“Nacrt zakona je tokom ljeta objavljen u jednom mediju tako da su svi mogli da budu upoznati sa ključnim elementima i odredbama ovog zakonskog teksta. Zakon prolazi redovnu proceduru i krenuo je sa pripremom krajem 2021. godine i imao je određenu fazu – javne rasprave, slanje Evropskoj komisiji i ekspertima, u maju smo dobili određene komentare a nakon toga je opet potvrđen nacrt, tako da smo sada opet u nekoj završnoj fazi mislim da je to logičan proces i slijed događaja”, kazao je on odgovarajući na pitanja Pobjede na pres konferenciji uoči početka Regionalne konferencije „Efektivno oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću u skladu sa evropskim standardima“.
Na pitanje novinara Pobjede u kojem je mediju objavljen tekst nacrta, Kovač je odgovorio da je to učinjeno u Vijestima.Na konstataciju novinara da tekst nacrta nije objavljen ni u jednom mediju, pa ni u Vijestima – kao ni na sajtu Vlade, Kovač je kazao da su u Vijestima objavljeni djelovi zakona, vjerovatno misleći na sopstveni intervju.
Odgovarajući na pitanje Pobjede, kako je riješena najveća zamjerka evropskih eksperata u vezi sa predloženim rješenjem da postupke sprovodi Zaštitnik imovinsko-pravnik interesa Crne Gore za kojeg je ocijenjeno da nema ni resursa ni kapaciteta da ih vodi, te da li je to rješenje ostalo u zakonu, Kovač je kazao da jeste.
“Ta rješenja su kompatibilna u potpunosti sa našim ustavno-pravnim sistemom i jednostavno državno tužilaštvo nije moglo da vodi postupke trajnog oduzimanja imovinske koristi imajući u vidu njihova ograničenja”, kazao je ministar pravde u tehničkom mandatu.
Na konstataciju da je u Izvještaju Evropske komisije za 2022. godinu konstatovano da nije načinjen nikakav pomak u ključnim reformama u pravosuđu, te da je Ministarstvo pravde dobilo najgoru ocjenu ikada, Kovač je kazao da ministarstva ne dobijaju ocjenu.Međutim, u Izvještaju EK eksplicitno piše da „Ministarstvo pravde tek treba da pokaže neupitnu posvećenost punoj i pravovremenoj primjeni svih segmenata pravosudne reforme“.
“Dakle daleko od toga da je ovo najgori izvještaj, ja nijesam prezadovoljan ali ono čime mogu da budem je to što poslije dužeg vremena imamo pravdu koja je svima vidljiva – dakle mi smo poslije dužeg vremena imali nekih 15 procenata povećanja povjerenja u rad državnog tužilaštva i negdje 11 odsto povećanja povjerenja u rad sudstva, tako da je to ono što mene raduje. Da li se kasni sa određenim političkim dogovorima, u kontekstu imenovanja u pravosudnim fuknacijama, da, ali to je nešto što nije do ministarstva pravde. Treba svi da se zapitamo da li nam je prioritet sitno politički interes ili opšti konsenzus”, kazao je Kovač.
On je na pres konferenciji kazao da je nacrt ovog zakona jedan od najvećih zapisnih tekstova i najtemeljitijih poglavlja u borbi protiv kriminala i korupcije koje je u početnom periodu radila Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde.
“To je zakon koji će omogućiti da se u punom smislu ostvari ekonomska i društvena funkcija imovine kroz oduzimanje imovine stečene kriminalnim odnosom. Smatram da ovaj zakon predstavlja snažnu poruku države da se kriminal više neće isplatiti i da će sva imovina koja je nezakonito stečena biti vraćena u okrilje države”, poručio je Kovač.
On je kazao da kao društvo na najodlučniji način moramo da se opredijelimo za borbu protiv svih devijantnih pojava uključujući korupciju i organizovani kriminal, koji kako poručuje, moraju dobiti adekavatan odgovor.
” U tom smislu bilo je potrebno da se pristupi izmjenama i dopunama postojećeg zakonskog teksta, imajući u vidu da su dosadašnji modeli i alati koji su bili prepoznati nijesu na pravi način dali odgovor na oduzimanje imovinske koristi”, kazao je Kovač.
On smatra da je postojeći model oduzimanja imovinske koristi koji je zasnovan na krivičnim presudama potrebno izmijeniti – “tj uvesti i novi koji će biti zasnovan na mogućnosti da se postupak oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošču pokrene kada se potvrdi optužnica iz oblasti rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u krivičnim djelima za koje je ono nadležno, i kada imovinska korist prelazi 50 hiljada eura”.
Preporučeno
“Dakle u tim situacijama biće moguće pokrenuti postupak oduzimanja imovinske koristi. Mislim daj eovo veliki korak naprijed i signal da nećemo biti tolerantni na kriminal i korupciju”, poručio je ministar pravde u tehničkom mandatu.
Video