Video
Crnogorski advokati za Portal RTCG različito komentarišu ovu odluku i potencijalnu primjenu ovako pribavljenih dokaza u postupcima pred našim sudovima. Ovo pitanje je posebno važno ako se ima u vidu da su brojni aktuelni predmeti pred crnogorskim sudovima zasnovani upravo na podacima iz “Skaj” aplikacije, a te je podatke našim organima dostavio Europol.
Advokat Aleksandar Kovačević ističe da se sudstvo ne smije odreći jednog tako moćnog sredstva u borbi protiv organizovanog kriminala. Pojašnjava da svaki oblik komunikacije između ljudi može da posluži kao dokaz u postupku, bilo da se ona odvija neposredno, verbalnim putem, govorom tijela, sredstvima veze, šifrovano ili ne.
“Da li će u svakom pojedinom slučaju poslužiti kao dokaz zavisi od toga kako je komunikacija došla u posjed istražnih organa ko je pribavio i slično. Sa pravne tačke gledišta nema razlike da li komunikacija bila putem ‘Skaj’ aplikacije, klasične telefonske komunikacije ili putem pisma”, ističe Kovačević za Portal Javnog servisa.
Ocjenjuje da “Skaj” aplikacije moraju i Crnoj Gori biti priznate kao dokaz, ali uz ispunjenje određenih uslova.
“Nijedno normalno društvo se ne smije odreći jednog tako moćnog sredstva u borbi protiv organizovanog kriminala”, poručuje Kovačević.
Advokat Mladen Tomović naglašava da se ovakvom odlukom Vijeća Specijalnog suda u Beogradu, pravosuđe te zemlje pridružilo praksi evropskih zemalja koje su prihvatile “Skaj” komunikciju kao pravno valjane dokaze poput Francuske, Holandije, Njemačke, Velike Britanije i Belgije, u kojima su, kako podsjeća, već donesene i prve presude.
Tomović naglašava da je riječ o nesumnjivo značajanom koraku, ali svjestan je da ostaje veliki prostor da se u sudskom postupku i dalje osporava autentičnost i pravna valjanost navedenih dokaza.
“Posebno sa aspekta na koji način i ko je odredio praćenje konkretnih lica ili grupe lica i u kom vremenskom periodu, jer nadzor i praćenje ne mogu biti usmjereni prema neodređenoj grupi lica, i drugo pitanje je da li postoji naredba sudije za istragu treće zemlje za izuzimanje konkretnih podatka za servera koji se odnose na navedena lica prema kojima su određene mjere nadzora”, kazao je Tomović.
U razgovoru za Portal RTCG, Tomović objašnjava da bez obzira na intenciju tužilaštva da procesuira počinioce krivičnih djela, odbrani se mora dati mogućnost da osporava vjerodostojnost i autentičnost upravo sa aspekta da li su navedeni dokazi pribavljeni na zakonit način od treće zemlje koja ih je ustupila putem međunarodno pravne pomoći.
To su, kako kaže, osnovni postulati krivičnog postupka propisani i Ustavom i međunarodnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Objašnjava da, ukoliko su dokazi pribavaljeni u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku treće zemlje i ti podaci dostavljeni putem međunarodno pravne pomoći, onda ih takvo pribavljanje može kvalifikovati kao pravno valjane dokaze u postupku.
“Iako se mora znati da se sudske odluke u dosadašnjoj sudskoj praksi nikada nisu zasnivale samo na ovoj vrsti dokaza već se tužilaštvo mora potruditi da obezbijedi i druge vrste dokaza poput materijalnih dokaza, bankarskih podataka, tokova novca, zaštićenih svjedoka i svjedoka saradnika. Značajno je istaći da s obzirom da su pred Evropskim sudom za ljudska prava već podnešene prestavke koje se odnose na upotrebu ‘Skaj’ komunikacije kao dokaza u postupcima, odluke Evropskog suda u odnosu na ovo pravno pitanje, trasiraće dalju sudbinu sudskih postupaka u ovim i sličpnim predmetima”, navodi Tomović.
Međutim, za očekivati je, kako kaže, da i crnogorski sudovi na sličan način i sa sličnim obrazloženjem prihvate ovu komunikaciju kao pravno valjane dokaze u predmetima koji su već pokrenuti ili čije se podizanje optužnica očekuje u skorijem periodu.
“Mora se istaći da je isuviše veliki broj predmeta otvoren upravo u poslednje dvije godine na osnovu dokaza koji se odnose na ‘Skaj’ prepisku, te da će svakako pred tužilaštvom biti veliki zadatak da obezbijedi i druge vrste dokaza kojima bi potvrdilo navode iz optužnica kako bi navedena optuženja opstala u sudskim postupcima i rezultirala pravosnažnim presudama”, zaključuje Tomović.
Sa druge strane, advokat Damir Lekić ocjenjuje da je sud u Beogradu napravio grešku. Ovakav materijal, smatra Lekić, u bilo kojem smislu ne može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.
“Na njemu se ne može zasnovati bilo kakva odluka a naročito ne odluka suda. Radi se o pravno nevaljanom materijalu, koji služi isključivo u operativne svrhe, a koji se pribavio povredama osnovnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih zakonom, Ustavom i drugim međunarodnim dokumentima”, tvrdi Lekić.
To će se, kako kaže, u krajnjem slučaju i dokazati i svi postupci koji se zasnivaju isključivo na tom materijalu će rezultirati donošenjem oslobađajućih odluka.Lekić je u izjavi za Portal RTCG kazao da se dokle može razumjeti dilema sudskih organa da “Skaj” tretira kao dokaz, ali da je jasno da to ne može nikako biti dokaz u procesno-pravnom smislu koji poznaje krivični postupak i krivično-procesno pravo.
“I u daljem toku postupka pred sudom prvog stepena to jest istim sudom, ili pak postupkom pred sudom drugog stepena to će se i obistiniti i ovi dokazi će biti izuzimani iz spisa predmeta kao pravno nevaljani”, smatra Lekić.
Ocjenjuje da je siguran da sudski organi u Crnoj Gori ovaj materijal neće prihvatiti kao dokaz u postupcima.
Komunikacija preko “Skaj” aplikacije u fokusu javnosti je zbog veze državnih zvaničnika sa kriminalnim krugovima.
Ova aplikacija ima određene specifičnosti, poput toga da u mobilnom telefonu bude sakrivena kao kalkulator, a da sadržaj komunikacije bude automatski izbrisan kada se unese pogrešna šifra.
Kod ove aplikacije ključan je algoritam za šifrovanje.
Prema belgijskim tužiocima, postoji više od 70.000 “Skaj ECC” uređaja aktivnih širom svijeta, uglavnom u Evropi, Sjevernoj Americi, Centralnoj Americi, a posebno u Kolumbiji i na Bliskom istoku.
Preporučeno
Firma koja je kreirala aplikaciju svojevremeno je blokirna po nalogu američkog FBI.
