Video
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica poručila je da će sudi je dobiti “punu zaštitu” kroz kodifikaciju novih krivičnih djela i da prijetnje i uslovljavanja neće uticati na njihove odluke. Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da su sudije protiv najavljene amnestije, jer u uslovima kad javnost traži oštriju kaznenu politiku i poštovanja prava žrtava, amnestija to obesmišljava.
U Nezvaničnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 ponavlja se da treba nastaviti sa mjerama za unapređenje efikasnosti pravosuđa, kako bi se sudovima omogućilo da iznesu upliv predmeta i da dalje rednkuju broj predmeta koji su u postupku”. Da li sudije, prije svega osnovnih sudova, mogu iznijeti taj teret i da li se to odražava na kvalitet njihovog rada pa dolazi dofalsifihovanje podataka, kao u slučaju sudije Osnovnog suda u Podgorici?
Medenica: Prioriteti crnogorskog sudstva, iako autonomni, uvijek su se poklapali s evropskim standardima i zahtjevima iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Teret jačanja vladavine prava, pravne sigurnosti i beskorpromisne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, iziskuju veliki rad i odgovornost nosilaca sudijske funkcije. Svih proteklih godina sudovi su kontinuirano rješavali priliv predmeta, ali u agendi za poboljšanje efikasnosti svog rada imaju obavezu i više od toga.
I pored ogromnih izazova, sudovi su u potpunosti posvećeni ispunjenju ovako postavljenih zadataka definisanih nacionalnim strateškim dokumentima u oblasti pravosuđa, a koje smo čvrsto opredijeljeni da realizujemo.
Sudije, a prije svega sudije osnovnih sudova su obrazovani, profesionalno hrabri i stručni da mogu iznijeti teret svih obaveza koje im obavljanje sudijske funkcije svakodnevno nameće. Izolovani slučaj falsifikata od strane jednog sudije ne može se tumačiti kao pojava, zbog čega ono ne može urušiti nesporne dobre rezultate, efikasnost, efektivnost i zakonitost rada sudija Osnovnog suda u Podgorici.
U dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 izražava se zabrinutost u smislu konzistentnosti, odgovornosti statistićkih podataka i usklađenost sa smjernicama CEPEJ”. Vi ste kao dio problema naveli i činjenicu da se statistika sudova za prekršaje radi rumo, da su sistemi pojedinih sudova na sjeveru problematični, ali i da Vlada to ne prihvata kao argument da obezbijedi dovoljno novca za sudski budžet?
Medenica: Zabrinutost Evropske komisije u pogledu pouzdanosti naših statističkih podataka u bliskoj budućnosti će biti u potpunosti otklonjena, jer su upravo dobijena sredstva da se cijeli sistem sudova za prekršaje informatički podigne na nivo koji tehnološki omogućava primjenu pravosudnog informacionog sistema u njima.
Očigledno je da je Vlada prepoznala našu potrebu na koju smo konstantno ukazivali, a koja je opravdana i potvrđena kroz izvještaj Evropske komisije.
Uz to, unos podataka u PRIS će biti pravovremen jer će u prvom kvartalu sljedeće godine doći do postavljanja optičkih kablova na sjeveru i spajanja tih sudova sa DATA centrom, čime će se omogućiti konzistentna statistika.
Bilo je spekulacija da se zloupotrebljava PRIS, odnosno slučajna dodjela predmeta sudi/ama, između ostalog i tako što se pojedini predmeti iz tužilaštva ne dostave sudu onog dana kada je određeni sudija prvi po redosljeđu da zaduži predmet, već se proslijedi neki manje složen ili važan predmet?
Medenica: Zbog raznih konstatacija nevladinih organizacija da se kroz PRIS u dodjeli predmeta mogu činiti zloupotrebe i ’’birati sudije za određeni predmet”, Sudski savjet je formirao posebnu komisiju. Nakon detaljne analize svih prigovora i uz stručnu pomoć lica koja poznaju sistem na kome funkcioniše implementirani algoritam za trenutnu dodjelu predmeta, Komisija je konstatovala da uopšte nije utvrđena povreda principa slučajne dodjele predmeta, kao i da je svakoj stranci omogućeno ostvarivanje svog prava iz člana 5 Zakona o sudovima pravo na nepristrasno suđenje i
pravo na sudiju određenog slučajnom dodjelom predmeta.
Naime, svaka stranka je odmah po podnošenju inicijalnog akta u mogućnosti da sazna broj predmeta i koji sudija je istim zadužen.
Kako postići ravnotežu između toga što su velika očekivanja od sudija, što su oni stalno na meti kritika, što kažete da su u lošoj ekonomskoj situaciji, da rade u lošim uslovima i velikog očekivanja javnosti u njihov profesionalan rad i jednak pristup pravdi za sve građane? Svjedoci smo da su mnoge presude za korupciju, gdje su bili pod sumnjom javni funkcioneri, potpuno obesmišljeni višegodišnjim trajanjem sudskih postupaka i niskim kaznama.
Medenica: Vrlo lako će se postići ravnoteža između t onog što su velika očekivanja građana Crne Gore od učinka sudija i onoga što je nedostatnost uslova njihovog rada. Informisaću vas da je zaokružen projekat za izgradnju dviju stambenih zgrada sa 130 stambenih jedinica, tako da će sve sudije koje nemaju riješeno stambeno pitanje po povoljnim uslovima moći kupiti stanove, ali i dio administracije.
Uz finansijsku participaciju Vlade cijena stanova biće niža od tržišne. Od strane Vlade i od Vrhovnog suda preduzete su sve potrebne aktivnosti zahvaljujući kojima ćemo putem IPA sredstava nastojati da već u sljedećoj godini uslove rada i bezbjednost u sudskim zgradama znatno poboljšamo.
Uzeći u obzir ambijent u kojima sudije ostvaruju svoju funkciju, moram upozoriti da sudska grana vlasti u svojoj primarnoj misiji mora biti lišena svih pritisaka. Mora se poštovati samostalnost, obezbijediti nezavisnost i garantovati puna zaštita nosilaca sudijske funkcije, kako lične i sigurnosti njihovih porodica, tako i profesionalnog postupanja i digniteta sudijske funkcije.
Na javnoj sceni je građanska nedisciplina, potpuna erozija poimanja demokratije kroz neprimjerene napade koji su usmjereni na urušavanje naše samostalnosti i nezavisnosti, ali i na ugrožavanje lične i porodične sigurnosti sudija, čime se kroz ometanje vladavine prava želi izazvati nestabilnost i dovesti u pitanje nacionalni pravni poredak.
Imate li informacije kako je direktno prenošenje suđenja za državni udar uticalo na povjerenje javnosti u sudstvo. Čini li vam se da se ono pretvorilo u jednu vrstu rijaliti šoua?
Medenica: Nije pravljena analiza da li je direktno prenošenje suđenja u predmetu u javnosti poznatom kao državni udar” uticalo na povjerenje javnosti u sudstvo. Očigledno je da su od strane jedne političke grupacije preduzete sve mjere da dođe do erozije prava, a time i da se eliminiše samostalnost sudskog odlučivanja.
Ponašanja aktera ovog krivičnog postupka dovoljno pokazuje da sudska vlast i sudovi kao institucije, te sudije kao njihovi reprezenti, nemaju sredstava da se zaštite od uvreda i prijetnji.
Zato se nadam da će se kroz kodifikaciju novih krivičnih djela radi zaštite demokratije i obuzdavanja ovakvog vida “slobode izražavanja”, sudijama dati mogućnost pune zaštite, samostalnog i nesmetanog odlučivanja, a time i pružanja kvalitetne pravde bez ikakvih prijetnji i uslovljavanja.
Da li predlog Zakona o amnestiji obesmišljava pravosnažne sudske presude, posebmo one za teška krivična djela?
Medenica: Ne želeći da osporim pravo osuđenih lica na amnestiju, željela bih da naglasim da je u posljednjih deset godina donijeto pet Zakona o amnestiji, dakle u prosjeku svake 2,4 godine, što nikako nije u duhu postizanja potpune svrhe izricanja krivičnih sankcija, čime se dezavuiše rad sudija, otupljuje kaznena politika i dovodi u pitanje generalna i specijalna prevencija. Takođe, predsjednici svih sudova u Crnoj Gori, a što proizilazi sa našeg sastanka od 27. decembra, jednoglasni su u stavu da Predlog zakona o amnestiji ne treba usvojiti u Skupštini, jer je u uslovima zahtjeva javnosti za oštrijom kaznenom politikom sudova i poštovanja prava žrtava. Predlog obesmišljava sudske odluke i kaznu koja je odmjerena u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika.
U toku su pripreme za izmjene Zakona o sudovima i Sudskom savjetu, gdje se predlaže da bude teži disciplinski prekršaj komentarisanje pravosnažnih presuda, a da se za članstvo u partijama predviđa razrješenje. Šta mislite o tome i imate li takve slučajeve u praksi?
Medenica: Tačno je da postoji tekst izvjesnih predloga o izmjeni Zakona o sudovima i Sudskom savjetu i sudijama i to u dijelu uvođenja disciplinskog prekršaja za komentarisanje pravosnažnih presuda, ali i drugih vrsta prekršaja za koji je kao sankcija predviđeno razrješenje. Predložene izmjene nijesu posljedica postojanja ovakvih slučajeva, već preventiva i buduća zaštita koji su u skladu s usvojenim međunarodnim standardima.
Koliko sudije poznaju praksu Evropskog suda u Stražburu. Koliko je uopšte u Crnoj Gori ujednačena sudska praksa, jer advokati tvrde da se u sličnim predmetima donose potpuno različite presude?
Medenica: Sa ponosom mogu reći da su crnogorske sudije lideri u regionu u poznavanju i primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava. Čak i određene članice Evropske unije su nam odale priznanje za našu veliku posvećenost u primjeni prakse Suda u Stražburu.
Kada je riječ o primjedbama na ujednačenost sudske prakse, opšte je poznato da nema niti jednog sudskog sistema gdje je praksa sudova u potpunosti harmonizovana, iz razloga što su svugdje sudije samostalne u odlučivanju. Međutim, postoje mehanizmi da se sudska praksa ujednači i to kroz odjeljenja sudske prakse formiranih u svim većim sudovima, ali i kroz zakone koji prepoznaju različitost sudskog odlučivanja.
Odnedavno kroz procesni građanski zakon primjenjujemo novi institut izvanrednu reviziju. Navedeno vodi lca činjenici da je sve manje različitih sudskih odluka, ali treba naglasiti i da je sve primjetnija proaktivna i
kreativna uloga Vrhovnog suda koja u velikoj mjeri doprinosi jedinstvenom odlučivanju nižestepenih sudova
Imate li podatke da li je nakon Ijetošnjih izmjena Zakona o parničnom postupku smanjen broj tužbi protiv države i da li mislite da je građanima ograničen pristup sudu, s obzirom na to da im prijete veliki sudski troškovi ako izgube spor sa državom?
Medenica: Da li je izmjena Zakona o parničnom postupku, kojima se obavezuju stranice da u slučaju neuspjeha po tužbi protiv države snose sudske troškove, dovela do smanjenja broja tužbi, vrlo je teško analizirati jer stranice ne najavljuju sudu da bi tužili državu, pa da bi od te namjere odustali. Jedno je sigurno, a to je da svi učesnici u sudskim postupcima za neuspjeh svog inicijalnog alcta moraju snositi troškove. To je zlatno pravilo u svim postupcima pred sudom i tu ne vidim ništa neobično.
Godinama se potencira problem palate pravde, tek sada je Vlada planirala novac za projekat za palatu pravde. Koliko Vlada ozbiljno shvata sudije kad traže veće zarade, više novca za bolje uslove rada, za stručne suradnike. Kada će sudije u Crnoj Gori da dobiju potreban broj suradnika i da budu rasterećene ogromnog tereta o kome govorite?
Medenica: U godini lcoja izmiče mogu zaključiti da smo pokrenuli mnogo značajnih pitanja i da imamo optimistička očekivanja u dijelu nagrađivanja, poboljšanja uslova rada i proširenja naših prostornih kapaciteta. Talcođe, posebno brinemo i za podmladak crnogorskog sudstva, naše “nevidljive junake” savjetnike lcoji u značajnom doprinose sveukupnom učinku rada sudova.
I za njihov status ćemo se i dalje boriti, ali i preduzeti sve neophodne mjere da one lcoji su uspješno obavili pripravnički staž i pokazali izuzetno znanje na pravosudnom ispitu zadržimo u crnogorskim sudovima.
Na kraju, koristim priliku da vama, građankama i građanima Crne Gore u svoje i ime crnogorskih sudija i administracije čestitam Novu 2018. godinu, uz iskrene želje za dobrim zdravljem, ličnom i porodičnom srećom i profesionalnim uspjesima. Bila sam jasna, finansijska nezavisnost je osnov svake druge.
Preporučeno
