Saradnja Kneževića sa Pireus bankom udarila temelje njegovoj imperiji

Saradnja odbjeglog biznismena Duška Kneževića sa grčkom Pireus bankom udarila je temelje njegovoj imperiji u Crnoj Gori. Toj banci je, naime, prodao svoju beogradsku Atlas banku za 19,5 miliona eura, jer je, nakon skandala sa Centropromom, stečajnom mafijom i samoubistvom poslovnog partnera u zatvoru Mirka Brašnjovića, morao da napusti Beograd, piše Pobjeda.

Doduše, bilo je neophodno da Pireus banka odmah dokapitalizuje svoju novu beogradsku podružnicu sa 7,5 miliona eura zbog loših kredita koji će, kako sada nastoji da dokaže glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, postati praksa u bankarskom poslovanju Duška Kneževića.

Osim toga, većina Kneževićevih kompanija, iako zapošljava jednog ili nijednog radnika, u blokadi je zbog neplaćenog poreza. Tako je i sa firmom Ekspo invest Budva, koja raspolaže sa šest hiljada kvadrata zemljišta na Slovenskoj plaži, zadužena je 31 milion eura kod atinske Pireus banke, a u blokadi je 561 dan.

Pireus banka Atina je, prema informacijama Pobjede, tražila da Knežević proda založenu imovinu Ekspo investa, odnosno Jadranskog sajma zbog loših finansijskih pokazatelja obje kompanije. Procijenili su da založena imovina vrijedi 7,5 miliona eura. Knežević je krajem oktobra prošle godine jednom ekonomski moćnom crnogorskom biznismenu ponudio tu imovinu, ali za 15 miliona eura. U prevodu, planirao je “zaradu” od 100 posto. Inače, Knežević je beogradsku Atlas banku osnovao 1995. i bio joj je na čelu cijelu narednu deceniju. Nakon što je banku prodao, godinu je bio na poziciji potpredsjednika beogradske Pireus banke.

Potom je zauzeo čelnu poziciju u Atlas banci u Podgorici, koju je držao od avgusta 2006. do 2010. godine, kad ju je morao napustiti jer je dospio na crnu listu Svjetske banke. Članica te banke Međunarodna banka za obnovu i razvoj stavila ga je među nepoželjne zbog netransparentnosti vlasništva nad bankom. To je bio jedan od razloga što je osnovao banku u Moskvi, jer tamo nijesu pretjerano marili za crne liste Svjetske banke.

Saradnja Kneževića sa Pireus bankom nastavlja se intenzivno tokom “podgoričkih godina biznis”.

Jedan od prvih koraka bio je da založi akcije Jadranskog sajma koje je dobio nakon vaučerske privatizacije u okviru svog privatizacionog fonda Atlas Mont. Opština Budva je knjižila zemljište na Kneževića, što je poništeno rješenjem Ministarstva finansija od 9. novembra 2015. Ministarstvo je, naime, utvrdilo da u postupku privatizacije Jadranskog sajma iz 1998. godine nije plaćena tržišna naknada za 20.971 kvadrata zemljišta. Tako je Jadranski sajam u vlasništvu Atlas grupe sveden na nešto manje od šest hiljada kvadrata.

Knežević je, međutim, 2005. godine ugovorio prvi kredit sa Pireus bankom iz Atine za ovu nekretninu. Prvi kredit od osam miliona eura uzeo je preko kompanije Ekspo invest Budva, koja je suvlasnik sa Jadranskim sajmom na preostaloj parceli. Kako je do 2014. godine, koja je bila rok dospijeća 31 miliona eura kredita, ostalo 13,1 milion eura nevraćenog zajma, napravljen je reprogram da se vrati u 19 rata. Kako će i kad se te rati isplatiti, nije poznato: kompanija Ekspo invest Budva je u blokadi zbog neplaćenog poreza od 35.700 eura 561 dan, od 18. juna 2017. godine.

Kneževiću je od placa Jadranskog sajma ostalo 6.400 kvadrata zemljišta na kojem je izgrađeno 3.850 kvadrata objekata. Kreditima je izgrađeno 3.640 kvadrata stambenog prostora za prodaju i 210 kvadrata poslovnog prostora. Zbog duga Pireus banci, pod hipotekom je kompletno zemljište i više od 200 kvadrata poslovnog prostora i polovina stanova.

Ekspo invest Budva, koja upravlja ovom imovinom na Slovenskoj plaži u Budvi i kojoj je Pireus banka odobrila 31 milion eura kredita, ima jednog zaposlenog, ali vrijednog- radi se o Dušku Kneževiću, koji je zauzeo čelnu poziciju te firmice i godišnje troši 33.000 eura na osnovu funkcije. Ukupan kapital kompanije procijenjen je na 11 miliona eura. Jadranski sajam organizovan je kao akcionarsko društvo koje zapošljava 13 radnika, ima prihod od 704.000 eura i kapital od 19 miliona. Predsjednik borda je Knežević, članovi su Maja Velimirović Petrović, Aleksandra Jovović, a direktor i sekretar Rajko Bujković.

Jadranski sajam je jedan od osnivača Montenegroekspres grupe koja ima troje zaposlenih, 210.000 eura godišnjih prihoda i 4,7 miliona eura kapitala. Jedan od akcionara je Kneževićeva firma iz Srbije Bezistan, potom Atlas banka, Atlas grupa i Atlas invest, kao i Atlas mont fond. Ta grupa ima 20.000 kvadrata zemljišta u Budvi, 8.300 kvadrata 7.300 kvadrata poslovnog prostora i hiljadu kvadrata stanova. Polovina ukupne imovine je pod teretom kredita od 1,6 miliona eura, koji je prije tri godine podignut kod Invest banke Montenegro, sada u stečaju, i nije vraćen.

Atlas kapital holding sa Kipra založio je 9.323 akcije Atlas banke preko londonske podružnice grčke Pireus banke. U skladu sa aneksom jedan ugovora o zalozi, koji je potpisan 13. avgusta 2014. godine, kompanija Atlas kapital se obavezuje da ne može bez prethodnog pisanog odobrenja Pireus banke bilo kakvo opterećenje prenijeti, prodati, založiti ili na drugi način raspolagati ili ustanoviti bilo kakvo opterećenje na založenoj imovini, osim u korist zalogoprimca.

Kako taj kredit ni do sada nije podmiren, kompanija je 20. oktobra 2017. godine potpisala još jedan aneks o ovoj zalozi, koji je sastavio advokat Vido Đakonović sa Cetinja. Kako se navodi u registru zaloga, založeno je 9.323 akcije, koje nominalno vrijede po 500 eura.

Na Montenegroberzi se vode akcije Atlas banke preko šest simbola. Radi se berzanskim oznakama ATBA, ATBN, ATBA-B, ATBN-B, ATBA-#, ATBA-* i svaka ima 500 eura nominalne vrijednosti, dok tržišna varira. U ugovoru Atlas kapital holdinga sa Pireus bankom se ne navodi ni berzanska oznaka banke, niti tržišna vrijednost akcija.

U ugovorima koje je ova Kneževićeva kiparska kompanija potpisala sa kiparskim firmama Middlxam i Xetinom enterprises, međutim, precizirano je da se daju u zalog za kredit akcije Atlas banke berzanske oznake ATBA, nominalne vrijednosti 500 i tržišne 1.786,8 eura. Direktor u obje kiparske firme koje su pozajmile Kneževiću novac za akcije Atlas banke je Kipranin Kostakis Konstantinuo.

Ugovor sa Xetinom enterprises potpisan je 19. novmbra prošle godine i precizira da se u zalog za zajam daju 896 akcija Atlas banke simbola ATBA. Istog dana sklopljen je i ugovor o zajmu sa Midlham kompanijom sa Kipra o zalozi 784 akcije Atlas banke, a prethodno je ova kompanija u maju iste godine uzela u zalog 7.836 akcija Atlas banke.

Akcije sa oznakom ATBA imaju upravljačko pravo, a njihovi vlasnici dividendu, dok akcije Atlas banke sa oznakom ATBN, čija je nominalna vrijednost 500, a tržišna 389 eura, nemaju nikakvu vrijednost za vlasnike. Ostale četiri tržišne oznake Atlas banke su suspendovane, odnosno ukinute. Kada se ova šema poslovanja sagleda, Kneževićev biznis je u problemu i bez istrage Specijalnog tužilaštva koje mu diše za vratom. I logična je njegova nervoza: duguje velike novce Pireus banci u Londonu i Atini, a obje njegove banke preko kojih je računao da riješi dug su na izdisaju jer je izvlačio milione iz njih.

Enigma likvidacije banke u Moskvi

Vrata Atlas banke u Moskvi, koju je Duško Knežević otvorio aprila 2008. godine, odavno su zapečaćena, a banka likvidirana. To je epilog višegodišnjeg sporenja, optužbi za pranje novca i Kneževićevih kontraoptužbi za politički progon.

Maja 2014. godine Centralna banka Ruske Federacije (CBRF) oduzela je licencu za rad Atlas banci u Moskvi zbog “nepoštovanja zakonskih procedura te države i sumnje da je sumnjivim transakcijama iznijeto skoro devet milijardi rublji” (oko700 miliona eura). Atlas banka se žalila na tu odluku, ali je Arbitražni sud odbacio tužbu. No, maja 2015. godine Deveti apelacioni sud grada Moskve donio je pravosnažnu odluku kojom se ukida odluka prvostepenog suda o oduzimanju licence za rad Atlas banci Moskva.

Menadžment naše banke će od Centralne banke preuzeti rukovođenje, odmah nakon što odluka suda u Moskvi bude izvršna, što će se desiti u narednih nekoliko dana nakon objavljivanja u službenom glasniku i medijima saopštili su tada iz menadžmenta Atlas banke u Moskvi, uz napomenu da će svi deponenti banke “biti obeštećeni”.

Iz Atlas banke su takođe slavodobitno najavili da su “u završnoj fazi pregovori o prodaji 100 posto vlasničkog udjela u Atlas banci Moskva rusko-srpskom konzorcijumu”.

Tajnoviti rusko-srpski konzorcijum se nikada nije pojavio u vlasničkoj strukturi Atlas banke Moskva. Centralna banka Ruske Federacije je ponudila menadžmentu banke preformatiranje u nekreditnu organizaciju, jer su u Moskvi ostali pri stavu da je preko Atlasa iznošeno više stotina miliona rubalja. Knežević nije prihvatio da odustane od poslova kredita, pa je na kraju banka, po hitnoj odluci suda likvidirana.

Nije poznato da li je Knežević obeštetio deponente, kako je obećao maja 2015. godine.

Knežević kaže da će sarađivati sa tužilaštvom u Velikoj Britaniji

Predsjednik Atlas grupeDuško Knežević je u intervjuu za Al Džaziru rekao da je DPS tokom više od dvadeset godina pomogao milionskim iznosima i da je spreman da odgovara pred državnim organima za saučesništvo.

Poručio je i da neće stati dok predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović ne ode sa vlasti, ili ga pošalje u zatvor.

“Ne vjerujem organima Crne Gore, a svjestan sam moje uloge u tome. Ali, da biste radili biznis u Crnoj Gori, morate da sponzorišete vladajuću partiju. Svi biznismeni koji se bave ozbiljnijim investicijama u Crnoj Gori moraju da odvajaju ogromna sredstva. Milionske iznose sam odvojio za ovih dvadeset i nešto godina i spreman sam da sve to priznam i odgovaram za moje saučesništvo u tome”, kazao je Knežević.

On je rekao da će na dokumentima i snimcima raditi sa tužilaštvom u Velikoj Britaniji, kao i da će u dogovoru sa ekspertskim i advokatskim timom ići na dvije vrste promocije.

“Idemo na jednu formalnu dokumentima koje objavljujemo, što se tiče striktno Crne Gore. Znači, ono što su procesi bili privatizacije, zajedničkih ulaganja, gdje je god bilo korupcije, zloupotreba… Privatni računi gospodina Đukanovića, njegovi privatni krediti, njegova relacija sa otimanjem 15 miliona sa računa Atlas banke i prebacivanje na banku njegovog brata, Prvu banku”, rekao je Kneževic.