Tragedije drugih-stvarnost ronilaca

“Kada se desi neka nesreća i neko lice ili više njih nestane u rijeci, jezeru ili moru, naši ronioci se angažuju i u tim trenucima te tragedije su stvarnost našim roniocima, jer ne samo da počinju da rone u dubuke, nabujale i opasne vode, radi traganja za utopljenim licima, nego se suočavaju sa tugom porodica koje čekaju i nadaju se, da im pronađemo njihove najmilije u vodenim dubinama, kao bi ih sahranili tamo gdje će njihove grobove obilaziti”, kazao je za Standard direktor RCUD-a Bijela, Vesko Mijajlović.

Šest zarona u akcijama traganja

“U akcijama podvodnog traganja za nestalim licima i vađenju utopljenika od početka godine učestvovali smo odazivajući sa na poziv šest porodica koje tražile pomoć naših ronilaca.  Naši ronioci su bili sprimni da pruže pomoć bez obzira na uslove ronjenja i opasnosti koje poslovi profesionalnog ronjenja nose sa sobom, kao i uvijek do sada”, kazao je za Standard direktor RCUD-a, Vesko Mijajlović.

Dvije teške akcije

Svaka akcija, kako kaže Mijajlović, traganja pod vodom u nabujalim rijekama je teška.

“Ove godine bi izdvojili dvije akcije koje su bile vrlo teške i opasne za ronioce, jedna u  u rijeci Morači ispod Kliničkog centra u prvim danima pojave zarazne bolesti COVID19 kada smo morali da preduzimamo sve mjere zaštite ronilaca u zagađenim vodama, druga takođe vrlo komlikovana  akcija ronilaca u julu, kada su u noćnim uslovima ronili da bi iz kanjona Morače izvadili tijelo utopljenika”, naveo je on.

Dodaje da ako uzmemo u obzir činjenicu da su u prošloj godini imali 12 akcija traganja za utopljenim licima, na poziv 12 porodica i izvadili 14 utopljenika, a ove godine, do danas, 6 akcija tokom kojih su izvadili 6 utopljenika, smatra da nije problem zamisliti težinu posla i izazove sa kojia se suočavaju ronioci RCUD-a.

Kada je u pitanju traganje u noćnim uslovima, Mijajlović navodi da zavisno od zadatka koji ronioci izvode ovaj vid ronjenja zahtijeva posebnu pripremu i obezbjeđenje, jer noćni uslovi ronjenja se klasifikuju u vrlo teške uslove ronjenja. Naglašava da su posebno teški i dramatični ronilački zadaci koji se izvode noću u cilju traganja i vađenja utopljenika.

Nabujale i brze rijeke savladive samo za utrenirane ronioce

“Ronjenje u brzim rijekama je izuzetno opasno zbog zamućenosti vode i smanjene vidljivosti pod vodom, zbog čega u takvim uslovima mogu roniti samo hrabri, dobro utrenirani i izetno psihofizički  spremni ronioci. Nažalost, to su za sada samo ronioci RCUD-a, ali se nadam da će i druge državne organizacije obučiti i pripremiti ronioce koji će moći da uspješno odgovore na ovakve izazove kada dobiju poziv od naših građana kada im je ova vrsta pomoći neophodna”, kazao je Mijajlović za Standard.

Od osnivanja RCUD -a više od 200 akcija

“Posebno želim da istaknem da smo sve ronilačke akcije izveli uspješno bez ijednog incidenta iako je našu pomoć tražilo  preko dvjesta porodica od 2002. godine (od kada je RCUD osnovan). Pomoć naših ronilaca u takvim situacijama kada se nađu naši građani, je i jedina pomoć koja je moguća i dostupna građanima u svako doba dana i noći, bez obzira na vremenske prilike i uslove ronjenja, i mi u RCUD-u sa veoma ponosimo brojnimovakvim  humanim misijama u kojima naši ronioci učestvuju, nerijetko rizikujući svoje živote i zdravlje da pruže pomoć našim građanima kada pomoć drugih nije moguća”, naglasio je on.

Deminiranje i protivminsko pretraživanje

“Imali smo jednu akciju deminiranja i oko trideset akcija protivminskog pretraživanja u cilju stvaranja bezbjednih uslova za korišćenje dobara na vodama. O ovim protivminskim akcijama ne govorimo javno iz bezbjednosnih razloga, jer neeksplodirana ubojna sredstva zaostala pod vodom nakon raznih ratnih sukoba na ovim prostorima, predstavljaju  ne samo opasnost za one koji koriste vodena dobra, nego eksploziv koji je sadržan u njima može biti zloupotrijebljen od strane raznih kriminalnih i terorističkih organizacija, pa se često može čuti na međunarodnim konferencijama, na kojima učestvujemo”, objasnio je Mijajlovič.

Dodaje da su i često vrlo slušani predavači na temu podvodnog deminiranja, da ova eksplozivna sredstva zaostala pod vodom nakon raznoih ratnih sukoba u skoro svim državama svijeta, predstavljaju svojevrsnu samoposlugu za razne terorističke i kriminalne organizacije koje danas djeluju širom planete.

Veliki broj akcija širom svijeta

“Do sada su podvodni demineri RCUD-a i oni podvodni demineri koji su znanje i vještine tokom školovanja stekli u RCUD-u, imali veliki broj akcija širom svijeta i u ovom trenitku je jedan broj njih angažovan na bliskom istoku i u južnoj americi”, naveo je direktor RCUD-a u odgovoru za Standard. 

Tehnologija osvajanja morskih dubina u stalnom razvoju

“Naši ronioci se stalno obučavaju i usavršavaju, jer tehnika i tehnologija osvajanja morskih dubina je u stalnom razvoju, zbog toga programi obuke i usavršavanja ronilaca su kontinuirani i bez njihovog sprovođenja nebi mogli uspješno da se bavimo ovim poslom. Programi obuke profesionalnih ronilaca su utkani u crnogorski sistem obrazovanja, kao i međunarodni  sistem školovanja profesionalnih ronilaca, i koristim priliku da istaknem da je RCUD član Internacionalne Asocijacije Ronilačkih Škola – IDSA (sjedište u Francuskoj), koja je krovna organizacija u svijetu za školovanje svih profesionalnih ronilačkih kadrova, i članovi smo Svjetske Akademije nauka za tehnologiju i podvodna istraživanja (sjedište u Italiji) koja postoji preko šesdeset godina. Ova povezanost RCUD-a sa najvećim svjetskim autoritetima u oblasti profesionalnog ronjenja, predstavlja garanciju uspješnog školovanja usko-specijalizovanog ronilačkog kadra u organizaciji RCUD-a”, naglasio je on. 

Voditi brigu o roniocima

“Moramo poboljšati uslove rada profesionalnim roniocima kroz stalnu brigu o održavanju postojeće ronilačke opreme i sredstava i stvaranje mogućnosti nabavke nedostajuće ronilačke opreme i sredstva bez koje se ne mogu izvoditi složeni ronilački zadaci pod vodom. Moramo voditi brigu o  povećanju ličnog dohotka profesionalnim roniocima i obezbjeđenju stanova za njih i njihove porodice. Posebno mora država posvetiti pažnju mladim roniocima koji prvo moraju proći odrđene nivoe sportske obuke po međunarodnim standardima za sportsko-rekreativna ronjenja, kako bi ispunili uslov za pohađanje obuke za profesionalne ronioce u skladu sa domaćim i međunarodnim nastavnim programima. Smatram, da bez podrške Države i njenih građana ova profesija nebi mogla da opstane. Njihovim nestankom građani bi bili suočeni sa velikim problemima u slučaju potrebe angažovanja ovakvih profesionalaca, jer se oni ne mogu stvoriti preko noći, ili samo zato što neko želi da ima takoreći “svoje ronioce”, jer kad je u pitanju ova profesija “želje su jedno a mogućnosti drugo”, kazao je Mijajlović na pitanje o tome šta je važno i potrebno za RCUD u vidu podrške.

Samoća u dubinama i stres tokom vađenja utopljenika

“Rad pod vodom nije isto što i rad na kopnu, na smao 10 metara dubune pritisak na organizam se povećava duplo, na 40 metara dubine pritisak iznosi  5 atmosvera, ako svemu ovome dodamo hladnoću, slabu ili nikakvu vidljivost pod vodom, brzo strujanje vode, samoću u dubinama pod vodom, stres kada se vade utopljenici razne starosne dobi u raznim stanjima, ili deminira neka bomba, nije teško zaključiti da se radi o jednom od najopasnijih poslova koji se obavljaju na svijetu”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, profesionalni ronilac se može aktivno baviti ronjenjem od 21. do 45. godine starosti, imaju benificiran radni staž, i sama priroda ove profesije zahtijeva da se ovim profesionalcima moraju obezbijediti uslovi za normalan život i rad, kako bi uvijek bili spremni da svoje znanje i iskustvo stave na raspolaganje u službi javnog interese i građanima kada im je njihova pomoć neophodna. 

Mijajlović je poručio da građani “uvijek mogu računati na njihovu pomoć i sada i u buduće bez obzira na vriemenske i druge uslove”.

Željka Bojanić