Video
Optužbi je oslobođen i procjenitelj Rafael Vreteničić, kojem se stavljalo na teret da je svojim radnjama doprinio nastanku štete za Poštu Crne Gore.
Vreteničić je bio oslobođen i prvom presudom u ovom predmetu. Oslobađajuću presudu izrekao je sudija Boris Bulatović.
Advokat Lukšić je kazao da je sudija Bulatović uvažio naloge Apelacionog suda koji je njegovu žalbu usvojio u potpunosti i nakon toga ukinuo osuđujuću presudu izrečenu 26. aprila 2024. godine.
,,Sud je u ponovnom postupku utvrdio da nema dokaza da je Pošta pretrpjela štetu u ovom slučaju. Kako je šteta bitan element krivičnog djela a koja nije konstatovana u ovom slučaju jedini zaključak suda je da krivičnog djela nije ni bilo”, pojasnio je sadvokat Lukšić za Pobjedu.
Specijalno državno tužilaštvo prvobitno je tvrdilo da je Pošti pričinjena šteta od 2.247.882 eura, dok je prvom presudom Višeg suda bilo utvrđeno da je šteta iznosila više od 900.000 eura.
Prvom presudom koju je izrekla sutkinja Nada Rabrenović, Pavićević je bio osuđen na dvije godine zatvora, dok je Krković bila osuđena na godinu i po.
Apelacioni sud je u januaru prošle godine ukinuo tu presudu i predmet vratio Višem sudu na ponovno suđenje.
Odlučujući o žalbama Specijalnog tužilaštva, Pavićevića i Krković, Apelacioni sud je tada utvrdio da je prvostepeni sud počinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka, navodeći da je izreka presude bila protivrječna razlozima presude, kao i da odlučne činjenice nijesu bile potpuno utvrđene i valjano obrazložene.
Apelacioni sud je ocijenio i da prvostepeni sud nije u potpunosti razjasnio sve činjenice od značaja za ocjenu postojanja krivičnog djela i krivice optuženih.
Posebno je, kako je tada saopšteno, trebalo utvrditi postojanje namjere optuženih da Zavodu za izgradnju Bara pribave protivpravnu imovinsku korist, a Pošti Crne Gore nanesu štetu.
Specijalno tužilaštvo pokrenulo je istragu nakon što je Pošta Crne Gore podnijela tužbu protiv Zavoda za izgradnju Bara u stečaju, koji je bio u vlasništvu Žarka Pavićevića, i barske kompanije USEFA zbog neispunjavanja ugovora o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog prostora.
Ugovorom potpisanim 2008. godine Pošta Crne Gore uložila je državno zemljište u barskom naselju Topolica, a zauzvrat je trebalo da dobije 30 odsto izgrađenog stambeno-poslovnog prostora, odnosno nekretninu čija je najmanja vrijednost trebalo da iznosi 4,37 miliona eura.
Pošta je zemljište uložila uz saglasnost tadašnjih ministarstava finansija i telekomunikacija.
Krajem 2011. godine ZIB je u posao uključio ruskog biznismena Artura Džahalova, sa kojim je sklopljen ugovor o zajedničkom ulaganju, a o tome, prema navodima iz postupka, nije bio obaviješten menadžment Pošte.
Džahalov je ZIB-u uplatio 4,2 miliona eura za završetak izgradnje objekta.
Prema ranijim medijskim izvještajima, ZIB je do početka 2013. godine izgradio oko 45 odsto ugovorenog objekta, dok je sredinom iste godine Atlas banka predložila Privrednom sudu u Podgorici uvođenje stečaja u toj kompaniji zbog duga od oko 800.000 eura.
Početkom septembra 2013. godine, oko dva mjeseca prije otvaranja stečaja, aktiva ZIB-a prenijeta je na kompaniju USEFA, uključujući i projekat izgradnje stambeno-poslovnog prostora u Topolici.
Preporučeno
ZIB je 6. novembra 2013. godine otišao u stečaj.
