Video
U rješenju je precizirano da se zabrana odnosi na raspolaganje, a ne na korišćenje nepokretnosti.
“Ovim rješenjem imovina nije trajno oduzeta, već ostaje pod privremenom mjerom do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju. Protiv odluke Višeg suda žalba nije dozvoljena”, navodi se u rješenju Višeg suda.
Delići su tvrdili da je sporna imovina zakonito stečena pozivajući se na kupoprodajne ugovore, ugovore o poklonu i fizičkoj diobi, kao i na kredit kojim je finansirana kupovina zemljišta.
Njihovi pravni zastupnici su osporavali i navode o bespravnoj gradnji na Svetom Stefanu, tvrdeći da je građevinska dozvola za taj objekat izdata 2015. godine.
S druge strane, sud je ocijenio da dostavljena dokumentacija ne otklanja sumnju u porijeklo nepokretnosti, ukazujući na nesrazmjeru između njihove vrijednosti i zakonitih prihoda Ivana Delića, kao i na prenošenje imovine na članove porodice putem ugovora o poklonu.
Mjerom su obuhvaćene katastarske parcele 486/1 i 486/4 na Svetom Stefanu, upisane na suprugu Delića, kao i nepokretnosti na parceli 507 u Bečićima – zemljište, stambeno-poslovni objekat i više nestambenih prostora koji se vode na njegovu sestru.
Kao jedan od ključnih dokaza naveden je ugovor o kreditu od 16. maja 2018. godine, zaključen sa Hipotekarnom bankom na iznos od 500.000 eura, kao i kupovina parcele 486/1 od 29. juna 2018. godine za 260.000 eura.
Za obezbjeđenje kredita uspostavljena je hipoteka na nepokretnostima upisanim na Ivana Delića, čija je vrijednost, prema založnoj izjavi, procijenjena na 2,3 miliona eura.
Sud je ocijenio da navedena dokumentacija sama po sebi ne dokazuje zakonito porijeklo imovine, te da nije razjašnjeno na koji način je Delić stekao imovinu te vrijednosti u odnosu na utvrđene zakonite prihode.
Vijeće je posebno istaklo da je Delić osumnjičen za članstvo u kriminalnoj organizaciji za koju se sumnja da je formirana tokom 2020. godine, dok je dio imovine stican ili prenošen u periodu koji sud smatra relevantnim za ocjenu njenog porijekla.
Sud nije prihvatio ni tvrdnje Delićeve sestre da garaže u Bečićima potiču iz zajedničke gradnje njenog pokojnog oca i investitora B. Ć., ocjenjujući da za to nijesu predočeni odgovarajući dokazi.
Sud je zaključio i da mjera ne predstavlja nesrazmjerno miješanje u pravo na imovinu, zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, jer je njen cilj da se spriječi otuđenje nepokretnosti dok se ispituje njihovo porijeklo.
Kada je u pitanju imovina Delića, prema dostupnim informacijama, pod blokadom se sada nalazi više od 17.500 kvadrata zemljišta, pretežno šumskog karaktera, kao i 46 objekata – uključujući stanove, apartmane, podrume, garaže i druge pomoćne prostore.
Delić je pred sutkinjom Vesnom Kovačević tvrdio da je imovinu u Reževićima, koja je privremeno blokirana, izgradio njegov pokojni otac Dušan Delić koji se bavio građevinom.
“Sve nepokretnosti je sam stvarao i izgrađivao zadnjih 50 godina. Od toga ništa nije moje. O svemu postoje dokazi koji su predloženi u spisima predmeta”, rekao je tada Delić.
Advokatica Tatjana Pavličić, ocijenila je da je SDT postupilo ishitreno i bez potpunog uvida u dokumentaciju, te da je sud prihvatio pogrešno tumačenje da se imovina prikrivala. Kao ključan dokaz, odbrana je sudu dostavila nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Tatjane Stanković, prema kojem nijedan objekat nije nelegalno građen niti rekonstruisan.
Vještak je koristio orto-foto snimke iz prethodnih 20 godina i utvrdio da su objekti postojali znatno prije nego što je Delić napustio Crnu Goru.
Preporučeno
Delić je krajem maja prošle godine iz Dubaija izručen Crnoj Gori kako bi prisustvovao krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog optužbi da je kao pripadnik kriminalne organizacije Vasa Ulića i Radoja Zvicera učestvovao u međunarodnom švercu narkotika.
