Video
NLB se sumnjiči da je devet godina obračunavala i isplaćivala zaposlenima plate primjenjujući obračunsku vrijednost koeficijenta od 68 eura umjesto 90 eura koliko je zakonom predviđeno, čime je izbjegla plaćanje poreza, doprinosa i prireza.
“Prijavljeni su postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo NN lice i imali su za cilj vršenje krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti banci, a na štetu budžeta države i Glavnog grada, za šta se može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža”, navodi se u krivičnoj prijavi u koju je Pobjeda imala uvid.
Zbog obračunavanja manjeg koeficijenta, dio zaposlenih je 2019. tužio banku nakon čega je sud utvrdio da im je pričinjena šteta od 1,9 miliona eura, odnosno da su država i grad uskraćeni 800.000 eura dadžbina koje bi banka platila da je pravilno obračunavala plate.
“Primjenom manje obračunske vrijednosti koeficijenta,NLB banka jesamo u slučajevima zaposlenih koju su pokrenuli sudske postupke radi naknade štete izbjegla plaćanje poreza, doprinosa i prireza u iznosu od preko 800.000 eura. Prijavljeni su i u slučajevima ostalih zaposlenih, koji nijesu pokrenuli sudske postupke, izbjegli plaćanje poreza, doprinosa i prireza u iznosu koji će se utvrditi vještačenjem”, ističe se u prijavi.
UPC je, kako se dodaje, u martu ove godine izvršila inspekcijski nadzor poslovanja banke tokom kojeg je utvrđenoda zbog pogrešno obračunate bruto osnovice nije tačno vršen obračun poreza i doprinosa na isplaćena lična primanja od 1. januara 2011. do 31. marta 2019.
“Banci je ukazano da otkloni nepravilnosti nastale prilikom obračuna zarada kod svih zaposlenih i da je u obavezi da za zaposlene koji nijesu pokrenuli sudske postupke izvrši ispravku obračuna bruto osnovice, kao i da na utvrđenu razliku obračuna i uplati porez”, navodi se u prijavi i dodaje da banka nije osporila da je pogrešno obračunavala zarade, ali je prigovorila da nije nadležnost UPC da to tumači.
Iz NLB banke juče su Pobjedi kazali da oštro odbacuju optužbe da su počinili bilo kakvo krivično djelo, te da je Miloševićeva odluka da podnese krivičnu prijavu nečuvena i neutemeljena.
“Posebno zabrinjava činjenica da se podnošenje krivične prijave dešava u toku aktivnog postupka sa istom temom, u kome je banka dobila rješenje bez utvrđenog bilo kakvog iznosa i za čije je odlaganje izvršenja dobila saglasnost UPC, do rješavanja drugostepenog organa po žalbi koju smo podnijeli, a po kojoj još nije donešena odluka”, istakli su iz NLB i pozvali nadležne da razmotre postupanje UPC.
Oni su naveli da je bolna oklonost da se dio zaposlenih odlučio da tuži NLB za obračun zarada usljed drugačije interpretacije zahtjeva izmijenjene regulative i bez obzira na činjenicu da su dobijali zarade koje su ugovorili i koje su bile znatno iznad prosjeka.
“Stav banke je bio da regulativa iz 2011. predviđa minimum zaštite zaposlenih u dijelu minimalne zarade,ne zahtjevajući eksplicitnu primjenu novog načina obračuna zarada, što je na žalost ostavilo pravni prostor za tužbe zaposlenih”, dodali su iz banke, ukazujući da su godinama na bijeloj listi poreskih obveznika.
Preporučeno
“Poslednja ažurirana bijela lista od 250 poreskih obeveznika objavljena početkom juna ove godine i na njoj NLB zauzima uzorno peto mjesto, kao jedan od najurednijih poreskih obaveznika. Navedeno, između ostalog, znači da kod tih obveznika prilikom sprovođenja postupaka inspekcijskog nadzora, nisu utvrđene bitne nepravilnosti koje bi ukazivale na bilo koji oblik poslovanja koje nije usklađeno sa propisima iz ovog područja”, zaključili su iz banke.
