Video
Predmet je vraćen Višem sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Sudije Ustavnog suda ukazuju da Viši sud ,,mora dokazima ili dodatnim indicijama opravdati opasnost od bjekstva“, jer opasnost od bjekstva je više nego sama mogućnost ili lakoća bjekstva.
– Činjenica da su druga lica u bjekstvu je okolnost koja čini saizvršioce u ovom momentu nedostupnim organima krivičnog gonjenja, ali nijesu dokaz ili ne čine sklop logičnih indikacija da će automatski i okrivljeni pobjeći. Ovo posebno što i sam Viši sud navodi da se okrivljeni, od samog početka, tj. saznanja za krivični postupak putem medijskog oglašavanja, nije skrivao, već bio dostupan organima gonjenja i prije lišenja slobode – navodi se u odluci.
Zaključci Višeg suda da lične i porodične prilike okrivljenog ne otklanjaju sumnju da će on pobjeći, po ocjeni Ustavnog suda su paušalni bez valjanog i na dokazima zasnovanog obrazloženja.
Ovo posebno kada se navedene činjenice dovedu u vezu sa činjenicom da je okrivljenom oduzet pasoš.
Pored toga, Ustavni sud nalazi da su zaključci Višeg suda u vezi sa ponuđenim jemstvom paušalni jer ponuđeni iznos, kao i vrsta imovine, treba da bude uvijek razmatrana u okolnostima pojedinačnog slučaja.
– Sam iznos imovine, u visini od 6.285.300 eura predstavlja visok iznos i njegova naplativost nije dovedena u pitanje. Viši sud u Podgorici nije dao valjano obrazloženje o navodima branioca okrivljenog u prijedlogu za određivanje jemstva, posebno o navodima da se radi o imovini porodičnih prijatelja okrivljenog. Bez valjanih dokaza, ne može se zaključiti a priori da bi okrivljeni bio ravnodušan da se ova imovina oduzme u slučaju bjekstva. Takođe, ni činjenica dobrog imovinskog stanja onog koji nudi garanciju za okrivljenog, bez valjanih dokaza, ne može automatski voditi ka zaključku da bi eventualni gubitak ove imovine bio bez bilo kakvog značaja – pojašnjavaju sudije US.
Pri tome, Ustavni sud naglašava da se jemstvo ne određuje prema prilikama davaoca jemstva, već prije svega, prema prilikama osobe za koju se daje jemstvo, u smislu da vrsta i visina jemstva dovoljno obezbjeđuje određenu bojazan da bi neko mogao da pobjegne.
– Viši sud se nije osvrnuo na činjenicu da je u rješenju od 28. 11. 2022. godine, jemstvo koje je utvrđeno, određeno u kombinaciji sa tri dodatne mjere nadzora, uključujući zabranu napuštanja mjesta boravišta, obaveze privremenog javljanja i oduzimanje putne isprave, pasoša – ukazuju iz ovog suda.
Ustavni sud zaključuje da je Viši sud bio dužan da svoj zaključak temelji na logički izvedenim premisama koje se baziraju na dokazima ili zatvorenom sklopu indicija, a ne na pretpostavkama, mogućnostima ili paušalno izvedenim navodima.
– Viši sud mora uzeti u obzir ne samo prirodu krivičnog djela, visinu moguće krivičnopravne kazne, već i vrstu i visinu ponuđenog jemstva, kao i odnos okrivljenog prema osobama koje nude imovinske garancije i uticaj dodatnih mjera nadzora, kao i sve druge prilike koje bi bile od značaja za bjekstvo okrivljenog – zaključuju sudije Ustavnog suda.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je 19. januara prihvatilo žalbu SDT-a i preinačilo rješenje sudije za istragu kojom je Lazoviću odobreno da se brani sa slobode uz jemstvo od 6,2 miliona eura.
Sutkinja za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša je do sada tri puta prihvatila garancije za ukidanje pritvora Petru Lazoviću, a vanraspravno vijeće ih ukidalo i posljednje preinačilo po žalbi Specijalnog tužilaštva.
Lazović je uhapšen 18. jula prošle godine nakon čega je pred tužiocem negirao optužbe da je kao pripadnik kriminalne grupe počinio niz teških krivičnih djela i pozvao tužilaštvo da preispita sumnje protiv njega.
Preporučeno
Ipak, on se našao na optužnici koju je Specijalno tužilaštvo podiglo 30. decembra prošle godine kao pripadnik kriminalne organizacije na čijem se čelu nalazi Kotoranin Radoje Zvicer.
