Video
“Na osnovu onoga što sam imao prilike da pročitam prije svega, u vezi sa svjedočenjima pred Anketnim odborom, nijesam, međutim, zapazio, ako mi nije promaklo, nijednu, kako mi kažemo, odlučnu činjenicu. Znači, neki direktan ili neposredan dokaz, koji bi mogao doprinjeti rasvjetljavanju nekih neriješenih slučajeva od ranije. Vidi se da, ipak, nije to dobro pripremljeno”, ocjenjuje Rakočević.
S druge strane, kako dodaje, ono što je takođe važno kada su u pitanju lica koja su salušana pred Anketnim odborom, sve su to informacije iz druge, treće ruke.
“Nemamo ništa, makar do sada, što bi imalo najviši stepen izvjesnosti i doprinijelo bitno rasvjetljavanju nekog od tih slučajeva. Imamo jedan broj slučajeva za koje se još vode sudski postupci, za to nije nadležan Anketni odbor, naravno, i on prije svega nije istražno tijelo, kaže kriminolog.
Rakočević kaže da je očigledna politizacija.
“Jer prosto nije korektno, ako je jedna garnitura bila na vlasti, da sve a priori što je radila bude nezakonito, protipravno i tome slično, to nikako ne možemo posmatrati crno-bijelo. Dakle, ti anketni odbori moraju da budu ravnopravno kreirani da, naravno, istraže eventualno i prošlost, ali i sadašnjost. U tom smislu je vrlo važno da postoji neka ravnoteža.
Ono što vidim kao ključni hendikep jeste što još nemamo pomaka nekog značajnijeg u vezi sa prikupljanjem činjenica sa jedne strane i sa druge strane, što je taj protok vremena učinio svoje. I u tom smislu, naravno, treba da budemo zaista veliki optimisti da dođemo do nekih rezultata ili nekih dokaza koji će bitno doprinijeti razsvjetljavanju tih slučajeva”, poručio je.
Upitan za prozivke glavnog specijalnog i vrhovnog tužioca Vladimira Novovića i Milorada Markovića, koje je poslanik vlasti Milan Knežević upozorio da će biti direktni saučesnici ukoliko ne reaguju na sve šta je saopšteno na sjednicama Anketnog odbora, Rakočević kaže da je to neprihvatljivo u demokratskom društvu.
“Međutim, kod nas političar može prosto sve. Dakle, postoji jasna podjela vlasti i političari ne bi smjeli da pomisle da vrše pritisak na državne organe, pogotovo ne na pravosuđe, odnosno sudove i tužilaštvo.
Preporučeno
Kod nas je to očigledno postala navika i niko zbog toga ne snosi odgovornost. Dakle, nema potrebe nikakve da bilo koji političar upire prstom u bilo koji državni organ. Državni organ treba da radi svoj dio posla u okviru svojih ovlašćenja, odnosno nadležnosti. Ako bi političari prosto se upuštali u to da naređuju šta će da radi koji državni organ, onda bi mi daleko bili od vladavine prava, od demokratskih principa. Tako da ovo shvatam samo kao jedan od tih upečatljivih detalja koji razbija monotoniju”, zaključio je Rakočević.
