Video
Vukčević u žalbi navodi da je vanraspravno vijeće sudije Radomira Ivanovića u postupku kontrole optužnice počinilo bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrdilo činjenično stanje.
Vijeće podgoričkog Višeg suda je početkom marta obustavilo krivični postupak protiv Stijepovića, koji je u aferi Koverta optužen za pranje novca u saizvršilaštvu, dok je potvrdilo optužnicu protiv Duška Kneževića i zaposlenih u Atlas banci zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranje novca.
Optužnica je, osim protiv Kneževića, potvrđena i protiv Branislava Todorovića, Živka Šljivančanina, Tamare Krdžić, Gorana Grujovića i Tomice Knežević, zbog istog krivičnog djela i pranja novca u saizvršilaštvu.
Viši sud je zuzeo stav da SDT nije pribavilo niti prikupilo niti ponudilo sudu nijedan valjani dokaz koji bi bio na stepenu osnovane sumnje da je Stijepović počinio krivično djelo pranje novca u saizvršilaštvu.
Sa druge strane, Vukčević je u žalbi ukazala da je Stijepović optužen za isto krivično djelo iz istog događaja kao Todorović, Šljivančanin, Krdžić, Grujović i Knežević a u odnosu na koje je vijeće Višeg suda utvrdio da se radi o pranju novca do stepena osnovane sumnje i potvrdilo optužnicu.
Upravo iz ovog razloga, za tužiteljku su nejasni razlozi prvostepenog suda da se nijednim predloženim dokazom Slavoljub Stijepović ne može na nedvosmislen način dovesti u vezu sa krivičnim djelom pranje novca.
Za SDT je neprihvatljivo obrazloženje Višeg suda da nijedan od saslušanih svjedoka u istrazi, nije posvjedočio “da je optuženi Stijepović učestvovao u konverziji novca ili da je prikrio činjenice o prirodi, izvoru, kretanju, raspolaganju ili vlasništvu novca ili činjenice da je taj novac stečen krivičnim djelom, da je znao ili mogao znati da je takav novac stečen krivičnim djelom ili da je prikrivao porijeklo novca”.
Tužiteljka ukazuje da se Stijepoviću optužnicom ne stavlja na teret da je u radnji izvršenja krivičnog djela pranja novca učestvovao kao neposredni izvršilac koji je preduzeo radnju konverzije novca koji je pribavljen kriminalnom djelatnošću.
“Stijepović se tereti da je ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela”, navodi se u žalbi.
Vukčević pojašnjava da se svako krivično djelo pa i konkretno može izvršiti na dva načina: neposrednim preduzimanjem radnje izvršenja krivičnog djela ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem.
“Vijeće prvostepenog suda očigledno nije shvatilo da se Stijepoviću tereti za izvršenje predmetnog krivičnog djela, ali ne učestvovanjem u radnji izvršenja, već ostvarivanjem zajedničke odluke i drugom radnjom bitno doprinio u izvršenju krivičnog djela”, precizirala je.
Stijepović se optužnicom SDT-a tereti da je u oktobru 2016.godine, po prethodno postignutom dogovoru, od Duška Kneževića preuzeo 110.000 američkih dolara od kojih je najmanje 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, sa namjerom da ih ubaci u legalne tokove – radi korišćenja tog novca za parlamentarne izbore.
Stijepović je, kao se navodi u optužnici, tražio od Kneževića da dolare zamijeni u euro što je ovaj i učinio preko Vlatka Rašovića koji u ovom predmetu ima status svjedoka saradnika.
Konvertovani novac je predate predstavniku DPS i podijeljen uz potvrde, aktivistima te partije, a što prema ocjeni SDT-a ukazuje da je Stijepović znao da se radi o novcu stečenom kriminalnom djelatnošću, te da treba prikriti njegovo porijeklo i izbjeći svako njegovo evidentiranje, posebno njegovo evidentiranje kroz prihode DPS-a koji su podložni kontroli.
Preporučeno
“Prvostepeno vijeće cijenilo samo dio iskaza Stijepovića koji se odnosi na trenutak preuzimanja novca u porodičnoj kući Kneževića a da je potpuno zanemarilo naprijed pobrojane dokaze, te da je zbog donijelo pogrešnu i nepravilnu odluku”, zaključuje se u žalbi koju je potpisala Vukčević.
