sutomore

<html><head></head><body>“Na pješaka je naletio automobil kojim je upravljao H.S. (21). Teško povrijeđeni pješak je podleglo povredama”, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="900" height="1200" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-900x1200.jpg" alt="" class="wp-image-731945" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-900x1200.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-225x300.jpg 225w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-768x1024.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-1152x1536.jpg 1152w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-696x928.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore-1068x1424.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/sutomore.jpg 1200w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px"></figure>



Okolnosti pod kojima je do nesreće došlo biće poznate nakon izviđaja.



Na licu mjesta su policija i ekipa Hitne pomoći.




</body></html>

a:2:{s:11:"td_subtitle";s:155:"U saobraćajnoj nesreći, koja se večeras u 20.50 časova dogodila u Sutomoru, na magistralnom putu Bar - Petrovac, poginuo je pješak V.M. (76) iz Niša.";s:9:"td_source";s:16:"Primorski portal";}

U Sutomoru poginuo pješak

I. Đoković

Prema pisanju medija u toku su intenzivne aktivnosti na pripremi Svesrpskog sabora, koji bi trebalo da se održi 12.jula u Podgorici, pod sloganom &#8220;Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska&#8221;. Ovo je kako su mediji objavili svojevrsni nastavak sabora koji je nedavno održan u Beogradu na kom je učestvovao Andrija Mandić. Osim što ovakvoj [&hellip;]

MANDIĆEV PAKLENI PLAN: Svesrpskim saborom na dan donošenja presude za ''državni udar'' zastrašuje sud? | Standard

MANDIĆEV PAKLENI PLAN: Svesrpskim saborom na dan donošenja presude za &#8221;državni udar&#8221; zastrašuje sud?

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Počinje Deveta sjednica Prvog redovnog, proljećnjeg, zasijedanja u 2024. godini. Na ovoj sjednici Skupštine poslanici će raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Tok sjednice: 14:24&nbsp;Nakon žustre rasprave Šaranovića i Adžića data je pauza od dva minuta 14:18&nbsp;Šaranović je obavijestio javnost i poslanike da rade na tome da broj [&hellip;]

Adžić Šaranoviću: Izborom pisma na policijskim automobilima prekršili ste uredbu | Standard

Adžić Šaranoviću: Izborom pisma na policijskim automobilima prekršili ste uredbu

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić konstatovao je da su iz četvrtog ili petog puta uspjeli da organizuju dolazak Spajića u parlament. &#8220;On je pokazao apsolutno nepoštovanje stotina hiljada građana koji su učestvovali u izbornim procesima. Dok smo s jedne strane pokazivali državnu odgovornost i konstruktivnost podržavajući evropske zakone, mi smo s [&hellip;]

(FOTO) Poslanici DPS ne dopuštaju da se održi premijerski sat; Nikolić Spajiću: Što se tiče nas danas nećete odgovarati na pitanja poslanika | Standard

(FOTO) Poslanici DPS ne dopuštaju da se održi premijerski sat; Nikolić Spajiću: Što se tiče nas danas nećete odgovarati na pitanja poslanika

Zašto je Crna Gora doživjela da je „srpski svet“ i „pragmatici“ koji se „uspješno“ „bave ekonomijom, a ne istorijskim temama“ rezolucijom o Jasenovcu ponovo uvale u glib mitomanije, služenja velikosrpskom projektu i svađanja s Evropom? Zato što je Crnu Goru na gotovo sve teme odavno preplavio narativ zvanične Srbije. Zato što je mnogo kanala kojima [&hellip;]

Mojkovac, Stokholm, Jasenovac | Standard

Mojkovac, Stokholm, Jasenovac

Lekić je kazao da je teško predvidjeti u ovom trenutku kako će se odraziti usvajanje Rezolucije genocida o Jasenovcu na odnose sa Hrvatskom i na evropske integracije. „Kada je otvorena sezona rezolucija o genocidima, nije trebalo biti veliki poznavalac prilika na Balkanu, da bi pretpostavili da će biti velikih političkih potresa. Očigledno da se kultura [&hellip;]

Darmanović: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je politička osveta; Lekić: Huškaju se nove mržnje | Standard

Darmanović: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je politička osveta; Lekić: Huškaju se nove mržnje

Uljarević navodi, na žalost, prebrzo se dokazalo ono na čemu je kritički orijentisan dio civilnog društva ukazivao – parlamentarna većina i Vlada nijesu bili iskreni u svom opredjeljenju da dinamiziraju proces EU integracija Crne Gore. &#8220;Oni su samo zloupotrijebili do sad nezabilježenu političku volju EU i država članica da Crnu Goru „pogura“ naprijed kako bi [&hellip;]

Uljarević: Mišel je poručio da smo prešli granicu tolerancije nedoraslih balkanskih političkih igara | Standard

Uljarević: Mišel je poručio da smo prešli granicu tolerancije nedoraslih balkanskih političkih igara

Nakon procjene da će se teško naći sudija koji će produžiti pritvor Milivoju Katniću na osnovu, pokazuje se, neodrživih optužbi da su on i Zoran Lazović „radili za vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera“, te da su do svoje imovine došli na nezakonit način, Vladimir Novović sprovodi novi plan za svog prethodnika: „Specijalno državno tužilaštvo [&hellip;]

Neka sude sudije, a ne tužioci i političari | Standard

Neka sude sudije, a ne tužioci i političari

Tok sjednice: 15: 21 Mandić zaključio sjednicu Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je zaključio sjednicu. &#8220;Parlamentarna većina ima svoj iskaz u Vladi. Parlamentarna većina bira Vladu koja vodi unutrašnju ili vanjsku politiku ove zemlje. Predsjednik parlamenta je jednako predsjednik većine i opozicije. Naš iskaz je Vlada koja se nalazi sa moje desne strane. Ja sada, uvažavajući [&hellip;]

Mandić otkazao premijerski sat nakon protesta DPS-a, novi će biti zakazan za 19. jul | Standard

Mandić otkazao premijerski sat nakon protesta DPS-a, novi će biti zakazan za 19. jul

Jelena Guskova

Guskova je i nezvanični medijski tumač stavova Kremlja za Balkan, rukovoditeljka Centra za izučavanje savremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku Ruske akademije nauka.



Komentarišući „Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska”, skup koji je 8. juna održan u Beogradu — a čiji se nastavak ovih dana planira u Crnoj Gori — Guskova kaže da je „svesrpski sabor značajan korak ka ujedinjenju svih Srba”, „nadam se, zajedno SA RUSIJOM”.



U inervjuu za izvjesni portal „Српско-руско братство” (srbratstvo.ru), Guskova ističe da se „ulaziti u Evropsku uniju NE SMIJE”.



Ranije ove godine,&nbsp;Vladislav Maslenikov, ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori, kazao je kako „ŠIRENJE EVROPSKE UNIJE na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u KONFRONTACIJU S RUSIJOM”.

Akademkinja SANU: Crna Gora ne smije u Evropsku uniju

viber_image_2024-07-01_22-54-14-396

Premijer Spajić je u odgovorima na poslanička pitanja dostavljenim medijima kazao da&nbsp;slijedi dio programa usmjerenog na unapređenje standarda svih zaposlenih u Crnoj Gori.



„Potencirao bih „svih“ jer smo od strane prethodne Vlade svjedočili povećanju zarada samo za jednu kategoriju zaposlenih a to su zaposleni u javnoj upravi. Zato sada imamo još veći disbalans na tržištu rada, budući da je privreda ostala po strani, a da su privrednici upravo oni koji pune budžet“, naveo je Spajić.



On je rekao da su se prethodnih mjeseci posvetili izradi Fiskalne strategije koja se donosi za period trajanja mandata Vlade, a koju shodno Zakonu o budžetu i fisklanoj odgovornosti usvaja Skupština.



„Poštujući zakonske propise, Fiskalnu strategiju, koju Crna Gora nema još od 2021. godine, pripremićemo i ponuditi cjelokupnoj javnosti na raspravu u narednih 15-20 dana“, najavio je Spajić, navodeći da će taj dokument uključivati i&nbsp;„Evropu sad 2“.



„Evropa sad 2 u svojoj osnovi sadrži viziju smanjenja poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne zarade, te samim tim zahtijeva poštovanje socijalnog dijaloga odnosno donošenje odluka na bazi tripartitnog dijaloga Vlade, sindikata i poslodavaca“, naveo je Spajić.



Zogović je pitao da li sprovođenje tog programa podrazumijeva ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i reformu Fonda PIO.



„Pod punom odgovornošću kažem da doprinosi za penzijsko i invlidsko osiguranje neće biti ukinuti već umanjeni dok će Fond apsolutno nastaviti da funkcioniše kao i do sada kada se finansiranje penzija vrši u sklopu prvog penzionog stuba“, odgovorio je Spajić.



On je kazao da u dogledno vrijeme ne planiraju korišćenje drugog penzionog stuba koji podrazummijeva da zaposleni vrši uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.



U odgovoru na pitanje poslanika Nove srspke demokratije Slavena Radunovića, Spajić je naveo da će Vlada sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja za projekat Sunčani grad u Nikšiću.



&#8220;Vlada će, kao većinski akcionar u Elektroprivredi (EPCG), sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad, budući da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, saopštio je premijer. &nbsp; Spajić je rekao da bi se učešće Vlade, osim toga, moglo očekivati kroz usmjeravanje realizacije objekata različitih namjena ka području na kome će biti izgrađen Sunčani grad, ali i finansiranje izgradnje objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa tog dijela Nikšića.



“Međutim, ako se ima u vidu da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, i da prioritet menadžementa kompanije mora biti na novim investicijama u energetici &#8211; kao većinski akcionar u EPCG, Vlada će sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad”, rekao je Spajić.



Kako je istakao, razlog za to je što EPCG mora prioritetno viditi računa o stabilnosti energetskog sistema i interesu cijele Crne Gore.

Spajić: Doprinosi za PIO neće biti ukinuti već umanjeni, sagledaćemo opciju kreditnog zaduženja za &#8220;Sunčani grad&#8221;

princeza dijana

Princeza Dajana

Dajana je bila član britanske kraljevske porodice, prva supruga sadašnjeg kralja Čarlsa i majka prinčeva Vilijama i Harija. Rođena je 1. jula 1961. u Sandringemu, selu sjeverno od Norfolka. Bila je četvrto dijete Džona Spensera i Frensis Spenser, piše Index.



Kako je upoznala princa Dajana je prvi put upoznala Čarlsa, princa od Velsa, kada je imala 16 godina, odnosno u novembru 1977. godine. Veza između Dajane i Čarlsa postala je ozbiljnija kada ju je pozvao na izlet jahtom u grad Kauz.



Nakon toga, pozvao ju je da upozna kraljevsku porodicu u zamku Balmoral u Škotskoj. Nakon što ju je 1981. zaprosio, Dajana je pristala, ali su vjeridbu skrivali od javnosti naredne dvije nedelje.



Kada se 1981. vjerila za Čarlsa, koji je tada bio princ, radila je kao pomoćnica vaspitačice u vrtiću. Iste godine se udala za Čarlsa i postala najpopularniji član britanske kraljevske porodice. Njihovo vjenčanje održano je u katedrali Sv. Pavla, a na malim ekranima ceremoniju je pratilo više od 750 miliona ljudi.



Kao princeza od Velsa, Dajana je preuzela određene kraljevske dužnosti u ime kraljice i predstavljala je na funkcijama širom Komonvelta. U medijima je postala poznata po nekonvencionalnom pristupu humanitarnom radu. Osamdesetih i devedesetih Dajana, princeza od Velsa, bila je najpopularnija i najfotografisanija žena na svijetu.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" data-id="732573" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-732573" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Photo by Johnny EGGITT / AFP</figcaption></figure>
</figure>



<h5>Nakon razvoda postala je još popularnija</h5>



Tokom braka sa Čarlsom, Dajana je rodila dva sina, Vilijama i Harija. Princ i princeza razišli su se početkom 90-ih, a posle brojnih afera i medijskih skandala 1996. godine, zvanično su se razveli. Ali to nije uticalo na Dajaninu popularnost. Od trenutka kada se odvojila od princa do njene smrti, njena popularnost je samo rasla.



31. avgusta 1997. godine u pariskom tunelu Pon de l’Alma dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila mnogima voljena britanska princeza. Princeza od Velsa sjedela je na zadnjem sjedištu luksuznog mercedesa, koji je udario u potporni stub tunela, a u nesreći je poginuo i njen ljubavnik Dodi Al-Fajed.



Čak i 27 godina nakon njene smrti, Dajana je nevjerovatno popularna. Gotovo da ne prođe dan, a da se u britanskim medijima ne pojavi članak o njoj, a njen imidž nastavlja da se predstavlja na suvenirima i posterima tokom kraljevskih događaja.

Princeza Dajana: Najfotografisanija žena na svijetu danas bi napunila 63 godine

„Ovo je vjerovatno posljedica ozbiljnog nivoa diplomatske nepismenosti ministarke evropskih poslova koja je, kako vjerovatno očekivala da joj predsjednik Evropskog savjeta dostavi zvanično razloge zbog kojih je odložio posjetu Crnoj Gori“, kazao je Šabović.



Jasno je, ističe on, da je posjeta odložena zbog servilnosti i podređenosti crnogorske parlamentarne većine zvaničnom Beogradu i Moskvi.



„Signali u ovom pravcu su nedvosmisleni i ne ostavljaju prostor za drugačije diplomatsko tumačenje, očekivati bilo kakve zvanične i pisane razloge u tom pravcu je stupidno i nije dio prakse i etike kojoj Evropski savjet često pribjegava. No ako će ministarki Gorčević i njenom resoru biti lakše, siguran sam da se cijela administracija Evropskog savjeta trenutno fokusirala na to da Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore dostavi u pisanoj formi, zvanično razloge odlaganje posjete predsjednika Šarla Mišela. Eto ja mislim &#8221;polomiše se&#8221; da ih zvanično obavijeste, vjerovatno su i na fiksni zvali“, zaključio je Šabović. 



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="ROOIRxCrvB"><a href="https://www.standard.co.me/politika/gorcevic-nijesmo-zvanicno-informisani-da-li-je-rezolucija-razlog-odlaganja-posjete-sarl-misela/">Gorčević: Nijesmo zvanično informisani da li je Rezolucija razlog odlaganja posjete Šarl Mišela</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;Gorčević: Nijesmo zvanično informisani da li je Rezolucija razlog odlaganja posjete Šarl Mišela&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/politika/gorcevic-nijesmo-zvanicno-informisani-da-li-je-rezolucija-razlog-odlaganja-posjete-sarl-misela/embed/#?secret=lHSq9Rp24v#?secret=ROOIRxCrvB" data-secret="ROOIRxCrvB" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>

Šabović: Gorčević da provjeri da je nijesu zvali na fiksni

LE PEN I MAKRON

Trećeplasirani kandidati koji su još u trci, mogu do sjutra u 16 sati da se povuku u korist boljeplasiranih kandidata iz političke konkurencije, kako bi zajednički spriječili pobjedu ekstremne desnice, i stvaranje prve vlasti takve desnice u Francuskoj poslije Drugog svjetskog rata.



Prema trenutnim podacima AFP, danas se iz parlamentarne trke povuklo oko stotinu kandidata koji su se plasirali u drugi krug izbora, a pripadaju uglavnom ljevičarskom Novom narodnom frontu ili taboru predsjednika države Emanuela Makrona.



Da bi mogao samostalno da formira vladu, Nacionalnom okupljanju&nbsp;Marin Le Pen&nbsp;potrebno je da osvoji većinu od ukupno 577 mjesta u francuskoj Skupštini, odnosno da ima 289 poslanika.



Prije tri nedjelja, predsjednik države&nbsp;Emanuel Makron&nbsp;izazvao je svojevrsni politički zemljotres raspuštanjem Skupštine i zakazivanjem vanrednih parlamentarnih izbora, potaknut vrlo lošim rezultatima svoje stranke i uspjehom Nacionalnog okupljnja na izborima za Evropski parlament.



U prvom krugu glasanja na vrlo komplikovanim izborima za Skupštinu, Nacionalno okupljanje je uzelo rekordnih 33,1 odsto glasova, Novi narodni front 27,99 odsto glasova, a predsjednikovi centristi su, kako ocjenjuje AFP, razbijeni, jer su sa relativne većine spali na 20 odsto glasova.



Trideset i devet zastupnika krajnje desnice, počevši od njene liderke Marin Le Pen izabrano je već u prvom krugu u nedjelju. Novi narodni front ima 32 poslanika izabranih u prvom krugu.



Rezultat je izazvao zabrinutost među glavnim evropskim partnerima Francuske.



&#8211; Niko ne može ostati ravnodušan (&#8230;) ako kod našeg vrlo bliskog partnera i najboljeg prijatelja veliku prednost ima stranka koja Evropu vidi kao problem, a ne kao rješenje &#8211;&nbsp;izjavila je danas šefica njemačke diplomatije&nbsp;Analena Berbok.



Poljski premijer&nbsp;Donald Tusk&nbsp;rekao je danas da je na djelu &#8220;velika opasnost&#8221; za Francusku i Evropu.



Ali neki drugi su zadovoljni, poput liderke italijanske krajnje desnice&nbsp;Đorđe Meloni, koja je oduševljena time što &#8220;demonizacija desnice više ne funkcioniše&#8221;.



Dok se u Francuskoj tradicionalni &#8220;republikanski front&#8221;, protiv krajnje desnice, čini manje organizovanim nego u prošlosti, lijevi savez, sklopljen samo da bi se stranka Marin Le Pen osujetila da dođe na vlast, osuđuje &#8220;kakofoniju&#8221; unutar centrističkog tabora oko Emanuela Makrona.



&#8211; Imamo sedam dana da spasimo Francusku od katastrofe &#8211;&nbsp;izjavio je danas socijaldemokratski poslanik u Evropskom parlamentu&nbsp;Rafael Gluksman, pozivajući sve trećeplasirane kandidate da se povuku iz borbe u drugom krugu, kako bi se izbjeglo rasipanje glasova onih koji su protiv ekstremne desnice.



Dio trenutne vladajuće većine, međutim, teško nalazi zajednički jezik kada treba podržati kandidate ljevičarskog saveza, odbojnog za glasače centrista, zbog ekscesnih izjava njihovog lidera&nbsp;Žana-Luka Melanšona, optuživanog za antisemitizam.

Francuska: Ljevica i desni centar povlače kandidate kako bi spriječili izborni trijumf krajnje desnice

slika-07-01-06-43-23-1000x555

Kako prenosi PR pres servis, to je poruka sa svečanosti “Promovišemo kvalitet za bolju javnu upravu” na kojoj su, povodom Međunarodnog dana javne uprave, dodjeljene nagrade najboljim državnim službenicima/cama.



Ministar javne uprave Marash Dukaj, kazao je da je reforma javne uprave jedan od tri ključna stuba proširenja EU i jedan od najsloženijih zadataka sa kojima se Crna Gora suočava u pregovaračkom procesu. 



“Zajedno sa cijelim timom Ministarstva, na koji sam ponosan, radili smo predano na unapređenju svih oblasti koje su u našoj nadležnosti. Cjelokupna državna administracija Crne Gore je u prethodnim mjesecima obavila ogroman posao, a dokaz tome je prije svega važan korak koji smo prije nekoliko dana napravili u evropskim integracijama”, poručio je Dukaj.



Prema njegovim riječima, državni službenici i službenice su tihi heroji naše demokratije i društva.



„Iako često suočeni s velikim izazovima i očekivanjima, javni službenici svojim angažmanom i predanošću, profesionalizmom i efikasnošču jačaju povjerenje građana u institucije i doprinose izgradnji boljeg i pravednijeg društva. Zbog toga večeras odajemo priznanje i zahvalnost vama – izvrsnima, najboljim među nama, jer neumorno radite u službi javnog interesa. Imamo obavezu da vas prepoznamo, podržimo i da pokažemo da cijenimo vašu posvećenost i profesionalnost“, istakao je Dukaj.



Ove godine prvi put, kako je rekao, najbolji pojedinci i timovi izabrani su prema novoj metodologiji, koja je razvijena u saradnji sa UNDP-om, sa jasno utvrđenim i javno dostupnim kriterijumima i kategorijama.



“Dragi javni službenici, ponosni smo na vaš rad, svjesni da uvijek ima prostora za napredak. Neka nas nabolji među nama inspirišu da radimo sa još većim žarom i posvećenošću kako bi svaki segment društva funkcionisao na najbolji način. Vaša uloga je neprocjenjiva, a bez vas, naši ciljevi nisu dostižni. Uvijek imajte to na umu”, poruka je Dukja.



Dodao je da su u procesu unapređenja javne uprave potrebni i aktivni građani i privreda “koji nas podstiču da budemo bolji, efikasniji i usmjereni ka njihovim potrebama”.



Predsjednik Vlade&nbsp;Milojko Spajić, naglasio je da kao neko ko se prije nekoliko godina vratio u državu iz potpuno drugačijeg sistema, mora priznati da su mnogi koje je sreo i sa kojima je sarađivao razbili sve predrasude koje je imao o državnoj upravi.



“Toliko sposobnih i posvećenih pojedinaca mi je svojim radom i entuzijazmom dalo vjeru da zajednički možemo donijeti dobre promjene Crnoj Gori. I bili su u pravu”, nedvosmislen je Spajić.



Prema njegovim riječima, vladavina prava godinama je bila boljka crnogorskog društva, pa je zbog toga dobijanje IBAR-a i velika pobjeda, jer će konačno rad svih službenika biti vidljiv društvu i vrednovan, kroz zatvaranje poglavlja iz naše evropske agende.



“Tu, moram da najavim, čeka veliki posao i vas i nas, tako da budete spremni, jer je momenat da pružimo maksimum, kako bi iskoristili veliku crnogorsku šansu, da do 2028. postanemo 28. članica Evropske unije”, kazao je Spajić.



Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori,&nbsp;Ekaterina Paniklova, istakla je da UNDP već dvije decenije, kao pouzdan partner Crnoj Gori, pruža kontinuiranu podršku crnogorskoj javnoj upravi, fokusirajući se na jačanje institucija, unapređenje transparentnosti, promociju zelene ekonomije, digitalizaciju, jačanje vladavine prava i promociju rodne ravnopravnosti.



Ta saradnja je, kako je podsjetila, postavila čvrste temelje i pokazala da postoji snažna sinergija između pristupanja EU, Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja, kao i komplementarnost ovih procesa.



“UNDP ostaje posvećen radu na izgradnji efikasnih, odgovornih i inkluzivnih institucija na svim nivoima, zajedno sa Vladom, građanima i građankama Crne Gore i svim nacionalnim i međunarodnim partnerima. Kako javna uprava napreduje onda kada sve njene komponente funkcionišu skladno, ključno je prepoznati i nagraditi pojedince i timove koji su dali izuzetan doprinos. Moramo nastaviti da ističemo i slavimo napore tih posvećenih službenika i službenica koji neumorno rade za napredak i dobrobit građana i građanki Crne Gore. Posebno mi je drago što je ovogodišnji postupak nagrađivanja i priznanja proistekao iz snažnog partnerstva između UNDP-a i Ministarstva javne uprave”, rekla je Paniklova.



Direktor Uprave za ljudske resurse&nbsp;Agron M. Camaj&nbsp;istakao je da je dobro organizovana i kompetentna javna uprava preduslov za jačanje institucija, od čega zavisi i uspješnost ekonomskih i ukupnih društvenih reformi.



“Efikasna javna uprava je pretpostavka za ostvarivanje vladavine prava i zaštitu ljudskih prava i sloboda po standardima razvijenih demokratija i onih uspješnih država koje, ujedinjene, čine porodicu naroda kojoj i sami strijemimo – Evropsku uniju. Kvalitet u javnoj upravi nije više luksuz, već neophodnost. Kako bismo do kraja i kvalitetno ispunili našu misiju, naše liderstvo mora biti posvećeno i s jasnom vizijom, a naše službenice i službenici, kroz kontinuirane obuke i osposobljavanje, moraju ovladati savremenim metodama i tehnologijama, ali i u svakom trenutku biti spremni da odgovore izazovima koje pred njih postavlja aktuelni trenutak razvoja našeg društva”, jasan je Camaj.



Smatra da se jednakim pristupom za sve daje doprinos izgradnji javne uprave, koja je oslobođena predrasuda, u kojoj će se cijeniti znanje, iskustvo, promovisati kvalitet i gdje će svi biti u prilici da daju maksimalni doprinos.



“Stoga, u svim našim procesima, jako je važno integrisati princip rodne ravnopravnosti, pokazati više solidarnosti i međusobnog razumijevanja, podrške i saradnje, te i dalje podsticati integraciju pripadnika nacionalnih manjina u javnu upravu”, rekao je Camaj.



Pedstavnica Ministarstva javne uprave,&nbsp;Aleksandra Masoničić&nbsp;u ime nagrađenih, kazala je da je ispunjena i zahvalna što je Ministarstvo i ove godine prepoznalo značaj obilježavanja Međunarodnog dana javne uprave kroz nagrađivanje najboljih postignuća.



„U ime svih nagrađenih zahvaljujem koleginicama i kolegama koji su nam bili podrška i pružali pomoć, a u lično ime zahvaljujem UNDP-u koji je bezrezervno pružio podršku mom timu u pripremi nagrađenog projekta. Kao službenica u državnoj upravi poručila bih da odgovornost i kvalitet uvijek budu prepoznati i nagrađeni, a da samo kroz timski rad i posvećenost možemo ostvariti zacrtane ciljeve Crne Gore u narednom periodu“, naglasla je Masoničić.



U kategoriji „Izvrsnost u pružanju javnih usluga i zalaganje za pristupačnost javne uprave – Javna uprava za sve“ nagrađeni su&nbsp;Marina Matijević&nbsp;iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija,&nbsp;Munir Ramdedović&nbsp;iz Opštine Bar,&nbsp;Slađana Miletić&nbsp;iz Ministarstva odbrane,&nbsp;Đerđ Gojčaj&nbsp;iz Ministarstva odbrane,&nbsp;Marina Pavićević iz Uprave za inspekcijske poslove.



U kategoriji „Modernizacija i digitalna transformacija javne uprave kao i doprinos procesu EU integracija“ timsku nagradu dobili su Aleksandra Masoničić,&nbsp;Alen Franca i Biljana Mašanović&nbsp;iz Ministarstva javne uprave. Nagrađen je i tim koji čine&nbsp;Maja Dragojević, Jelena Knežević, Jovan Kljajić, Vesna Simonović, Mark Siništaj i Ilija Šofranac, takođe iz Ministarstva javne uprave. Pojedinačno najbolji u ovoj kategoriji su&nbsp;Bojan Vujović i Irena Bošković&nbsp;iz Ministarstva evropskih poslova.



U kategoriji „Podrška osnaživanju mladih i većem uključivanju (inkluziji) osjetljivih grupa stanovništva u društvene tokove, kao i podrška rodnoj ravnopravnosti i rodno odgovornoj javnoj upravi“ pojedinačno su nagrađeni&nbsp;Milica Nikolić iz Uprave za ljudske resurse,&nbsp;Rosanda Jocović iz Ministarstva ekonomskog razvoja, a timska nagrada pripala je&nbsp;Mitru Kisjelici, Biljani Škobalj, Adrijani Kovačević i Marini Vukalović&nbsp;iz Opštine Herceg Novi.



U posljednjoj kategoriji „Podrška u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, nagrađen je tim iz Uprave policije koji čine&nbsp;Aleksandar Radović, Nataša Starovlah Knežević, Helga Dakić i Miroslav Jaramaz.

Dukaj: Državni službenici tihi heroji naše demokratije i društva

partneri

Psiholog Jeffrey Bernstein podijelio je tri skrivena razloga zbog kojih ljudi biraju nezdrave ljubavne odnose. To su često prošla iskustva ili neriješena pitanja koja utiču na naše sadašnje odnose, često negativno.



Nerazriješena trauma iz djetinjstva



Nerazriješena trauma iz djetinjstva jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi više puta biraju nezdrave partnere. Iskustva iz djetinjstva oblikuju naše razumijevanje odnosa i mogu ostaviti duboke emocionalne ožiljke koji utiču na ponašanje odraslih. Na primjer, ako je osoba odrasla u domaćinstvu u kojem je ljubav uslovljena, a njene emocionalne potrebe zanemarene, mogla bi podsvjesno tražiti partnere koji odražavaju ovu dinamiku. To može rezultirati odabirom partnera koji su emocionalno nedostupni ili uvredljivi, nastavljajući ciklus bola i razočaranja.



Nisko samopoštovanje



Nisko samopoštovanje može značajno uticati na izbor partnera. Kada nekome nedostaje samopouzdanja i samopoštovanja, može se zadovoljiti vezama koje odražavaju njihov negativan pogled na sebe. Na primjer, ako osoba vjeruje da nije vrijedna poštovanja i ljubavi, mogla bi toleriisati uvredljivo ponašanje svojih partnera.



Strah od usamljenosti



Strah od usamljenosti može odvesti pojedince u &#8220;zagrljaj&#8221; neprikladnih partnera. Ovaj strah često proizlazi iz društvenih pritisaka ili lične anksioznosti zbog usamljenosti. Na primjer, osoba bi mogla požuriti u veze kako bi izbjegla neprijatnosti da bude sama, da previdi &#8220;crvene zastavice&#8221; i da ugrozi svoje standarde samo kako bi imala nekoga pored sebe.

Tri skrivena razloga zbog kojih ljudi biraju loše partnere i nezdrave ljubavne odnose

darmanovic i  lekic

Lekić je kazao da je teško predvidjeti u ovom trenutku kako će se odraziti usvajanje Rezolucije genocida o Jasenovcu na odnose sa Hrvatskom i na evropske integracije.



„Kada je otvorena sezona rezolucija o genocidima, nije trebalo biti veliki poznavalac prilika na Balkanu, da bi pretpostavili da će biti velikih političkih potresa. Očigledno da se kultura sjećanja, kao jedan pozitivan i poželjan fenomen, se pretvara u građanski rat sjećanja. Ne samo da se stvari mogu prevazići, već se huškaju novi sukobi i nove mržnje. Naravno da tu uvijek ima političkih profitera, a sve te rezolucije su dovele do reakcija drugih država, jer se Crna Gora zbog Rezolucije o Srebrenici jako zamjerila Srbiji“, kazao je Lekić.



Sve ovo, kako kaže, ulazi u političko nadgornjavanje sa reakcijama na Balkanu koje su često „teške i mučne“.



„Oko konkretne Rezolucije o Jasenovcu ne treba ni trošiti riječi, jer Jasenovac čini sastavni dio holokausta i sastavni je dio monstruoznih ideologija. Često imamo argument da država kaže: ‘pazite vi vaša posla i ne miješajte se ovamo’. Ni Srebrenica formalno nije bila u okviru Crne Gore… To je još jedan podatak da je na Balkanus stanje nestabilno“, poručuje Lekić.



Prema njegovim riječima, Crna Gora treba da zaustavi fazu „autodestrukcija koje su očigledno u toku“.



Komentarišući najave da bi Hrvatska mogla da blokira put Crne Gore u EU, Lekić podsjeća da postoji negativna tradicija da je Italija malo smetala Sloveniji kada je ulazila zbog određenih pitanja, kao i da je Slovenija pravila probleme Hrvatskoj.



„Rezolucija o Jasenovcu politička osveta za Rezoluciju o Srebrenici“



Bivši ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović smatra da se ovdje ne radi o kulturi sjećanja, već da je riječ o klasičnim političkim potezima.



„Osjećaj je da Crna Gora kao zemlja odavno nije bila na ovaj način ponižena jednim političkim činom, kao Rezolucijom o Jasenovcu. Otprilike kao da autokrata koji sjedi u Beogradu na vlasti ima svoje palace u Crnoj Gori koji mogu da mu odrade šta god hoće. Sve to ostaje mučan utisak. Jasenovac je dobro poznata tema i ovdje nije skrivana. Cilj ove rezolucije nije bio da se nešto postigne u kulturi zemlje i sjećanja, već je to bila politička osveta za Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Ta politička osveta šteti Crnoj Gori, jer je riječ o susjednoj zemlji, koja zločin u Jasenovcu niti prikriva, niti ga brani“, kazao je Darmanović.



Ističe da je sve urađeno zarad domaćih političkih razračunavanja, te da je na ovaj način izazvana članica EU i partner u NATO savezu.



Darmanović navodi da je u interesu Hrvatske da Crna Gora postane članica EU, iz mnogo razloga.



„Vjerujem da bez velikih motiva i bez velike nužde, da će Hrvatska nastojati da naše pridruživanje EU ne zateže ukoliko to ne bude morala. Reakcija Hrvatske je targetirala jednu političku grupaciju i nedvosmisleno kazala da su to poslovi koji se rade za račun drugih aktera u regionu. Pitanje je šta će se dešavati i da li će biti novih zaoštravanja“, istakao je Darmanović.