u glavu. Žrtvi je glava pala u tanjir pun hrane. Stamatović je tada odgurnuo suprugu i sina od stola, skočio na Brašnjovića i uhvatio ga za pištolj. Počeli su da se rvu.

Drugi član grupe ubica Lainović tada je brzo prišao i ubio Stamatovića. U pucnjavi je u nogu ranjena i Stamatovićeva supruga.

Ubice su pobjegle, a organizatori su odmah obaviješteni da je posao obavljen. Slijedile su poruke u kojima se vidjelo veliko raspoloženje zbog uspješne akcije.

„Gotovi su, ljudi, gotovi su”, pisalo se u čet grupi. „Volim vas, sve vas volim najviše”, kao i: „Joj brate idem da se razbijem neđe noćas.”

Ovdje posao, međutim, nije bio gotov. Čekala ih je značajnija meta.

„Svaka čast svima. Ajmo se još bolje organizovati pa da dohvatimo Kožara i još ponekog”, napisao je jedan od članova grupe na Skaju.

U isto vrijeme, škaljarci su planirali osvetu.

Likvidacije na Krfu

Kao odgovor na ubistvo jednog od svojih šefova, škaljarski klan je pokušao da likvidira vođu kavčana Zvicera u glavnom gradu Ukrajine u maju 2020.

Iako upucan nekoliko puta, Zvicer je preživio, a dio tima koji je poslat da ga ubije uhapsila je ukrajinska policija.

Bilo je jasno da iza pokušaja ovog ubistva stoji čovjek kojeg su se kavčani najviše pribojavali – glavni organizator ubistava za škaljarski klan Alan Kožar. Morali su da ubrzaju pripreme njegove likvidacije.

Kavčani su, ipak, imali jednu veliku prednost: škaljarci još nisu otkrili da je njihov saradnik Živković zvani Zemo bio na vezi sa protivnicima.

Zemo se dopisivao sa Alanom Kožarem koji se tada krio na grčkom ostrvu Krf i njegove poruke je prenosio supranicima. Na osnovu onoga što se nalazilo u porukama, kavčani i Belivukova grupa uspjeli su da otkriju gde se nalazi vila u kojoj je Kožar boravio sa svojim saradnikom, ubicom iz škaljarskog klana Damirom Hadžićem.

Odjednom, Belivuk i njegovi saradnici odustali su od učešća u ovoj akciji i to tik pred ubistvo Kožara. Belivuk je navodno bio zabrinut da policija može razotkriti njegovo učešće u ubistvu – u Grčku je doputovao koristeći svoj pravi pasoš. Sa svojim saradnicima se vratio za Srbiju.

„Svi odustali… Nevolja (Belivuk) veli, njemu je bitno da je u Beograd šef, a ovo ostalo ga ne zanima”, napisao je na Skaju jedan član tima ubica.

I bez njih, likvidacija je uspješno izvršena.

Ubice su poslate i Kožar i Hadžić su likvidirani 23. jula 2020.

Ubistvo Kožara koštalo je, prema porukama, 1,4 miliona eura i smatralo se za najveći uspjeh kavčana do tada. Uslijedilo je slavlje. 

„Ode veliki krvnik. Čudo veliko baš odoh moram častiti piće”, prekomentarisao je na Skaju Kožarevo ubistvo jedan od šefova kavačkog klana, a kriminalna grupa je to proslavila i vatrometom u Beogradu koji je, prema izjavama svjedoka, koštao čak 1.700 evra.

„Sve sam zapalio, ulicu, bg, tribinu. Svi slave. Ovo je osveta naša”, na Skaju je napisao Zvicer i saradniku poslao fotografije upaljenih baklji i vatrometa.

Interne čistke

Kriminalne grupe nakon svojih akcija često očiste tim od slabih karika. Tako je stradao i jedan od članova ekipe ubica iz Atine – Ljubomir Lainović.

Belivukova desna ruka, Marko Miljković, smatrao je da je Lainović postao svojeglav i da može da bude velika prijetnja po tim, ispričao je nekadašnji član ove grupe koji je postao svjedok, Srđan Lalić.

On je objasnio da je Lainović nekoliko mjeseci nakon ubistva na Krfu iz Severne Makedonije, u kojoj se krio, ilegalno prebačen na Kosovo. Dočekali su ga saradnici – članovi kavačkog klana, ali umjesto da ga čuvaju, oni su ga pretukli i ubili tako što su mu pucali u glavu.

„Mene je to iznenadilo, on je imao velike zasluge u klanu, izvršio je dvije drske likvidacije, bio je vrlo koristan”, rekao je Lalić. Osim ubistva u Atini, vjeruje se da je Lainović ubio i vođu suparničke navijačke grupe Ljubomira Markovića Kiću, o čemu je takođe svjedočio Lalić. 

Nakon ubistva, kako je ispričao, Miljković i drugi članovi grupe su oduzeli sve što je Lainović kupio novcem koji je dobio za ubistva u Atini – sat roleks, marihuanu u koju je investirao, kao i blindirani BMW. Miljković je, kako je rekao, svima naredio da rašire priču da je Lainovića oteo i likvidirao škaljarski klan.

Šarićeva uloga

Najmisteriozniji detalj je u vezi sa ubistvima u Grčkoj je taj što se u vrijeme kada su ona izvršena Darko Šarić nalazio u maksimalno obezbijeđenom pritvoru u Specijalnom sudu u Beogradu.

U isto vreme dok je čekao da se okonča postupak u kome mu se sudilo za šverc gotovo šest tona kokaina, Šarić se, tvrdi tužilaštvo, na Skaju dopisivao sa članovima svog klana i davao im instrukcije u vezi sa švercom droge, ali i ubistvima.

Šarić negira da je koristio Skaj telefone.

„Tužilaštvo tvrdi da sam ja pisao neke poruke, a ja to nisam pisao. Niti sam autor tih poruka niti sam ikada imao ‘skaj’ telefon. Nijedan telefon nisam imao za osam godina koliko sam bio u pritvoru”, rekao je Šarić na suđenju.

Tužilaštvo je, međutim, iskoristilo niz detalja iz razmjenjenih poruka kako bi dokazalo da ih je upravo Šarić slao ili primio.

Tako, Skaj nadimci za koje tužilaštvo tvrdi da su Šarićevi primili su niz poruka sa čestitkama na dan kada je Šarić dobio sina u maju 2020.

Osim toga, tužilaštvo tvrdi da se Šarić razotkrio i kada je sa svojim advokatom komentarisao gostovanje novinara Vuka Cvijića na televiziji. Šarić je napisao advokatu da je nezadovoljan kako novinar komentariše sudski postupak u kojem je on bio osuđen na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina.

„Gledaš li Vuka Cvijića na Prvoj? (Priča) sve najgore. Kako mi kazna od 15 nije velika. Da su u drugim zemljama dobili više neki obični članovi (kriminalne grupe). Lagao je kao i obično. Samo nije napadao kao prije”, napisao je Šarić advokatu avgusta 2020, navodi se u optužnici.

Uprkos svemu ovome, tužilaštvo do danas nije razjasnilo kako je moguće da je Šarić koristio Skaj telefone pred njihovim nosem.

Skaj poruke iz drugog predmeta, u kojem je Šarić optužen da je planirao ubistvo svjedoka saradnika Nebojše Joksovića, otkrivaju da je imao jake veze u vrhu vlasti.

Među onima koji su mu pomagali bila su dva visoka funkcionera, kako je to utvrdila policija – nekadašnji ministar policije Nebojša Stefanović i načelnik Bezbednosno-informativne agencije Marko Parezanović. U tajnim prepiskama na Skaju, Šarićevi saradnici Stefanovića su nazivali Edo, a Parezanovića Markus, piše u krivičnoj prijavi.

Obojica su za klan činila razne usluge, od kojih je glavna bila da se izvrši pritisak na sudije koji su odlučivali o Šarićevoj kazni za šverc blizu šest tona kokaina.

U ovim pokušajima, kako Skaj poruke otkrivaju, Šarićevi saradnici su se sastali čak i sa predsjednikom Apelacionog suda Duškom Milenkovićem preko kojeg su pokušali da utiču na ishod suđenja Šariću.

Parezanović je, vidi se iz Skaj poruka, bio i osoba koja je grupi bila i veza do Oskara – moćnog funkcionera, jedinog koji je mogao da utiče na sudije i pomogne Šariću oko presude. Ni policija ni tužilaštvo nisu utvrdili ko se krije iza ovog nadimka, ali su pojedine opozicione stranke saopštile da je u pitanju predsjednik države Aleksandar Vučić – što on nije jasno demantovao.

Niko od ljudi iz vrha vlasti koji su pomagali klan do danas nije procesuiran.

Optužnica za ubistva u Atini i Krfu ne produbljuje saznanja o policijskoj, sudskoj i političkoj podršci koju je Šarićev kartel imao.