Video
Specijalni tužilac Vukas Radonjić u završnoj riječi predložio je da se Medenica osudi na tri godine zatvorske kazne jer je, prema tvrdnjama tužioca, podstrekla Vlahović-Milosavljević da odredi privremenu mjeru kojom je spriječena naplata potraživanja ruske firme “Korporacije Ten” od njenog kuma Rada Arsića.Dvije godine manje Radonjić je predložio za suspendovanu sudiju Vlahović Milosavljević, piše Dan.
Samo zatvorskim kaznama, obrazložio je on, može se vratiti povjerenje i zaštititi sudski sistem koje su Medenica i Vlahović-Milosavljević, navodno, narušile protivzakonitim postupanjem.
Medenica je u završnoj riječi optužila predstavnika oštećene ruske “Korporacije Ten” da je danas “pokušao da je predstavi i kriminalizuje u obimu i mjeri kako to ne radi ni tužilaštvo”.
-To me dovodi do zaključka da je sve konstrukcija da se pomogne ovoj vlasti da se presudom meni zatvore poglavlja 23 i 24, a koje sam svojevremeno ja otvorila. Najveći problem su ta poglavlja gdje se ja javno pozivam kao neko ko treba da snosi sve ono što oni smatraju zlim vremenom… da ja, kao žrtva, budem njihov štrik… Glavna u sudstvu je u petak pozvala sve sudije oko ovih presuda. To je javna tajna”, rekla je Medenica, aludirajući na predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić.
-Mene niko nije zvao – nadovezao se sudija Leković.
Medenica ga je, potom, zamolila da donese nepristrasnu odluku bez obzira na, kako je kazala, medijsku hajku koja se protiv nje vodi na dnevnom nivou.
Predlog tužioca da je osude prokomentarisala je riječima:,,To će mu vjerovatno dati novu poziciju u tužilačkoj organizaciji”.
Ponovila je da nije počinila krivično djelo za koje je optužena.
-Ja sam mlila da se primijeni zakon. Je li to krivično djelo. Nije. A ako nije, onda ni moja molba nije protivpravnost, a samim tim nema ni podstrekavanja”, rekla je Medenica.
Optužbe je negirala i suspendovana sutkinja Vlahović-Milosaljjević.
Milica Vlahović Milošavljević iznijela je opširnu završnu riječ u kojoj je odbacila sve navode optužbe i naglasila da je postupala zakonito, u skladu sa svojim ovlašćenjima i profesionalnim dužnostima. Navela je da se čitava optužnica zasniva na, kako je istakla, pogrešnom tumačenju prava i proizvoljnoj konstrukciji tužilaštva.
U svom obraćanju sudu, Vlahović Milošavljević je tvrdila da odluka koju je donijela, a koja je predmet optužbe, nije proizvela nikakvu štetu niti posljedicu koja bi predstavljala osnov za krivičnu odgovornost. Podsjetila je da se radilo o privremenoj mjeri obezbjeđenja, pravnom institutu koji po svojoj prirodi ograničava nečije pravo samo dok traje postupak i ne stvara trajne posljedice.
Istakla je da privremena mjera ne može biti shvaćena kao povreda prava druge strane, već kao zakonska posljedica odluke suda.
-Privremena mjera ne predstavlja tešku povredu prava, jer ona nije inicirala naplatu, niti je omogućila otuđenje imovine”, navela je ona, dodajući da je u konkretnom predmetu njena odluka bila zakonita, zasnovana na materijalnom pravu, procesnim pravilima i u potpunosti potvrđena od višeg suda.
Na kraju obraćanja sudu, Vlahović Milošavljević je istakla da je optužba “neosnovana, nepravična i pravno apsurdna”, naglasivši da je bila prinuđena da brani osnovna pravna načela, uključujući pretpostavku nevinosti i razliku između zakonitosti i pravosnažnosti.
-Nisam kriva i zato predlažem da me oslobodite od optužbe”, zaključila je svoju završnu riječ.
Vlahović Milosavljević: Tužilaštvo je tendenciozno postupalo
U završnoj riječi Vlahović Milosavljević je kritikovala stav tužilaštva, navodeći da se optužba temelji na “neshvatljivom i opasnom tumačenju prava”, koje bi – kako je rekla – dovelo do toga da se svaka pravosnažna odluka tretira kao potencijalna krivična radnja.
-Ako sudija treba da odgovara zato što je njegova odluka nekome nanijela štetu, onda bi po istoj logici tužilac morao odgovarati za svaku oslobađajuću presudu”, kazala je Vlahović Milošavljević.
Ona je posebno ukazala i na to da je njena odluka u konkretnom slučaju bila potvrđena drugostepenim sudom, naglašavajući da to dodatno potvrđuje njenu zakonitost. Tužilaštvo je, prema njenim riječima, zanemarilo princip pravne sigurnosti, kao i razliku između građanskopravne i krivičnopravne odgovornosti.
Preporučeno
-Jasno je da tužilaštvo ne razumije pravnu prirodu postupka obezbjeđenja niti predmet spora u kom sam postupala”, poručila je. Dodala je da komunikacija koju je imala sa strankama u postupku nije imala nikakav uticaj na donošenje odluke, te da je tužilaštvo pogrešno i tendenciozno interpretiralo njene riječi.
