Kazneni sistem i dalje dominantno usmjeren ka institucionalnom kažnjavanju

Projektni koordinator u CeMI-ju, Vladimir Simonović, kazao je predstavljajući publikaciju „Kaznena politika i primjena alternativnih sankcija u Crnoj Gori“ da je kazneni sistem i dalje dominantno usmjeren ka institucionalnom kažnjavanju, o čemu, kako je ukazao, najbolje svjedoči broj kratkotrajnih kazni zatvora koji nekad višestruko premašuje prosjek u zemljama Savjeta Evrope.

„Poražavajući su i podaci o stavu javnosti. Čak dvije trećine građana i građanki smatra da je upravo kazna zatvora najdjelotvornija sankcija, a veliki broj građana nije ni čuo za termin alternativne sankcije. Posebnu pažnju zavrjeđuje broj zatvorskih kazni do šest mjeseci“, naveo je Simonović.

Prema njegovim riječima, veoma je upitna djelotvornost kratkotrajnih kazni zatvora, tj. mogućnost da se u tako kratkom vremenskom intervalu može ostvariti pozitivan efekat na osuđeno lice sa aspekta specijalne prevencije.

„Kada je riječ o kazni kućnog zatvora, vidimo prema podacima da je došlo do povećanja u izricanju ove kazne, ali moramo istaći i podatak da je veliki broj ovih kazni izrican za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. U stvari je za veoma kratko vrijeme došlo do situacije da je najveći broj kazni kućnog zatvora, od kako se ova kazna primjenjuje u Crnoj Gori, izrečen upravo za ovo krivično djelo, a radi se o krivičnom djelu do čijeg izvršenja u praksi više ne dolazi, niti se očekuje da će biti aktuelno u nekom narednom periodu“, naveo je Simonović.

Ukazao je da treća alternativna sankcija kojom se CeMI bavio tokom istraživanja – uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, nije zaživjela.

„Na nivou države imamo tek nekih desetak presuda u kojima je izrečena ova mjera upozorenja, i to u Osnovnom sudu u Podgorici i u Osnovnom sudu u Kotoru. U svim predmetima u koje smo vršili uvid radilo se o krivičnom djelu nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici“, kazao je Simonović.

On smatra da bi, u cilju preciznije analize ove problematike u budućnosti, bilo od velikog značaja da sudovi vode posebnu evidenciju za kazne zatvora i za kazne kućnog zatvora, kao i za uslovnu slobodu i uslovnu slobodu sa zaštitnim nadzorom.

Direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor, Stevan Brajušković, rekao je da je značaj alternativnih sankcija višestruk, kako za državu tako i za počinioce krivičnog djela.

„Značaj alternativnih sankcija se ogleda u izbjegavanju negativnih efekata zatvaranja poput stigmatizacije u društvu i lošeg uticaja drugih osuđenih lica. Istovremeno, time se smanjuje broj osuđenih lica u zatvorima što za posljedicu ima značajne uštede u budžetu. I ono što je najbitnije da osuđena lica na ovu vrstu sankcije imaju mogućnost da nastave svoj radni odnos, školovanje ili da održe porodične odnose“, naveo je Brajušković.

Prema njegovim riječima, pripremljena je Strategija za izvršenje krivičnih sankcija 2022/2026, navodeći da je danas objavljena na javnu raspravu.

„Sadašnja Strategija je postavila realnije ciljeve. Prethodna strategija je bila, kako sam čuo skorije na jednom okruglom stolu, kao lista želja. Tu se moje želje podudaraju sa tom strategijom, ali realnosti su mnogo drugačije od toga. Predvidjeli smo zapošljavanje novih službenika, kao i obuke za službenike Direkcije“, rekao je Brajušković.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici i član Sudskog savjeta, Rade Ćetković, kazao je da je tema alternativnih sankcija jako bitna za Crnu Goru koja stremi da postane društvo restorativne pravde.

„Kada gledamo statistiku za 2021. godinu, izdvajanje iz budžeta po zatvoreniku je bilo malo manje od 30 eura. Evropski prosijek je negdje na 77 eura. Kada se to zaokruži na godišnji nivo dođete do cifre od deset i po miliona eura i postaje jasno da je taj novac mogao biti mnogo bolje iskorišćen jer je izuzetno velika stopa povrata. Na planu svrhe kažnjavanja se ne postižu značajni rezultati pogotovo kad su u pitanju kazne do šest mjeseci“, naveo je Ćetković.

Ocijenio je ukoliko se uvedu alternativni vidovi sankcionisanja i ukoliko se bude radilo na afirmaciji rada u javnom interesu, kućnog zatvora, uslovne osude sa zaštitnim nadzorom, u značajnijoj mjeri će biti smanjeni budžetski izdaci, “a kada je u pitanju svrha kažnjavanja, postiže se isti rezultat”.

„Potrebno je raditi na jačanju svijesti profesionalaca u smislu značaja alternativnih sankcija, ali i samih građana“, rekao je Ćetković.

Ukazao je da je postojeći pravosudni informacioni sistem zastario, ali da se očekuje upostavljanje novog koji će pomoći da se evidencije vode na što dosljedniji način.

„Novi pravosudni sistem je nešto na čemu se predano radi i očekujemo da u skorijoj budućnosti pređemo na njega“, rekao je Ćetković.

Izvršni direktor Instituta za pravne studije Milorad Marković, istakao je da alternativne krivične sankcije treba posmatrati kao sastavni dio sistema izvršenja krivičnih sankcija, a ne kao isključivu zamjenu za kaznu zatvora.

„Taj holistički pristup koji podrazumijeva preventivno djelovanje i djelovanje kroz sam sistem krivične pravde mora da bude zasnovan na konceptu koji podrazumijeva da u fokusu sistema treba da bude ličnost učinioca“, naveo je Marković.

Okrugli sto je održan u okviru projekta “Društvo restorativne pravde – afirmacija sistema alternativnih sankcija u Crnoj Gori“, koji realizuje CeMI, a finansira ga Ministarstvo pravde Crne Gore.