Video
Osumnjičeni koji se terete da su počinili teška krivična djela u Crnoj Gori sve češće sigurno utočište od pravde pronalaze u regionu, pogotovo na Kosovu i u Albaniji. Osim logistike koje dobijaju od lokalnih kriminalaca sa kojima se očito lako nagoditi nerijetko bivaju “uposleni” za obavljanje novih krivičnih djela koja im omogućavaju zaradu i mogućnost odlaska u druge države.
Preporučeno
Da je logistika važna, saglasan je i kriminolog Velimir Rakočević, koji je istakao kako je kriminalni lobi jak, i da su njihove veze često čvrstije i trajnije od onih koje ima država. On je mišljenja da svaki bjegunac ide tamo gdje ima pomagače.
“Važnu ulogu ima i blizina zemlje u koju se bježi, jer su tu veće mogućnosti da se ostane i prilagodi,” kazao je Vikend novinama Rakočević.
Bjegunci od zakona utočište najčešće traže na Kosovu, a tome svjedoči i hapšenje Podgoričanina Marija Miloševića koje se desilo u srijedu,a koji je potraživan zbog učestvovanja u likvidaciji Rodmira Đuričkovića 11. oktobra 2016. godine na Cetinju.
Osim Miloševića, utočište je na Kosovu našao i Đorđije Pavićević (31), koji je pobjegao 3. jula 2018. godine iz medicinske ustanove u Dobroti gdje je izdržavao kaznu zatvora zbog krivičnog djela otmica u sticaju sa krivičnim djelom iznuda u pokušaju, izvršenog 15. septembra 2015. godine u Kotoru.
On je takođe bio u bjekstvu i policija je za njim intenzivno tragala. Njih dvojica su koristili lažna dokumenta pasoše. Milošević je kod sebe imao dokumenta na ime Miroslava Kostića i kosovski pasoš. Prilikom hapšenja i Pavićević je posjedovao lične isprave na ime drugog lica.
Prekjuče tokom dana Kosovska policija je uspjela da uhapsi i Vukana Vujačića (23) i Igora Mašanovića (22) sa Cetinja, koji se terete da su zajedno sa Miloševićem učestvovali u ubistvu Radomira Đuričkovića. Optužnicom se Mašanović se tereti da je ispalio smrtonosne hice u Cetinjanina a Vujačić da se nalazio za volanom automobila iz kojeg je počinjena likvidacija. Automobil iz kojeg je pucano navodno je nabavio Milošević.
Cijela akcija pažljivo je pripremana u saradnji dviju policija, a prema operativnim podacima koji su u Prištinu stigli iz centrale Sektora kriminalističke policije u Podgorici. Lisice su stavljene i navijaču Rada Strahinji Đankoviću, za kojim je beogradski Interpol raspisao potjernicu zbog sumnje da je krajem februara ove godine u beogradskom naselju Vidikovac, ubio Petra Arsića (38), člana iste navijačke grupe.
Nezvanično, zgrada u kojoj su se skrivali Milošević, Pavićević i Đanković ima nekoliko takozvanih “štek” stanova za skrivanje bjegunaca i pripadnika kriminalnog miljea. Navodno, u istoj zgradi su se krile još neke osobe, koje se u drugim zemljama potražuju zbog najtežih krivičnih djela. Još nije poznato šta je sve od nedozvoljenih predmeta kosovska policija pronašla u “štek” zgradi.
Činjenica je da se osim legalnih graničnih prelaza, na Kosovo može stići i onim drugim, ilegalnim, a ima ih nekoliko. Osumnjičeni lako nađu put do tih mjesta, sami ili uz pomoć drugih lica. Na Kosovo dođu, stacioniraju se na najbezbjednije moguće mjesto i tu ili ostaju, ili smišljaju plan kako da odu u neku drugu zemlju. Pretpostavlja se da se tamo sakrivaju iz razloga što je Kosovo takoreći “zemlja u povoju”, pa još nema jasno definisano uređenje. Tamo se akcenat stavlja na druge stvari pa ilegalci lakše mogu ostati neprimijećeni bar dok ne osmisle novi plan kako da dalje pobjegnu.
Kako nezvanično navodi izvor iz policije, Kosovo i Albanija su popularne “destinacije” za bijeg od zatvora, prvenstveno zato što je lako preći granicu, pa zločinci vrlo često po nekoliko puta mogu da uđu i izađu iz zemlje. Ukoliko imaju malo više sreće i novca, mogu dobiti i lažni pasoš i neometano živjeti ili “kovati” plan šta i kako dalje. Mnogi od njih, navodno, nađu utočište na Kosovu, a za to vrijeme lako odlaze u matičnu zemlju kako bi možda izvršili još neko krivično djelo, nakon kojeg se opet vraćaju u utočište. Poznato je da osumnjičeni za teška krivična djela često imaju pomagače, te da djeluju u manjim ili većim grupama pomažući jedni drugima.
Nekadašnji najtraženiji crnogorski bjegunac, Safet Kalić, koji je bio optužen za pranje novca, neko vrijeme se upravo krio na Kosovu. On je takođe koristio lažna dokumenta, pod lažnim imenom Rifat Murik. Pomoću ovog dokumenta, avionom je otputovao za Beč, gdje je kasnije i uhapšen.
Arsenije Stanović koji je osumnjičen za ubistvo Ukrajinke Anastazije Lašmanove (30), koje se dogodilo 11. maja ove godine, krio se u Albaniji. On je sa Ukrajinkom navodno bio u dugogodišnjoj emotivnoj vezi. Tog jutra došao je u stan koji je Lašmanova iznajmljivala Dobroti i na svirep način je ubio.
Sumnja se da je on oštrim predmetom nanio više ubodnih rana po glavi i tijelu, te da je mehaničkim oruđem jako udario u potiljak, a nakon toga je pobjegao.
On je lociran i uhapšen u glavnom gradu Albanije, Tirani, na osnovu saznanja crnogorske policije. Sa njim je, u automobilu kosovskih registarskih oznaka, bio njegov otac Zoran koji tom prilikom nije uhapšen.
Profesor na Fakultetu bezbjednosti Univerziteta u Beogradu, Darko Trifunović, za Vikend novine je kazao da, kada je u pitanju Crna Gora, najlakše je preći albansku granicu.
“Ta granica nije adekvatno kontrolisana, a poznato je da postoje organizovane grupe koje prevoze ljude preko rijeke Bojane i selo Vladimir. Nad njima ni policija nema dobru kontrolu. Suština je, i kada se radi o Kosovu i Albaniji, da bjeguncima nije glavni problem kako preći granicu već kako pribaviti dokumenta na osnovu kojih mogu ostati u toj zemlji, i naravno putovati dalje. Ta dokumenta je vrlo lako pribaviti, sve se može potkupiti. Veliki je problem što su neka od tih dokumenata originalna, tj. sa originalnom fotografijom ali na drugo ime. Takva dokumenta moraju biti izdata od neke institucije tj. nadležnih organa”, kazao je Trifunović.
Takođe je naglasio da bi Crna Gora, ukoliko razmišlja o Evropskoj Uniji, morala pojačati kontrolu na graničnim prelazima jer vizuelna identifikacija nije dovoljna. Kao dodatna mjera zaštite mogla bi se uvesti i primjena posebnih softvera za prepoznavanje lica, kako bi se izbjegla mogućnost da neko sa istim dokumetnom pređe državnu granicu.
