Razmatranje optužnice protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i njegovog nekadašnjeg saradnika – bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Đorđa Đurđića, zbog sumnje da su nezakonito izdali garancije ove banke na iznos od 12.500.000 eura, odgođeno je za 13. maj. Razlog odlaganja je zahtjev odbrane za izuzećem SDT Stojanke Radović i sudije Višeg suda Borisa Savića.

Odbrana sumnja u pristrasnost Specijalnog državnog tužilaštva, ali navode i da nijesu imali dovoljno vremena da se pripreme za današnje ročište. 

“Izuzeće vijeća tražimo jer odbijaju da odgode ročište i nije nam omogućeno da adekvatno pripremimo odbranu jer se radi o obimnom materijalu od osam registara. Drugi razlog je što ste ga pozvali na adresi na kojoj on ne boravi. Sud je sada obaviješten da se on nalazi u Londonu”, kazao je advokat Zdravko Đukanović. 

Specijlna tužiteljka Stojanka Radović, navela je da je advokat Đukanović obavještavan više puta da dostavi adresu Kneževića kako bi ga saslušali, makar i putem video-linka. 

“Nije tačno da branioci nijesu predlagali da se sasluša i putem video-linka, nego tužilaštvo to nije htjelo”, dodao je Đukanović.

Prema sumnjama istražitelja, Knežević je odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom Kaspija properti. Vlasnici Kaspije, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela „Princes“. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, aktivirana je garancija Atlas banke.

Kako se navodi u optužnici koju je potpisao glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, optuženi Knežević je 20. maja 2015. godine u Podgorici, „uračunljiv, svjestan svoga djela, čije izvršenje je zabranjeno, sa umišljajem podstrekao Đurđića“ da počini krivično djelo – zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Kneževićev plan je, kako se osnovano sumnja, bio da ostvari protivpravnu imovinsku korist više od 40.000 eura.