Video
“Škaljarski i kavački klanovi su moćne kriminalne organizacije iz Crne Gore koje se bave globalnom trgovinom kokainom. Njihov krvavi sukob doveo je do smrti više od 60 ljudi od kada je započeo 2015. godine. Nekoliko ključnih članova je ili mrtvo ili u bjekstvu ili u pritvoru, što bi moglo da utiče na odnose moći klanova i njihov udio u ilegalnom poslovanju”, ističe se u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Ova analiza procjenjuje da li će se sukob nastaviti, koji klan će biti bolje pozicioniran u ilegalnoj trgovini kokainom i kakav bi uticaj budući institucionalni napori mogli da imaju na nezakonite aktivnosti klanova.
U inicijativi se ističe da su škaljarski i kavački klanovi moćne kriminalne organizacije iz Crne Gore koje se bave globalnom trgovinom kokainom, te da njihov krvavi sukob doveo je do smrti više od 60 ljudi od kada je započeo 2015. godine.
“Nekoliko ključnih članova je ili mrtvo ili u bjekstvu ili u pritvoru, što bi moglo da utiče na odnose moći klanova i njihov udio u ilegalnom poslovanju. Ovaj članak procjenjuje da li će se sukob nastaviti, koji klan će biti bolje pozicioniran u ilegalnoj trgovini kokainom i kakav bi uticaj budući institucionalni napori mogli da imaju na nezakonite aktivnosti klanova”, piše u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Kako se ističe, crnogorski kavački i škaljarski klanovi su nekada bili dio veće kriminalne organizacije, kotorskog klana, formiranog 2010. godine.
“Kotorski klan je navodno bio povezan sa operacijama trgovine drogom zloglasnog narko bosa Darka Šarića. Nakon Šarićevog bjekstva kao odgovor na policijsku operaciju 2009. godine, kotorski klan je nastavio sa radom. Međutim, ubrzo su se pojavile razmirice između članova jer više nije postojala jasna hijerarhija”, piše u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Ističe se da se prva borba unutar kotorskog klana desila se 2012. godine, ali da se konačan rascjep dogodio 2014. godine u Valensiji, Španija, zbog posla sa kokainom.
Tada je, piše u inicijativi, navodni vođa kotorskog klana, Jovan Vukotić, vjerovao da je drugi pripadnik klana, Goran Radoman, pokušao da proda 200 kilograma kokaina bez njegovog znanja.
“U februaru 2015. godine, Radoman je ubijen u Beogradu, Srbija, čime je postao prva žrtva krvavog sukoba koji je razdvojio kotorski klan na škaljarsku i kavačku frakciju. Vukotić je imao ključnu poziciju u škaljarskom klanu do septembra 2022. godine, kada je ubijen u Istanbulu. Turska policija sumnja da pripadnici kavačkog klana stoje iza njegovog ubistva. Protiv Vukotića je sprovedeno šest postupaka zbog zločina koji uključuju udruživanje radi vršenja krivičnih djela, pokušaj ubistva, podsticanje na ubistvo i utaju poreza”, u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Kako se ističe, Radoje Zvicer se smatra vođom kavačkog klana. On je više puta bio meta škaljarskog klana, a traže ga i sudski organi Srbije i Crne Gore, koji su za njim izdali međunarodne potjernice, a protiv njega se vode najmanje četiri krivična postupka.
“Crnogorsko tužilaštvo ga je optužilo za formiranje kavačkog klana kao grupe umiješane u ubistva, trgovinu drogom, pronevjeru i iznudu”, navodi se u Globalnoj inicijativi za borbu protiv organizovanog kriminala.
Velika vjerovatnoća da klanovi održavaju svoj posao sa kokainom
Crnogorski klanovi su kao preduzeća, gde neki članovi ili saradnici djeluju kao investitori, obezbjeđujući sredstva za kupovinu kokaina u Južnoj Americi.
Drugi su izvođači i podizvođači odgovorni za pakovanje, transport i prodaju kokaina u Evropi.
Njihova prednost je u dokazanoj međunarodnoj logističkoj mreži za kupovinu i distribuciju.
Iako je sukob među klanovima generalno oslabio ove kriminalne grupe, neki ključni članovi su i dalje na slobodi i pokazali su otpornost zahvaljujući svojim finansijskim resursima i sposobnosti da obezbijede političku zaštitu, piše u analizi.
Ističe se da je posao sa kokainom zlatna karta od koje škaljarski i kavački klanovi neće odustati i ponuda i potražnja za kokainom rastu.
“Pošto je ovaj posao profitabilan, klanovi će nastaviti trgovinu, blokirajući pojavljivanje drugih igrača. Izgubljeni resursi će se dopunjavati kroz nova partnerstva sa drugim kriminalnim grupama ili iz sopstvenih redova, koji nisu zanemarljivi – procjenjuje se da škaljarski i kavački klanovi imaju po 105 i 140 članova, tim redom. Oni će nastaviti da pažljivo prate političke događaje i biraju političare koji su voljni da koriste njihov novac za lične ili političke interese. Nedavno nasilje u Ekvadoru možda čak pomaže klanovima da učvrste svoj položaj u trgovini drogom”, navodi u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Krvavo rivalstvo će se nastaviti
U analizi se navodi da je pomirenje nakon sedam godina sukoba malo vjerovatno, posebno kada su neka od ubistava počinjena pred članovima porodice.
“Pored toga, niko nije dovoljno moćan da smiri ili rasturi ove klanove. Sukob će ostati, ali broj ubistava se neće povećati zbog njihovih troškova – postoje izvještaji da ciljana plaćena ubistva rivala koštaju više od jednog miliona eura. Pored toga, neke od glavnih meta su već ubijene. Oni koji su još uvijek na slobodi ili u bjekstvu biće pažljiviji u pogledu svojih kretanja i komunikacija i uložiće više u zaštitu. Takođe postoji rizik da će angažovane plaćene ubice biti ubijene kako bi se spriječilo njihovo potencijalno svjedočenje na sudovima. Član kavačkog klana i navodni plaćeni ubica, Igor Mančić, ubijen je januara 2023. godine u Ljubljani, Slovenija”, navodi se u Globalnoj inicijativi za borbu protiv organizovanog kriminala.
Kako se u analizi ističe, vjerovatno je da će se pripadnici sakriti van Balkana, posebno van Srbije i Crne Gore, gdje su poznati policiji.
“Kada biraju lokaciju za skrivanje ili vođenje posla, kriminalci prikupljaju informacije o političkoj klimi i osiguravaju dovoljnu zaštitu podmićivanjem zvaničnika sektora bezbjednosti. Oni imaju tendenciju da biraju zemlje u kojima je korupcija relativno visoka, poput Grčke, gdje ima manje ljudi sa Balkana i gde međunarodna policijska saradnja nije razvijena. Neki članovi su izabrali da se sakriju u Ukrajini. Tamo su se dogodili pokušaji ubistva, koji su vjerovatno uključivali visoke policijske zvaničnike. Do sada nema pokazatelja da su crnogorski kriminalci radili ni u Ukrajini ni u Rusiji, ali ako se tamo skrivaju, to bi moglo predstavljati nove poslovne mogućnosti, navodi se u analizi.
Mijenjanje sreće
Kako se navodi, do 2020. godine izgledalo je da kavački klan pobjeđuje u ratu, a bio je i bolje pozicioniran u poslu sa kokainom, a visoki pripadnici škaljarskog klana bili su ubijeni, dok je navodni vođa kavačkog klana preživio pokušaj ubistva u Ukrajini.
“Postoje sumnje da uhapšeni članovi mogu nesmetano da rade iza rešetaka u Crnoj Gori, što je pokazala konfiskacija mobilnih telefona skrivenih u njihovim ćelijama u junu 2021. i novembru 2022. godine. Iako je vođa škaljarskog klana ubijen 2022. godine, moć se pomjerila u njihovu korist nizom hapšenja pripadnika kavačkog klana 2021. i 2022. godine i izdavanjem međunarodne potjernice protiv osobe za koju se sumnja da je njihov vođa. Suđenja pripadnicima kavačkog klana u Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji oslabila su njihov položaj u redovima organa za sprovođenje zakona i carine. U međuvremenu, neka lica za koja se vjeruje da su bliski saradnici škaljarskog klana, kao što su Filip Korać i Luka Bojović, više nisu u bila pritvoru. Brat ubijenog vođe škaljarskog klana, Igor Vukotić, nastavlja da izbjegava pravdu uprkos tome što je izdata potjernica protiv njega 2018. godine”, piše u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Kako se ističe u analizi, čini se da trenutna situacija favorizuje škaljarski klan, uprkos činjenici da su tokom sukoba pretrpjeli značajnije žrtve i bili opterećeni međunarodnim potjernicama – što je dodatno povećalo nejednakost koja je već postojala usljed manjeg broja njihovih pripadnika.
“Budući balans moći dijelom zavisi od nivoa dogovora između crnogorskih i srpskih pripadnika škaljarskog klana, ali uglavnom od toga ko je bolji u upravljanju trgovinom kokainom i obezbjeđivanju lične bezbjednosti i političke zaštite kako se sukob nastavlja. On zavisi i od budućeg uticaja Darka Šarića u kokainskom biznisu”, piše u analizi.
Uspješan odgovor zavisi od institucija krivičnog pravosuđa
U analizi u Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala navodi se da i učinak krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori i Srbiji otežava borbu protiv aktivnosti klanova, te da sudski postupci traju dugo.
“Optuženi su u bjekstvu, a malo je svjedoka koji sarađuju, što znači da je teško dokazati optužnice na sudu. Članovi nižeg ranga, koji uglavnom djeluju kao kuriri, preuzimaju odgovornost u zamjenu za novčanu nadoknadu i pravnu zaštitu. To je suprotno onome što se dešava, na primjer, u SAD i Rumuniji, gdje se članovi klanova efikasnije procesuiraju”, ističe se u analizi.
Kako navode, četiri faktora će oblikovati institucionalni odgovor na klanove.
“Prvo, rezultati saradnje Srbije i Crne Gore sa stranim krivično-pravnim institucijama. Drugo, da li se Sky ECC komunikacije smatraju prihvatljivim kao dokaz na sudu. Treće, da li visoko rangirani članovi imaju informacije koje se mogu koristiti za suzbijanje terorizma, koje mogu da pruže u zamjenu za blaže kazne. I na kraju, korišćenje informacija koje članovi klanova imaju o mogućoj umiješanosti političkih aktera mogla bi da im omogući da ranije izađu iz pritvora ili da uspori sudske procese”, ističe se u analizi.
Navodi se da ako se komunikacije iz aplikacije Sky ECC isključe iz sudskih predmeta, vjerovatno je da će većina optužbi protiv osumnjičenih članova klana biti odbačena, te da će to samo ojačati klanove.
“U budućim istragama, organi sprovođenja zakona bi trebalo da se oslanjaju na više od samo Sky ECC-a i da rade na obezbjeđivanju novih dokaza i svjedoka. Sudije će vjerovatno insistirati na više dokaza od komunikacija, kao što je prikazano u predmetu protiv policijskog inspektora u Srbiji koji je pružao povjerljive policijske podatke trećim licima u zamjenu za novac. U tom kontekstu, organi sprovođenja zakona u Srbiji i Crnoj Gori bi trebalo da nastave da učestvuju u međunarodnim istragama”, navodi se u analizi.
Kako se ističe, trebalo bi da imaju više zajedničkih istražnih timova, da paralelno vrše istrage i da zajedno kontrolišu isporuke.
Preporučeno
“Pravosudna saradnja putem uzajamne pravne pomoći je od ključne važnosti jer je to jedini način da se obezbijedi puna dokazna snaga na sudu. Dodatni prikriveni isljednici – po mogućnosti strani državljani – i domaća obuka mogli bi da pomognu u postizanju rezultata. Trebalo bi obnoviti prošle razgovore o balkanskom nalogu za hapšenje – pojednostavljenom prekograničnom postupku sudske predaje – za krivično gonjenje ili izvršenje kazne zatvora ili naloga za pritvor. Takođe postoji potreba za poboljšanjem integriteta, ne samo u policiji, već i u sudovima, tužilaštvu i bezbjednosnim obavještajnim agencijama. Moglo bi da bude korisno pružiti podršku bugarskoj inicijativi za kreiranje mreže za unapređenu regionalnu saradnju jedinica unutrašnje bezbjednosti”, navodi se u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
