Video
“To samo govori koliko smo mi kao društvo nezreli. Često mi u Skupštini kažu da sam nelegitimna predstavnica Sudskog savjeta. Dosadilo mi je da im ponavljam da je to njihova krivica i da treba da promijene zakon, a ja ću sa zadovoljstvom sačekati nekoga ko će me zamijeniti. Ali, ne mogu da se ponašam neodgovorno poput njih. Morate nekada da se izdignete iznad onoga što je lični konfor i vodite računa o tome što su interesi zajednice u kojoj živite. Da nismo moje kolege iz redova uglednih pravnika i ja ostali u Sudskom savjetu, ne bi mogli da završimo mnoge procese”, dodala je ona.
Zato smatra nužnim da poslanici shvate vlastitu odgovornost za blokiranje pristupnih pregovora sa EU upravo zbog izostanka zaknoskih izmjena kako bi Sudski savjet konačno funkcionisao na pravi način.
“Moramo da pokažemo zrelost i prevaziđemo političke razlike. Te razlike su poželjne, ali opšti interes ne smije da bude u sjenci onoga što su pojedinačni interesi jer se oni odražavaju na život svakog građanina Crne Gore”, potcrtava ona.
Simović Zvicer je kazala kako je Sudski savjet, nakon izlaska Vladimira Novovića iz tog tijela, na ivici kvoruma. Jedini problem u radu vidi to što članovi ne mogu u potpunosti da se posvete tim obavezama, zbog redovnog posla.
Ona podsjeća da Sudski savjet otežano radi od septembra, kada je – po sili zakona – prestao mandat za dvadesetak sudija, ali ističe da “sudska grana vlasti nije u blokadi”. Treba da bude popunjeno po sedam mjesta u višim i Apelacionom sudu, kao i pojedina u Privrednom i Upravnom sudu, a odabrali su veliki broj kandidata za sudije, koji su trenutno na obuci.
“Na žalost, zbog lošeg rješenja – koje sam već više puta kritikovala – konkurs za predsjednika Vrhovnog suda raspisuje Sudski savjet na osnovu predloga Opšte sjednice tog suda. Na posljednji oglas prijavile su se dvije kandidatkinje, ali ni za jednu od njih nije stigao predlog sa Opšte sjednice”, pojašnjava ona.
Simović Zvicer ističe da, kao neko ko nikada nije bio na mjestu sudije, nema pravo da odbaci predlog Vrhovnog suda sa dvotrećinskom podrškom za određeno personalno rješenje. Zbog toga smatra spornim aktuelno zakonsko rješenje koje Sudskom savjetu ne daje mogućnost da vrši svoju Ustavnu funkciju, odnosno da bira. U ovom slučaju, to tijelo samo daje saglasnost na nečiji tuđi izbor.
“Kako će član Sudskog savjeta da bira kada ima samo jednog kandidata i to bez njegovog program rada, niti može da vrednuje odgovore na pitanja. Zato vjerujem da će naši predlozi za izmjenu teksta zakona biti uvršteni”, dodala je ona.
Iako je sa novim specijalnim državnim tužiocem u Sudskom savjetu bila manje od godinu, ističe odličnu saradnju, kolegijanost i profesionalan odnos Novovića tokom rada u tom tijelu. Saglasna je sa ocjenama drugih kolega da je odličan izbor za takvo mjesto, te da će na novoj poziciji ispuniti očekivanja i obaveze Crne Gore prema EU – uz sve druge izazove koji ga očekuju.
Istakla je da ne može komentarisati visoku saglasnost članova novog Tužilačkog savjeta pri donošenju odluka jer ne poznaje njihov način rada. Navodi, pak, da Sudski savjet zbog malog broja članova sada mora da donosi odluke “sa visokim stepenom konsenzusa” te da moraju uvažavati mišljenje svakog od njih.
Izostanak prvog čovjeka ministarstva pravde šalje lošu poruku ne samo o tom resoru, nego i o zemlji u cjelosti. I ona smatra da su građani očekivali mnogo nakon 30. avgusta 2020. godine kada su se “desile promjene”.
“Ono što smo vidjeli od formiranja Vlade nakon tih izbora, zaista nije bilo za pohvalu – čast izuzecima u ekonomskom dijelu. Ni odnosi unutar Vlade ni unutar ministarstava pokazali su da u Crnoj Gori ne znamo ko je eksepert i u čemu”, rekla je ona i potcrtala da bi ministri morali da imaju i menadžerske sposobnosti kako bi vodili resor na čijem su čelu.
Zbog toga, dodaje, građani treba “s pravom da budu zabrinuti što smo dobili nakon tog 30. avgusta”.
“Vjerujem da se mora desiti neki korak u ispunjavanju prioriteta na putu ka Evropskoj uniji, uključujući i formiranje Vlade. Razlike između pojedinih političkih partija moraju biti prevaziđene i formirati vlada u kojoj će se njeni članovi osjećati građanima Crne Gore kako bi se donosile odluke u njenu korist”, precizirala je ona.
Preporučeno
Smatra da bi i sudska vlast – kao i svi drugi segmenti u državi – radili bolje ako bi se svako bavio svojim poslom.
