Tužilaštvo time onemogućava prodaju ili neki drugi vid otuđenja tih nepokretnosti, a ostavlja mogućnost da se one koriste u poslovne ili privatne svrhe.

Najčešće je u pitanju višemilionska vrijednost imovine.

Da sudovi najčešće dozvoljavaju da se blokirana imovina koristi, potvrđuje za Radio Slobodna Evropa advokat Miloš Vukčević:

“Sve zavisi od zahtjeva tužioca, odnosno od toga kakvu je mjeru odredio sudija. Na primjer, ako je riječ o nepokretnosti u kojoj se živi, predlaže se zabrana otuđenja ali ne i korišćenja.”

Imovinu za koju se sumnja da je stečena kriminalom otkrivaju tužilaštvo i policija.

Odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju te imovine donosi sud, dok je za njeno čuvanje zadužena Uprava za državnu imovinu.

Ukoliko sud oslobodi okrivljenog, imovina mu se vraća. Praksa pokazuje da su u više slučajeva ta lica tužila državu zbog propadanja ili oštećenja imovine dok je bila privremeno oduzeta, odnosno dok je država “brinula” njoj.

Pitanje imovine u jednom od posljednjih slučajeva

U jednom od posljednjih slučajeva, hapšenje vlasnika jedne od najvećih kompanija za trgovinu električnim uređajima “Tehnomax” Veska Petranovića, nije se odrazilo na rad njegovih poslovnih objekata.

Dok je Petranović u pritvoru, njegovi poslovni objekti rade, a nekretnine se uglavnom koriste.

Kako je za Radio Slobodna Evropa saopštio njegov branilac, advokat Bojan Korać, Petranovićev hotel “De andros” u Virpazaru koji je privremeno blokiran funkcioniše.

“Specijalno tužilaštvo je poslalo zahtjev katastru da se stavi privremena mjera na hotel, da se ne bi prodao i otuđio prije odluke suda. Sud ne može da zabrani rad hotelu, samo može da zabrani prodaju”, kaže advokat Korać.

Pored hotela, Petranoviću je privremeno “blokirano” više poslovnih prostora, porodične zgrade, zemljište, automobili i stanovi članova porodice.

Advokat Korać kaže da odbrana treba da dobije formalan predlog tužilaštva za određivanje privremene mjere zabrane raspolaganja nad nepokretnostima.

Nakon toga okrivljeni će se izjasniti o imovini i dostaviti sudu o njenom porijeklu:

“U ovom slučaju tužilaštvo tvrdi da su te nekretnine kupljene od šverca cigareta. A one su kupljene deset ili petnaest godina prije navodno učinjenog krivičnog djela.”

Sličan postupak će se voditi i o privatnoj Petranovićevoj imovini, kaže Korać. On je potvrdio da se ona može koristiti, ali ne otuđiti ili prodati.

Osim Petranovićeve, Specijalno tužilaštvo, otvorilo je više slučajeva protiv osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc cigareta.

Jedan od njih je kompanija Rokšped koja je uvoznik njemačkih automobila, braće Stanaj kojima je blokirana imovina u Podgorici, Tuzima i Ulcinju.

Kako se tretira zaplijenjena imovina

Imovinom koja je privremeno oduzeta upravlja Uprava za državnu imovinu, koja nije odgovorila na pitanja vezana za način čuvanja te imovine.

Tretman blokirane pokretne imovine, kao što su u posljednjim slučajevima luksuzni automobili, treba da bude takav da se onemogući da treća lica koriste ta vozila i da se spreči njihovo oštećenje, kaže Miloš Vukčević.

On ukazuje da u slučajevima višegodišnjeg privremenog oduzimanja, koliko mogu trajati sudski procesi, zaplijenjena imovina gubi vrijednost.

“Teško je spriječiti smanjenje te vrijednosti usljed protoka vremena. Na to se ne može uticati. Neka zakonodavstva propisuju prodaju takve imovine kako bi se spriječili troškovi održavanja. Ali takva odluka se veoma rijetko donosi”, kaže Vukčević.

Slučaj u kome je država morala da plati štetu

Najpoznatiji slučaj u kome je od države traženo da nadoknadi štetu zbog propadanja imovine u toku privremene zaplijene, je kontroverznog biznismena iz Rožaja Safeta Kalića koji je oslobođen u sudskom procesu za pranje novca.

Država je od suda dobila nalog da Kaliću plati 150.000 eura, zbog oštećenja imovine koja je bila privremeno zaplijenjena od 2011. do 2016. godine, piše u izvještaju Zaštitnika imovinsko pravnih interesa za 2024. godinu.

Kalić je uputio više tužbi za naknadu štete koja je nastala na milionski vrijednoj zaplijenjenoj imovini dok se protiv njega vodio postupak.

Na spisku su bile nekretnine u Rožajama, Podgorici, Ulcinju i na Svetom Stefanu. Jedna od tužbi se odnosi na propale i nestale stvari iz zaplijenjenog stana.

Njegovi advokati tražili su odštetu od 20.000 eura za oštećenja na vozilu “hamer” koje je bilo zaplijenjeno 2011. godine.

Uprava za imovinu je “hamer” dala na korišćenje Specijalnoj antiterorističkoj jedinici policije, pozivajući se na zakonsku odredbu o “‘ustupanju privremeno oduzete imovine u humanitarne svrhe”.

Kada je Kalić oslobođen imovina mu je vraćena. Nakon toga angažovao je vještake da procjene štetu na imovini nastalu neadekvatnim upravljanjem od strane države.

Više advokata koji su u ime klijenata podnosili zahtjeve za nadoknadu štete za privremeno oduzetu imovinu, nisu željeli da govore o detaljima tih tužbi.