To piše u Predlogu Akcionog plana za implementaciju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. za 2024. Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.

U strukturi identifikovanih žrtva, ističe se da je bilo 13 maloljetnika – osam djevojčica i pet dječaka. Pored njih bilo je i pet punoljetnih osoba ženskog pola.

Oblici eksploatacije kojima su ove osobe bile izložene:

• Četiri osobe ženskog pola bile su žrtve trgovine ljudima u cilju seksualne eksploatacije (dvije punoljetne, od kojih jedna i kao žrtva trgovine ljudima u cilju upotrebe u pornografske svrhe i dvije maloljetne, od kojih jedna i kao žrtva trgovine ljudima u cilju prinude na vršenje krivičnih djela).
• Četiri osobe ženskog pola bile su žrtve trgovine ljudima u cilju sklapanja nedozvoljenog braka (maloljetnice od kojih jedna i kao žrtva prisilnog prosjačenja).
• Šest osoba bile su žrtve trgovine ljudima u cilju prisilnog prosjačenja (sve osobe maloljetne, četiri muške i dvije ženskog pola).
• Jedna osoba muškog pola bila je žrtva trgovine ljudima u cilju vršenja kriminalne djelatnosti (maloljetnik).

Najveći broj žrtava crnogorski državljani

Prema objavljenim podacima, najveći broj identifikovanih žrtava u Crnoj Gori su crnogorski državljani, njih 11. Zatim su osobe sa državljanstvom Ukrajine (3), Srbije (1) i Kosova (1), Albanije (1) i Izraela (1).

Povezani članci

hronika

MUP: Potpisan sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti borbe protiv trgovine ljudima

hronika

Formiran Operativni tim za borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi

hronika

Potvrđena optužnica protiv šest osoba zbog stvaranja kriminalne organizacije i trgovine ljudima

Trinaest osoba, kako se navodi, bilo je smješteno u Javnim ustanovima socijalne i dječje zaštite kao i u nevladinim organizacijama koje pržaju uslugu smještaja žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Za četiri osobe su korišćene usluge hraniteljstva.

Tim održao 28 sastanaka u 2023.

Ovaj Tim je, podsjećaju u dokumentu, održao 28 sastanaka u 2023.

“Više puta koordinirao postupkom upućivanja i smještaja potencijalnih žrtva trgovine ljudima, sprovodeći i postupak obavljanja razgovora sa licima u postupku identifikacije u slučajevima gdje je isto procijenjeno neophodnim za donošenje određene odluke, donosio odluke o identifikaciji, a istovremeno bio uključen i u postupak komuniciranja sa zemljama porijeka žrtava u cilju organizovanja povratka u matičnu zemlju”, zaključili su u dokumentu.