Video
Prinudno dovođenje okrivljenih, svjedoka ili čak vještaka koji se ogluše o poziv suda uz mjere nadzora, jemstvo i pritvor – ključna je mjera za obezbjeđivanje nesmetanog vođenja krivičnog postupka, ističu stručnjaci.
Preporučeno
Prema zakonima o parničnom i krivičnom postupku, ukoliko osoba koja je uredno pozvana ne dođe na ročište, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslušana, sud će narediti da se prinudno dovede.
Pored prinudnog dovođenja biće i kažnjena novčano i to u parničnom postupku 500, a krivičnom 1.000 eura, saopšteno je Pobjedi iz podgoričkog Osnovnog suda.
Kako je za Pobjedu kazala savjetnica za odnose s javnošću u Osnovnom sudu Anja Krkeljić Milić, prinudno privodi policija, a osoba kojoj je povjereno da preda naredbu pozvanom licu, poziva ga da sa njim pođe.
“Ukoliko pozvano lice to odbije, ovlašćeni policijski službenik će ga dovesti prinudno. Sud ne vodi evidencije o broju prinudno privedenih lica (bilo okrivljenih ili svjedoka), niti je to dužan da čini. Optuženom se može suditi u odsustvu, na prijedlog državnog tužioca, samo ako je optuženi u bjekstvu ili na drugi način nije dostižan državnim organima, a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan”, kazala je Krkeljić-Milić.
Advokat Miloš Vuksanović objasnio je za Pobjedu da prinudno dovođenje takođe može biti mjera obezbjeđenja prisustva svjedoka ili vještaka koji uprkos urednom pozivu odbija da dođe u sud ili u državno tužilaštvo.
“Naredbu mogu izdati samo sud i državni tužilac, ukoliko uredno pozvani okrivljeni ne dođe, a svoj izostanak ne opravda ili ako se nije mogao uredno dostaviti poziv. Ako okrivljeni izbjegava da primi poziv, ili ako je donijeto rješenje o određivanju pritvora onda ga isključivo dovodi policija. Ukoliko okrivljeni to odbije, policija ima pravo da ga koristeći dozvoljenu represivnu mjeru prinudno dovede”, navodi Vuksanović.
Advokat Dušan M. Jovović navodi da naredba o prinudnom dovođenju treba da sadrži: ime i prezime okrivljenog koji treba da se dovede, mjesto i godinu rođenja, zakonski naziv krivičnog djela koje mu se stavlja na teret uz navođenje odredbe Krivičnog zakonika kojom je to djelo propisano, razlog zbog kojega se naređuje dovođenje, službeni pečat i potpis sudije, odnosno državnog tužioca koji naređuje dovođenje.
“Specifičnije je pozivanje, odnosno dovođenje vojnih lica, pripadnika policije ili straže ustanove, naredbu izvršava organ, odnosno njihova komanda ili pak ustanova ističe Jovović.
U praksi se, kako dodaje, okrivljeni najčešće ne odazivaju pozivu suda iz zdravstvenih razloga, odnosno iz nekih drugih zakonski opravdanih razloga.
“Dešava se i da u spisima predmeta bude navedena netačna adresa okrivljenog, odnosno da je ranija adresa promijenjena, a da nije prijavljena promjena MUP-u”, zaključuje Jovović.
