Video
Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) ove je godine, nakon obrađenih podataka i procjene da postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo pranje novca i/ili finansiranje terorizma, nadležnim institucijama proslijedila 91 predmet. Od toga 80 sa osnovom sumnje na pranje novca, a 11 na finansiranje terorizma, kazao je u intervjuu Pobjedi Vesko Lekić, direktor Uprave.
Preporučeno
“Uprava je na zahtjev Tužilaštva, Uprave policije i ANB-a dostavila i 57 obrađenih predmeta sa sumnjom na pranje novca i/ili finansiranje terorizma. U vezi s njima dostavili smo i 85 dodatnih obavještenja državnim organima”, objasnio je Lekić.
Dodaje da USPNFT svakodnevno prima i analizira podatke koje dostavljaju zakonski obveznici, nadležni državni organi i druge finansijskoobavještajne službe.
“Ukoliko se nakon obrade primljenih podataka procijeni da u vezi sa nekim licem ili transakcijom postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo pranje novca ili finansiranje terorizma, Uprava dostavlja rezultate analiza, informacije i dokumentaciju nadležnim na dalje postupanje”, kaže Lekić.
Opozicija tvrdi da je Crna Gora “perionica novca preko građevinarstva i turizma”. Lekić objašnjava i koliko su utemeljene te tvrdnje.
“Nedavno na 57. plenarnom zasjedanju Manivala, Crna Gora je prepoznata kao zemlja koja poštuje međunarodne standarde u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Samim tim je relevantni međunarodni organi ne prepoznaju kao, kako neki tvrde, perionicu novca, već kao državu koja primjenjuje standarde u cilju sprečavanja pranja novca”, jasan je Lekić.
Objašnjava i koliko će nedavno uspostavljeni pretraživač pomoći privredi i građanima u provjeravanju “podobnosti” onih sa kojima sarađuju i koliko je jednostavna pretraga.
“U upotrebi su razni pretraživači podataka o licima lica koja se nalaze na spiskovima osuđivanih i kažnjavanih nalaze se u evidenciji Ministarstva pravde, lica koja se povezuju sa kriminalnim ili terorističkim aktivnostima nalaze se na World check i sličnim listama koje omogućavaju pretraživanje svojim korisnicima i koje su obično inkorporirane u softvere finansijskih i platnih institucija kako bi u slučaju da se lica pojave u njihovom sistemu, sistem reagovao po automatizmu. Tu su i pomenuti registri čija transparentnost pomaže svim institucijama u identifikaciji klijenata i prirode njihovog poslovanja”, objasnio je Lekić.
